- 3 months ago
Hvala korisniku @RETROVIZIJA na ovom sačuvanom videozapisu.
Cres, otok u vanjskome nizu Kvarnerskih otoka; 405,7 km² s 2849 st. (2021.); naš je najveći otok. Leži između Kvarnera (u užem smislu) na zapadu i Kvarnerića na istoku. Izdužen je u meridijanskome smjeru; dug je 65,5 km, širok 2 do 11,5 km. Od otoka Lošinja odvojen je uskim umjetnim prokopom (Osorski tjesnac). Građen je od krednih vapnenaca i dolomita. Najviši je vrh Gorice 648 m. Obala je duga 268,2 km, s koeficijentom razvedenosti 3,8. Na zapadnoj su obali veći zaljevi Creska luka, Valun, Martinšćica i luka Ustrine, a na istočnoj Koromačna. Pred zapadnom je obalom otok Zeča, pred istočnom Plavnik te otočići Ćutin Mali i Veli. Zbog vapnenačke građe na otoku nema površinskih tokova. U središnjem dijelu nalazi se prostrano Vransko jezero (5,75 km²), koje pitkom vodom opskrbljuje i otok Lošinj. Uz obalu izbijaju mnogobrojna podmorska vrela (vrulje). Srednja zimska (siječanj) temperatura iznosi 5° do 7 °C, a ljetna (srpanj) 23° do 24 °C. Središnji je dio Cresa gotovo bez vegetacije. Zbog toga je zimi najhladniji, a ljeti najtopliji dio otoka. Sjeverni dio reljefno je viši, ima strmu obalu, autohtoni šumski pokrov (hrast medunac, bijeli grab), prima do 1500 mm padalina na godinu; slabije je naseljen. Južni je dio prostraniji i niži, uz obalu su mnoge šljunčane plaže, prevladava makija, prima oko 1000 mm padalina (najviše u kasnu jesen i u proljeće); više je naselja u odnosu na sjeverni dio. Zapadna strana toplija je i vlažnija od istočne, izložene buri. Cres je obitavalište bjeloglavoga supa, a njegova gnjezdišta – uvale Fojiška i Potpredošćica te Mali bok i Koromačna, na istočnoj obali – ornitološki su rezervati prirode (zaštićeni od 1986.); stanje bjeloglavih supova redovito se prati (→ beli).
Naselja uglavnom leže na zapadnoj strani otoka. Najveće je grad Cres (2185 st., 2021.); u njemu živi 76,7% otočnoga stanovništva (2021). Ostala su naselja vrlo mala, a neka su bez stalnih stanovnika: Martinšćica (103 st.), Orlec (88 st.), Valun (64 st.), Beli (54 st.), Punta Križa (46 st.), Belej (40 st.), Loznati (36 st.), Miholašćica (31 st.), Porozina (28 st.), Osor (26 st.), Stivan (24 st.), Dragozetići (22 st.), Merag (22 st.), Ustrine (21 st.), Ivanje (9 st.), Filozići (8 st.), Sveti Petar (7 st.), Vrana (7 st.), Lubenice (6 st.), Vodice (5 st.), Vidovići (4 st.), Zbičina (3 st.), Mali Podol (3 st.), Pernat (2 st.), Zbišina (2 st.), Grmov (2 st.), Predošćica (1 st.), Stanić (0 st.) i Važminež (0 st.).
Tradicionalne su gospodarske djelatnosti poljoprivreda (uzgoj maslina, vinove loze, smokava, povrća i ovaca), ribarstvo i iskorištavanje šuma. U okolici Osora ima kvalitetnoga građevinskoga kamena. Za mletačke vlasti, a potom osobito tijekom austrijske vlasti, razvija se pomorstvo i brodogradnja. U XIX. st. poboljšavaju se životni uvjeti pa raste broj stanovnika, gradi se ili obnavlja infrastruktura (prometnice i luke)...
