00:01Remek dijela
00:07Jean Dibiffé, sretni krajolik
00:10Jean Dibiffé, ovu je sliku nazvao Kampagne Rouge, sretno selo ili sretni krajolik.
00:26Na prvi se pogled više dojima kao karta nego kao slika.
00:30Zemlja je vertikalnim i horizontalnim crtama podijeljena na komadiće raznih boja.
00:35Izgleda kao veoma dobro uređeni i organiziran komad zemlje.
00:39Crte su puteljci i ograde.
00:41Raznobojne površine su polja na kojima raste povrće i žito ili pasu životinje.
00:47No kad pomnije pogledamo, vidimo da su pojedinosti, kuća ili drvo,
00:52prikazani kao da smo i mi u slici, te da ih gledamo preko jednog od puteljaka ili polja.
00:59Jedino što povezuje kartu i pogled je zdjetinja jednostavnost načina na koji je scena prikazana.
01:04A to zbunjuje, čak i zabrinjava, budući da znamo da sliku nije naslikalo dijete.
01:10Slikajući prirodu na ovaj način, Dibiffé je učinio mnogo više od jednostavnog bilježenja svog vidžanja prizora,
01:16svog dojma o njegovoj boji i svjetlu, ili svoju emocionalnu reakciju na njega.
01:20Služići se tehnikom koju bismo mogli nazvati djetinjom ili primitivnom, on iznosi veoma profinjen stav.
01:28Njegova slika krajulika dijelomice je komentar tradicije pejzažnog slikarstva
01:32i kako ga slikar prikazuje i kako gledatelj odgovara na njega.
01:37Kad pogledamo Dibiffé ove kuće, kao da smo na puteljku ili na polju,
01:41otkrivamo da možemo vidjeti i vrtove iza njih koji uopće ne bi trebali biti vidljivi.
01:45To nam pada u oči kao proturiječje, kao nemoguće u stvarnome svijetu.
01:51No samouvjerenost u Dibiffé ovu načinu slikanja,
01:54njegovo korištenje ovakvih čvrstih crta i hrabrih boja, pita nas zašto ne?
02:00Daje nam slobodu da šećemo ovim krajolikom, primajući stvari onako kako dolaze.
02:05Puteljak koji prolazi pokraj kućice, žuto polje prošarano svješim zelenim izdancima novih biljaka.
02:11Sljedeći puteljak najprije ravana, potom krivudav, druga kuća i tako dalje po cijeloj slici.
02:21Očito je da Dibiffé voli ovaj krajolik i profinjena jednostavnost njegove slike,
02:26djelomično je način da se sačuva djetinje radoznalost i užitak u određenim oblicima i bojama.
02:32No istodobno čuva i djetinju nedužnost i njegovo nepoznavanje svijeta iza ovih kuća i stabala, polja i puteljaka.
02:41U Francuskoj je 1944. naslov Sretni krajolik zacilo zvučao ironično.
02:47Bio je to kraj veoma tužne i obezhrabrujuće faze u povijesti te zemlje,
02:51godina njemačke okupacije tijekom drugoga svjetskog rata.
02:55Čak je i u miru Francuske provincije bilo teško zaboraviti ono što se drugdje događalo.
03:00Prisilni izgoni, zatvaranja, mučenja, smaknuća i razaranja na širokoj osnovi.
03:06No, Dibife nije pokušavao zaboraviti.
03:10Upravo suprotno, djelomično se pobunio protiv eskapističkog stava drugih umjetnika tog vremena.
03:17Tih godina kao da su se mnogi slikari u Parizu zadovoljavali ljepotom radi ljepote
03:22i prikazivali divne teme služeći se bogatim egzotičnim bojama.
03:26Dibife ovo selo nije takvo.
03:29Njegova su zelena, žuta i nijanse narančaste, te smeđa i siva, boja svakodnevnog života.
03:35Ništa nije preuveličano samo radi učinka ili kako bi nas iznenadilo i zabljesnulo.
03:40Pa ipak je Dibife uspio iznenaditi priličan broj ljudi,
03:43kad je ovakve slike prvi put izložio u Parizu.
03:47Njegov je rad svačen kao namirni pokušaj provokacije slikom prizora
03:51bez jednog od elementa koje su ljudi tada mogli očekivati od umjetnosti,
03:55stila, otminosti, složenih oblika i zanosnih boja.
03:59Slike poput ove, takve su publici zadavale previše problema.
04:03Bile su mnogo teže upravo s toga što su djelovale prejednostavno.
04:13A Dibife je svoje nadahnuće našao daleko od svijeta akademije i muzeja.
04:18Našao ga je u djelima takozvanih primitivnih slikara,
04:22poput Adolfa Woflija.
04:27Ti su slikari pokušavali obnoviti kvalitete koje imaju slike
04:31što istvaraju djeca ili stanari duševnih bolnica.
04:35Ova Woflijava slika prikazuje jednu takvu bolnicu.
04:39Baš kao i Dibifeova slika francuske provincije,
04:43i ona kao da kombinira pogled i nacrd.
