00:04Remek dijela svjetskih muzeja
00:09Aleksej Fonjavljenski, meditacija, Lemberhaus, München
00:22Galerije moderne umjetnosti na zapadu bile bi neizmjerno siromašnije bez doprinosa ruskih umjetnika.
00:29Lemberhaus u Münchenu posebno je bogat slikama jednog od ruskih umjetnika koji su došli na zapad.
00:35To je Aleksej Fonjavljenski, koji je rođen 1864. u Rusiji, a došao je živjeti u München 1896.
00:45Ondi je na početku 20. stoljeća Javljenski pripadao krugu avangardnih umjetnika, koji su se okupljali oko drugog ruskog emigranta, Kandinskoga.
00:56No za razliku od Kandinskoga, koji je imao bujnu maštu i slobodan um, Javljenski je najveći dio svog života bio
01:02usredotočen na jednu jedinu temu, ljudsko lice.
01:11Lice, kaže Javljenski, za mene nikada nije samo lice. To je cijeli univerzum.
01:21Javljenski je bio plemičkog podrijetla i njegovaj obitelj željela da postane visoki vojni časnik.
01:27Upisao se u kadetsku školu u Moskvi, a nedjeljom je, kada je imao slobodan dan, posjećivao poznatu Tretjakovsku galeriju.
01:34Ondi su u Tretjakovskoj galeriji Javljenskog občarale ruske ikone.
01:38Na kraju je ishodio otpust s vojne akademije i postao student na Carskoj umjetničkoj akademiji u Petersburgu.
01:48Nakon toga odlazi u Minhen. Nekoliko godina kasnije postaje ključna figura u novom njemačkom pokretu ekspresionizmu, koji odbacuje tradiciju akademskog
01:57realizma.
01:59Nova udruga umjetnika koja se okupila oko Kandinskoga podigla je barjak modernizma.
02:06Javljenski je bio jedan od njih.
02:08Nije sudjelovao u mnogo ubučnim raspravama o tome u kojem bi se pravcu umjetnost trebala razvijati.
02:14Upijajo je atmosferu i osjećao kolektivnu strast za promjenom lica umjetnosti.
02:19Gabriela Minter prikladno je nazvala portret koji ga prikazuje. Jednostavno, slušanje.
02:27Slikarica koja je često govorila u ime Javljenskog u tim raspravama bila je ruskinja Marijana von Verevkin,
02:34koju ovdje vidimo također na portretu Gabriela Minter.
02:38Ona je došla s Javljenskim u Minhen i razumijela je njegovu zaukupljenost ruskom religioznom umjetnošću.
02:44Mističnom snagom ikone.
02:47Lice ne kao portret, već kao sveta slika.
02:51Taj je simbolički pristup prikazivanju ljudi Javljenski htio prenijeti i srednjeg vijeka u 20. stoljeće.
03:01Njegove su slike postale ikone 20. stoljeća u kojima se koristi ekspresionističkim bojama i izobličavanjem kako bi oživio mističnu tradiciju.
03:13Vidim sada, rekao je, da ne smijem slikati ono što vidim, niti ono što razumijem, nego samo ono što živi
03:20duboko u mojoj duši.
03:26Vidimo glavu Mladića iz 1912.
03:29Bio je to dug Parizu i Matisu, ali jednako tako i srednjovjekovnim ikonama.
03:35Oči širom otvorene, kao da pripada drugom svijetu.
03:41Godinu dana kasnije, 1913. nastaje Španjolka, na kojoj je Matisov utjeca još snažniji.
03:47Izražajne obrisne linije, površine svijetli boja, kaskade crne kose.
03:53Ovdje se Javljenski najviše udalji od mistične vizije koju je donio sa sobom iz Rusije i koje će se ponovno
03:59vratiti.
04:03Naša slika naslikana je pet godina nakon Matisovskih glava, godine 1918.
04:09U toj vrijeme Javljenski tražio sveosobniji put.
04:13Odmicao se od realizma, od portreta.
04:16Sam naslov upučuje na zaokupljenost misticizmom.
04:21Slika se zove Meditacija.
04:25Nekoliko je događaja ubrzalo ovo povlačenju isključivo osobni svijet.
04:30Prvi svjetski rat, od kojeg je pobjegao u Švicarsku,
04:33i prijateljstvo sa slikaricom Amy Scheer, koja je zapustila svoju karijeru kako bi pomagala Javljenskom i bila mu inspiracija.