Cres, otok u vanjskome nizu Kvarnerskih otoka; 405,7 km² s 2849 st. (2021.); naš je najveći otok. Leži između Kvarnera (u užem smislu) na zapadu i Kvarnerića na istoku. Izdužen je u meridijanskome smjeru; dug je 65,5 km, širok 2 do 11,5 km. Od otoka Lošinja odvojen je uskim umjetnim prokopom (Osorski tjesnac). Građen je od krednih vapnenaca i dolomita. Najviši je vrh Gorice 648 m. Obala je duga 268,2 km, s koeficijentom razvedenosti 3,8. Na zapadnoj su obali veći zaljevi Creska luka, Valun, Martinšćica i luka Ustrine, a na istočnoj Koromačna. Pred zapadnom je obalom otok Zeča, pred istočnom Plavnik te otočići Ćutin Mali i Veli. Zbog vapnenačke građe na otoku nema površinskih tokova. U središnjem dijelu nalazi se prostrano Vransko jezero (5,75 km²), koje pitkom vodom opskrbljuje i otok Lošinj. Uz obalu izbijaju mnogobrojna podmorska vrela (vrulje). Srednja zimska (siječanj) temperatura iznosi 5° do 7 °C, a ljetna (srpanj) 23° do 24 °C. Središnji je dio Cresa gotovo bez vegetacije. Zbog toga je zimi najhladniji, a ljeti najtopliji dio otoka. Sjeverni dio reljefno je viši, ima strmu obalu, autohtoni šumski pokrov (hrast medunac, bijeli grab), prima do 1500 mm padalina na godinu; slabije je naseljen. Južni je dio prostraniji i niži, uz obalu su mnoge šljunčane plaže, prevladava makija, prima oko 1000 mm padalina (najviše u kasnu jesen i u proljeće); više je naselja u odnosu na sjeverni dio. Zapadna strana toplija je i vlažnija od istočne, izložene buri. Cres je obitavalište bjeloglavoga supa, a njegova gnjezdišta – uvale Fojiška i Potpredošćica te Mali bok i Koromačna, na istočnoj obali – ornitološki su rezervati prirode (zaštićeni od 1986.); stanje bjeloglavih supova redovito se prati (→ beli).
Naselja uglavnom leže na zapadnoj strani otoka. Najveće je grad Cres (2185 st., 2021.); u njemu živi 76,7% otočnoga stanovništva (2021). Ostala su naselja vrlo mala, a neka su bez stalnih stanovnika: Martinšćica (103 st.), Orlec (88 st.), Valun (64 st.), Beli (54 st.), Punta Križa (46 st.), Belej (40 st.), Loznati (36 st.), Miholašćica (31 st.), Porozina (28 st.), Osor (26 st.), Stivan (24 st.), Dragozetići (22 st.), Merag (22 st.), Ustrine (21 st.), Ivanje (9 st.), Filozići (8 st.), Sveti Petar (7 st.), Vrana (7 st.), Lubenice (6 st.), Vodice (5 st.), Vidovići (4 st.), Zbičina (3 st.), Mali Podol (3 st.), Pernat (2 st.), Zbišina (2 st.), Grmov (2 st.), Predošćica (1 st.), Stanić (0 st.) i Važminež (0 st.).
Tradicionalne su gospodarske djelatnosti poljoprivreda (uzgoj maslina, vinove loze, smokava, povrća i ovaca), ribarstvo i iskorištavanje šuma. U okolici Osora ima kvalitetnoga građevinskoga kamena. Za mletačke vlasti, a potom osobito tijekom austrijske vlasti, razvija se pomorstvo i brodogradnja. U XIX. st. poboljšavaju se životni uvjeti pa raste broj stanovnika, gradi se ili obnavlja infrastruktura (prometnice i luke)...
Category
📚
LearningTranscript
01:00Argonauta.