04:46Na ovakvim se slikama Dibifeu najviše sviđalo to što se činilo
04:50da su se oslobodile konvencija koje tradicionalno vladaju načinom
04:53na koji su slikari prikazivali prostor i odnos jednog dijela scene s drugim.
04:58Smislili su vlastita pravila i stvarali nova pravila za svaku sliku.
05:05Tijekom godina Dibife je stvorio veliku zbirku slika duševno poremećenih osoba
05:10i ostalih outsidera poput zatvorenika i skitnica.
05:13Na kraju je imao više od pet tisuća takvih slika.
05:17Njegova je zbirka sada u Lozani, a njesinu važnost priznaju i sociolozi i psiholozi,
05:21kao i umjetnički kritičari.
05:26No Dibife nije bio jedini umjetnik svoga vremena koji je imao takve interese.
05:31Nadrealisti poput Viktora Braunera bili su očarani djelovanjem oslobođenem podsvijesti
05:35i čudnim i često zastrašujućim slikama koje je mogla stvoriti.
05:42Viktor Brauner ovaj je lik naslikao 1945.
05:46Čudovišan je i lutkast i stodobno.
05:48Teško nam je razumijeti kako funkcionira sa svojim četvrtastim zglobovima i neproporcionalnim rukama.
05:55U Parizosu ovaj lik Viktora Braunera i krajolik Jeana Dibifea
05:59kritičari definirali kao umjetničku formu koja se namjerno protivi tradiciji,
06:05kao umjetnost koja uvijek želi biti različita.
06:08Nazvali su je lard otr, umjetnost s drugim ishodištima i drugim ciljevima.
06:13No Dibifeu je ovako slikanje više bilo reakcija na raniju fazu tradicionalnijih dijela.
06:19Imao je 43 godine kad je naslikao sretni krajolik i tek je dvije godine bio profesionalni slikar.
06:25Nisu ga mogli nazvati diletantom budući da je kao mladić bio obrazovan za slikara.
06:30No njegov povratak slikarstvu, nakon bavljanja obiteljskim poslom s vinom,
06:34bio je promišljeni novi početak.
06:36Otud kombinacija profinjenosti i jednostavnosti.
06:42Dibifeu je vidio da će na taj način moći prenijeti aspekte istine situacije,
06:46kao što su tjeskoba svakodnevice u okupiranoj Francuskoj,
06:49izravnije i jače uznemirujuće nego na tradicionalni način.
06:54Mogao nas je natjerati i da postanemo svjesni nesretnog krajolika,
06:58koji se nalazio iza fasade rutine i zadovoljstva.
07:051950. Dibife je naslikao mnogo jače uznemirujuću sliku,
07:09naslovljenu metafizičar.
07:11Prikazuje figuru, no dojma se više kao diagram.
07:15Majušna je glava nasađena na golim i torzo,
07:18koji se dojma poput rastegnute životinske kože,
07:20što se suši, prekrivena ožiljcima i naborima,
07:23koji kao da su oštrim predmetom urezani na površini.
07:28Teško je pogledati ovaj lik i ne osjetiti tjeskobu.
07:32Jer u natoč tome što njegov oblik rastegnuti i iskribljen,
07:35ne možemo, a da se s njim donekle ne poistovjetimo
07:38i da se počnemo osjećati ranjivo i otvoreno ožiljcima,
07:42koje su ostavili sukubi na koje svi nailazimo s vremena na vrijeme.
07:47No, možemo također osjetiti da to nije ono što želimo od umjetnosti.
07:52Radi bismo zaboravili takve stvari.
07:54No, kao što smo vidjeli, u Dibifeo ovoj umjetnosti nije riječ o zaboravljanju.
08:06A on ima načina da zadrži našu pozornost kad bismo se radi okrenuli.
08:12Crte koje ispresjecaju likove poput ovog,
08:14a to je portret pariškog trgovca umjetninama Renea Druana,
08:18isprava jednostavno zaprepašćuju.
08:20No, od tada svaćamo kako se dijelovi uklapaju.
08:24Slika je još groteskna, no napor koji smo unijeli da bismo i razumijeli,
08:28tjera nas da osjetimo naklonost, ako već ne i oduševljenje.
08:33Patos slike konačno je jednako jak kao i njezina zvjerska ružnoća.
08:40A na ovoj slici, složena igra crta na bljedu licu i nekoliko pramenova kose koji strše,
08:46kao dužasa z glave, pomože nam da nadvladamo odvratno s nekom vrstom užasnutog sažaljenja.
08:57Mogli bismo zaključiti da je slici sretni krajolik ime ipak dobro odabrano
09:01i da je malo samo zavaravanja bolje nego zurenje u oči jezivim istinama.
09:07Ipak, čini se da su neki zaključci neizbježni,
09:10ovi strogo ravni puteljci kao da nas odvode dalje od polovine puta.
09:14I nemojte predugo zastajati kako biste uživali u lijepu pogledu.
09:36Odabrala Nedaric, prevela Lada Davidovski.
09:40Obrada Hrvatska radiotelevizija 1997.
10:01Obrada Hrvatska radiota
Comments