04:43Mnoge glave koje je Javljenski naslikao u to doba,
04:46inspirirala je Amy Scheer, što se ne može znati, niti je Javljenski htio da se zna.
04:53Oči glednija su inspiracija, posebno za oči i glavu,
04:57bile Picassove glave nastale deset godina ranije,
05:00na početku kubizma, pod utjecajem plemenskih maski.
05:10Javljenski je ostao u Švicarskoj do 1921.
05:14Preostao mu je veoma mali kruk prijatelja.
05:17Stara se grupa umjetnika u Minhenu raspala,
05:19a nekolicina i umjetnika poginula.
05:22Neko je vrijeme slikao nizove pizaža obala Ženevskog jezera,
05:25koje je nazvao Variacije.
05:31Impresionist Claude Monet svojim je studijama katedrale u Rouenu,
05:34kojih je naslikao više od 30,
05:36ustanovio običaj slikanja bezbrojnih slika istog motiva,
05:40koji se mijenja ovisno o svijetlu i dobu dana.
05:45To je bila ideja i način rada koji je veoma privukao Javljenskoga.
05:49Naime, Monetove slike katedrala mogu se smatrati nizom kršćanskih meditacija.
05:54Ne kao portreti katedrala, već kao ocičci mističnih doživljaja.
06:05Javljenski je primijenio Moneov Princip Variacija na ljudsko lice.
06:11U Javljenskijevom slučaju nije se radilo o mijenjanju onoga što je bilo ispred njega.
06:17Emišajer je možda bila njegova muza, ali nije bila njegova tema.
06:21Javljenski je vajtema bila nešto mnogo teže objašnjivo.
06:27Molitva iz 1922.
06:29Slika ljudskog lica postaje sve više kostur na koji on vješa oblike, linije i boje.
06:35Imamo dojam da neka sasvim druga slika pokušava izroniti.
06:42Dok lice postaje sve abstraktnije, jake okomite i vodoravne linije nagovištavaju što bi mogla biti ta nova slika.
07:05Lice se pretvara u nagovištaj raspela.
07:13U našem sustoljeću samo Ruo i još jedan Rus, Mark Rotko, uspjeli prenijeti snagu religioznog doživljaja takvom žestinom i tako
07:23jednostavnim sredstvom kao što je križ.
07:28Kristovo lice, ljudsko lice, variacija linija i boja, meditacije, kako ih je nazvao Javljenski.
07:40Tijekom kasnih 20. i 30. godina slikar je počeo sve više patiti od artritisa.
07:45Godine 1937. Javljenski je imao 70 godina i bio je gotovo paraliziran.
07:50Nastavio je raditi sve do svoje smrti 1941. Malene slike, meditacije.
07:57Slike u kojima likovi balansiraju na rubu abstrakcije.
08:01Uvijek ljudsko lice.
08:03One moderne ikone čiji korijeni sežu do bizanskih slika koje je toliko volio dok je kao mladi kadet nedjeljom posjećivao
08:10Tretjakovsku galeriju u Moskvi.
08:16Umjetnost je, rekao je, težnja Bogu.
08:28Ove nas slijepe oči upućaju da pogledamo unutra, u sebe same, u poruku i značenje skriveno iza maske koju promatramo.
08:39Malo je toga u 20. stoljeću kao što je javljenski je spoj modernizma i inzistiranja na transcendentalnoj prirodi naslikanoga lika.
08:49Iskrivljavanje u modernoj umjetnosti kao sredstvo prizivanja mističnih razmišljanja.
08:55Svatko od nas, rekao je, pronalazi u svakom umjetničkom dijelu ono zašto se pripremi u svojoj duši.
09:04Za promatračevu interpretaciju nije nužno ni da shvati slikarevu namjeru, jer slikar manje više stvara nesvjesno i u tom procesu
09:14prenese mnogo više od onoga što je namjeravao.
09:43Odabrala nedaric, prevela Silvana Bago.
09:46Obrada Hrvatska radiotelevizija 1997.
10:16Muzika
10:19Muzika
10:20Muzika
10:21Muzika
10:21Muzika
10:23Muzika
10:24Muzika
10:25Muzika
10:25Muzika
10:38Hvala što pratite kanal.
11:06Hvala što pratite kanal.
11:40Hvala što pratite kanal.
12:15Hvala što pratite kanal.
12:39Hvala što pratite kanal.
12:59Hvala što pratite kanal.
Comments