01:06Odjelovanjjegova tijela nastali su svi otoci i otočići u ovom arhipelagu.
01:10Njih 36.
01:15Ispod naših krila pojavljuje se mjesto Beli.
01:21Blista na trenutak legendarno Vransko jezero.
01:30I grad Cres u Modrini i Zelenilu.
01:39Ipak većina turista dolazi trajektom u Porozine ili Merak.
01:44A potom se je pred njima pruža cesta duga 85 km, koja vodi kroz ljepotu otoka.
01:51Nezaboravna cesta za onoga tko voli drevnost i tihu ljepotu.
01:56Na njoj je 13 raskrižja, pa i ovo u križišću, s kojeg se pruža pogled na dva mora.
02:25Zara nas vodi na potonuli željezni brod Linu.
02:34Ova obrasla starica, koja je napunila 125 godina, leži nagnuta na dnu mora u dubini od 55 metara.
02:45Udarila je u Maglenu obalu davnog sječnja 1914. godine.
02:51Njena željezna konstrukcija, nastala u Velikoj Britaniji, danas je stanište bilja i životinja.
03:00Uz duš 70 metarskog trupa, ljupke plavičaste ugotice traže zaštitu.
03:09Iz ružičasto obrasle ježeve kućice izviruje slingura.
03:13Hvala.
03:20Hvala.
03:26Hvala.
03:33Hvala.
03:39Hvala.
03:42Hvala.
04:06Hvala.
04:13Hvala.
04:14Hvala.
04:24Hvala.
04:28Hvala.
04:32Hvala.
04:33Hvala.
04:37Hvala.
04:42Hvala.
04:43Hvala.
04:45Hvala.
04:51Hvala.
05:07Hvala.
05:11Hvala.
05:14Hvala.
05:20Hvala.
05:25Hvala.
05:26We are surrounded by the ribarses.
05:30We are surrounded by Mjehurića,
05:47until Lina falls in our eyes.
05:59On the raskošnom dnu, there are smaragdne hrastove krošnje,
06:03which are surrounded by the river.
06:08From the river, the area of Travuntane,
06:11are the stone gomile, maslinice,
06:14the area of the island of Makije,
06:17where the path is almost a half of the river.
06:26They live in many different types of other people.
06:56Labyrinth of Vesni
06:58U šetnji i šumskim puteljcima
06:59Ugledat ćete labirint posvećen vesni,
07:02starohrvatskoj bogini proljeća
07:04i izvoru nadahnuća umjetnicima.
07:19s
07:28svakako je prava rijetkost otoka
07:31skupina bijeloglavi supova
07:33u kojima se brinu ljubitelji prirode
07:39ne žive oni
07:40u zatvorenim prostorima
07:42slobodno lete u modrini
07:44nošeni vjetrom i širokim krilima
08:07Morske modrine pod Liticom kod Belok
08:10kriju špilju, koja ima uski ulas, 4 metra pod površinom
08:14i drugi, široki, pod morem na 18 metara dubine.
08:24Naš ulaz s dubina od 18 metara izgleda kao otvorena usta.
08:38Na liticama špilje njišu se brojni organizmi.
08:44I jedan poznati, sredozemna dlakavica.
08:49Pod budnim okom velike, mala sredozemna dlakavica pokazuje zavidnu koordinaciju svojih krakova.
08:55Dno je pred špiljom ravno.
08:57Nješavina mulja i sitnih kamečića.
09:00Savršeno za šetnju.
09:03Lastavica glavulja također šeta.
09:06Tri šipčice prsne peraje izgledaju kao veliki prsti,
09:10no to nisu udovi za hodanje, već osjetljivi organi za pretraživanje dna.
09:15Kroz porozne zidove špilje probijaju se naši mjehurići zraka.
09:26Škrpoči birka nadziru uski prolaz.
09:50Izranjamo kroz jedan od tunela špilje u jake struje koje se sudaraju sliticama.
10:07A na drugom kraju otoka, u uvaližanja, nalazi se prostrana i plitka špilja,
10:12polupotopljena ljepotica.
10:16U nju bi moglo stati 200 ljudi,
10:19a mi zamišljamo isto toliko sredozemnih medvjedica.
10:25Zbog izvora slatke vode koja se mješa s morem, zamućen je pogled u plavetnilo.
10:35Ali zato ta ista voda na suhom stvara brojne stalaktite.
10:42Tko zna, možda će i ona za par tisuća godina biti podmorska špilja.
10:50Umeđu vremenu, nezgrpno pratimo put kojim su sigurno nekad davno izranjale morske medvjedice.
11:02Bjeloglavi supovi dočekuju nas i na povratku.
11:06Vječni čuvari stijena.
11:13Napuštamo ih.
11:18Na putu za mjesto Beli zaselak je Sveti Petar.
11:22Na njegovu ulazu poznati je golemi hrast,
11:24u čiju šupljinu, kažu, stane stado ovaca.
11:32Obilje ispaše za pčele.
11:42Beli živi već četiri tisuće godina.
11:47Skromnost stjenovite lože svjedoči da je to bio gradski način života.
11:54Krivudave uske uličice.
11:56Trg i crkva.
12:03Poslije se možete okupati na plaži Podbeli.
12:09Pred nama je jedan od najslikovitijih motiva na Cresu.
12:14Bjelina stara arhitekture mjesta predoščice.
12:20Oko grada Cresa humaniziran je pejzaž.
12:24Od mora protežu se obrađena polja, maslinici, terase.
12:33U gradu Cresu sačuvana su južna mala vrata, zvana Bragadina.
12:42I sjeverna, gradska vrata, zvana Marčela.
12:54Cres je težački, ribarski i mornarski grad.
12:59Mandrač u luci nekada se zatvarao lancima.
13:04Opasnost je vrebala.
13:06Postojali su zidovi i kule.
13:11Odmor na trgu poslje rada, pod zvonikom i pred crkvom Marije Snježne.
13:21Ili u šetnji, pored sačuvana arhitekture, kako je palača Petris, gdje je rođen hrvatski filozof Petrić.
13:31Pobožni Cres imao je još crkvica poput ove, svetoga Nikole.
13:39Franjevački samostan je čuvao glagoljicu i hrvatski jezik.
13:44Na povratku s polja odmarali su se težaci na ovakvom pocivaliću.
13:52Mirisali su, kao i danas, gajevi crnike, zimzelenoga hrasta, sredozemne biljke.
14:01Kamen se obrušavao nad plavetnilom mora.
14:08Iz pješčanog dna niču nježne vlati trave.
14:13Posidonija je tek počela osvajati ovo pješčano dno, a već je privukla brojnu mlać.
14:20Polja Posidonija.
14:23Pođe mu poznati da je posebni kutak.
14:27Mladi ugor pravi je gorostas u odnosu na brojnu mlać koja se krije ovdje.
14:32Njegov pljen lako bi mogao postati mladi muzgavac.
14:45Bijeg muzgavca nije ostao neopažen račiću ilije.
14:52Hranjenju je kraj jer bi se muzgavac rado osladio neopreznim račićem.
15:02Livada je Posidonije mjesta su nastanka novog života.
15:09Bez nje ne bi bilo niti toliko volaka.
15:12Neobičan bijeli grozd njegova su jaja.
15:16Novi se život tek sprema izleći.
15:21Netako daleki rođak volaka nosi titulu najveće školjke sredozemlja.
15:26Periska.
15:30Ona je zakonom zaštićena, baš kao što bi trebali biti i ove livade.
15:41Tu na samom rubu šume sve vrije od riblje mlađi.
15:45Trlja, fratara, kosilica, dugonoski, knežava.
16:09A evo i male škarpinice.
16:23Sve su one potencijalni pljen za prikrivenog škarpuna.
16:42Igra skrivača najvažnija je u livadama Posidonije.
16:46Mala rakovica čak sadi Posidoniju po svom oklopu.
16:55Gira oštrulja, bojom i šarama dobro odgovara pozadini Posidonije.
17:04No najbolje prilagođeno biće Posidonije je šilo.
17:14Oblikom tijela i bojom potpuno nalikuje vlat i voge.
17:25Ovo je tupokljuno šilo, a kroz njegova mala usta može ući samo planktonska hrana.
17:35On čak i pliva sljedeći njihanje Posidonije u morskim strujama.
17:42Iako izgleda tromo, otkriven brzo će zaplivati.
17:52Huj bijelac, plaha je riba.
17:55Pravi je majstor u brzom zakopavanju svog duguljastog tijela.
18:00Iz pjeska ostaju viriti samo oči.
18:18Pravo je bogatstvo vrsta, kojima Livada Posidonije izgleda kao ogromna šuma.
18:24Iz njihove perspektive, ronilac je ogromna neman.
18:35Živost privlači brojne lovce.
18:39Gladni hlap iskoristit će svaku prigodu koju mu pruže mlade i najmne ribice,
18:44nezakopane školjke i puževi.
18:49Među korjenjem Posidonije, točkasti pupkar pretražuje pjesak.
18:59U kućici puža obojenog zvrka, novi stanar.
19:07Otkrivamo mikroskopski svijet žarnjaka Teococulus na listu Posidonije.
19:13Zapravo, čitave kolonije na listu ne širem od jednog centimetra.
19:19Kako Livade postaju gušće, tako je i mimikrija sve nevažnija.
19:25Dovoljno se zavući među gusto lišće voge.
19:30No, ima i razmetljivaca, poput kovača.
19:34Sigurnost mu daju bodlje.
19:45Livade Posidonije jedinstvena su mjesta podmorja.
19:50To su morska rodilišta i odgajališta.
20:04Kako propustiti pogled na romantični valun?
20:10Godine 1907.
20:12Ovdje je bila pronađena i poznata valunska ploča iz 11. stoljeća.
20:16Dvojezični nadgrubni natpis koji se čuva u župnoj crkvi.
20:26Balun je smješten u vali tamno-zelena smaragna sjaja.
20:31Pitom je to predjel, okružen obradevim poljima na terasama.
20:39Kad se je zrcalo Vranskog jezera za blista,
20:43stojite pred pravim otočkim čudom prirode.
20:47Okruženo prorjeđenom vegetacijom,
20:49ono čuva slatku vodu i ocije neba i oblaka u svojim dubinama.
20:56Jezero je kriptodepresija.
20:59Najveća mu je dubina 61,5 metar.
21:03Prosječna razina 13 metara iznad mora.
21:09Nedaleko je pradavni grad Lubenice,
21:12smješten nad 378 metara dugokom provalijom.
21:15To je niz kamenih volumena na visokoj stijeni.
21:22Tu je trg, crkva i usamljeni zvonik svetoga Antuna.
21:30Možda nigdje ljepšega svikarskog prizora.
21:37Noćne dine samo na prvi pogled izgledaju puste.
21:43Puno je radoznalih stanovnika.
21:54Zlačani kovač podsjeća na svog rijetkog rođaka
21:58limuski žute boje s carskih brijuna.
22:10Iznanadno komešanje, praćeno oblakom pjeska,
22:13otkriva drhtulju.
22:22Rođakinju raža i morskih pasa,
22:24stajnim oružjem koje ubija na daljinu.
22:31Njezina prisutnost ne prolazi nezamijećena malim ribicama
22:35koje znaju da su njen pljen.
22:38Ova ukočenost na pjesku mogla bi biti kobna za njih.
22:45Drhtulji je dovoljno da se lagano spusti na njih
22:48i nedodirujući ih ispali snažan izboj električne struje.
22:52Male ribice ubija, a veća omamljuje.
23:02Podljikaši poput ježinaca i zvijezdače nisu njen pljen.
23:08Kvrgava zvijezdača stoga bez problema
23:11može nastaviti s hranjenjem brbavicom.
23:15Jednom kad je uhvati moćnim kracima,
23:17dovoljno je pronaći najmanju pukutinu u školjci.
23:23Zvijezdača tada ubacuje želudac i probavne sokove u nju.
23:29Moglo bi se reći da je brbavica pojedena u vlastitoj školjci.
23:37Drhtulja je izabrala malo kameni tjedno.
23:43Sada sije paniku na to mjestu.
23:49Kad se smiri, štrcaljka je iza očiju jedina su kretnja.
23:56Kroz njih ona uzima i izbacuje more, dok leži na škrgama.
24:10Oslič i Lumbrak
24:11Oslič i Lumbrak sigurni su zahvaljujući svojoj veličini.
24:22Noć je vrijeme lova i smrti.
24:26Stoga su mnogi kamuflirani ili pak zaštićeni oklopom,
24:29poput Petrova uha, smjelo puža zelene boje.
24:49Muzgovac nema kućicu.
24:51Zato je prijetvoran i brzo se uklopi u svaku sredinu.
24:55Ako to ne upali, bješi.
25:01Ustrine je, ime koje znači paljevinu.
25:05Vrletno je mjesto na stijeni, 180 metara visokoj.
25:11Strme obale tvore slikovite drage.
25:17Martinsčica u svojoj vali miriši na eterična ulja.
25:20Čuva stare legende o gusarima.
25:26Konačno, Osor.
25:29Leži na prevlaci koja spaja otoke Cres i Lošinj.
25:34Ispod gradskog zida prokopan je možda još u rimsko doba umjetni kanal za prolaz brodova.
25:43Osor pljeni svojim ulicama, trgom, vrtovima.
25:47Na ovom stoj natpis Amicorum Comodo.
25:51Udobnosti prijatelja.
25:58Katedrala u kasno poslje poodne.
26:26Ako bacite cvijet ponjećega struja mora kroz kanal,
26:30sve do Pučine, na čiju je se površini igra sunce.
26:39Galjula, usamljen je otočić na Pučini.
26:53Na njemu je svjetionik.
27:02Tu se u miru, legu, galebovi.
27:14Napuštamo uznemirene galebove u njihovu carstvu.
27:23Zbog plitkoće i bogatstva hranjivim tvarima,
27:26Jadransko je more ovdje smaragnije i manje prozirno.
27:32No zato, bogato životom, čija je početna karika upravo taj mikroskopski plankton.
27:40Na liticama primjećujemo manje žarnjaka, ali zato ima dosta spužvi.
27:49Spuštamo se prema pješčanom dnu.
27:54Na pjesku leži morska mačka bljedica.
27:57To je njeno pravo stanište, iako voli veće dubine.
28:04Morske mačke i nemaju neke majčinske instinkte.
28:08Na spužvi aksineli pronalazimo njena jaja.
28:18U jednoj rupi otkrivamo grdobinu.
28:27Odalo ju je neobično srebrno bljeskanje.
28:31To je njen mamac za neoprezne ribice, koji se nalazi na pokretnoj perjanoj šipčici.
28:37Njome maše, i kada se ribica približi, grdobina snažno i munjevito otvara ogromna usta.
28:44Stvara snažan potlak i proždire je.
28:54U izronu susrećemo znati željnog kanjca.
29:23Preko raznovrstnih žarnjaka dolazimo do pjevčića u pličaku.
29:31U pratnji morskih mjesečina izranjamo.
29:39Cres je otok usamljenih naselja i raskošna podmorja.
29:45Otok pjesničkih i likovnih nadahnuća.
30:17Top 10 najboljih nadahnuća.
30:19Top 10 najboljih nadahnuća.
Comments