- 2 days ago
Inoslav Bešker (Zagreb, 30. siječnja 1950. - Rim, 29. lipnja 2023.) bio je hrvatski novinar, filolog i sveučilišni profesor. Živio je i radio u Rimu.
Životopis
Inoslav Bešker maturirao je u Klasičnoj gimnaziji »Natko Nodilo« u Splitu, diplomirao novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, doktorirao poredbenu slavistiku na Sveučilištu u Milanu.
Bio je dopisnik Jutarnjeg lista. U novinarstvu je bio od 1967. Radio je za Omladinski tjednik, Polet, Pitanja, Studentski list, Telegram, Start, Slobodnu Dalmaciju, Vjesnik, BBC, Radio 101 i druge. Obnašao je dužnost diretora CDD-a, nakladnika Poleta i Pitanja sredinom sedamdesetih. Bio je članom Savjeta časopisa Novi Plamen za vrijeme njegova izlaženja.
Bio je redoviti profesor kroatistike na Sveučilištu u Splitu od 2013. Bio je profesor slavistike na Orijentalnom sveučilištu u Napulju, na Sveučilištu La Sapienza u Rimu, te na Sveučilištu u Bologni. Predavao je istraživačko novinarstvo na Sveučilištu u Zagrebu. Na Sveučilištu u Dubrovniku bio je od 2013. do 2023. profesor novinarstva i komunikologije.
Inoslav Bešker preminuo je 29. lipnja 2023. godine u Rimu nakon kratke i teške bolesti. Izraze sućuti obitelji su izrazili hrvatski visoki državni dužnosnici, premijer, predsjednik Sabora, ministrica Kulture i medija te sveučilišta i medijske kuće s kojima je Inoslav Bešker surađivao.
U rujnu 2023. godine održan je memorijalni skup posvećen životu i profesionalnom radu Inoslava Beškera. Skup je održan u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Predavanja na skupu su se bavila različitim aspektima djelovanja Inoslava Beškera u medijima, a dio skupa je bio određen enciklopedističkoj i leksikografskoj aktivnosti Inoslava Beškera te njegovoj znanstvenoj i nastavnoj karijeri, uključujući njegova predavanja na Sveučilištima u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku, te uvođenje novih kolegija uz pisanje i uređivanje znanstvenih djela i udžbenika.
Bibliografija
- Istraživačko novinarstvo (s Orlandom Obad i dr.), studije (Zagreb, 2004.)
- Goli blagdani, monografija (Zagreb, 2004.)
- To je bio Ivan Pavao II, biografska monografija (Zagreb, 2005.)
- La musa violenta : Archetipi e tradizione nell'epica orale della Slavia dinarica, monografija (Roma, 2007.)
- I Morlacchi nella letteratura europea, monografija (Roma, 2007.)
- Filološke dvoumice, studije i eseji (Zagreb, 2007.)
- Ivan Pavao II: papa globalne komunikacije, biografska monografija (Zagreb, 2010.)
- Riječi dana (Zagreb, 2011.),
- Iza vatikanskih zidina (Zagreb, 2013.)
- Riječ po riječ (Zagreb, 2019.)
- Blagdani, antropološki ogledi (Zagreb, 2020.),
- Mediteran u književnosti, monografija (Zagreb, 2021.)
- Svetost i zločin, antropološki traktati (Zagreb, 2022.)
- »O kako bih želio Crkvu siromašnu«, biografska monografija (Zagreb, 2023.)
Znanstvena bibliografija navodi 117 bibliografskih zapisa na kojima je autor, koautor i suradnik Inoslav Bešker.
Životopis
Inoslav Bešker maturirao je u Klasičnoj gimnaziji »Natko Nodilo« u Splitu, diplomirao novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, doktorirao poredbenu slavistiku na Sveučilištu u Milanu.
Bio je dopisnik Jutarnjeg lista. U novinarstvu je bio od 1967. Radio je za Omladinski tjednik, Polet, Pitanja, Studentski list, Telegram, Start, Slobodnu Dalmaciju, Vjesnik, BBC, Radio 101 i druge. Obnašao je dužnost diretora CDD-a, nakladnika Poleta i Pitanja sredinom sedamdesetih. Bio je članom Savjeta časopisa Novi Plamen za vrijeme njegova izlaženja.
Bio je redoviti profesor kroatistike na Sveučilištu u Splitu od 2013. Bio je profesor slavistike na Orijentalnom sveučilištu u Napulju, na Sveučilištu La Sapienza u Rimu, te na Sveučilištu u Bologni. Predavao je istraživačko novinarstvo na Sveučilištu u Zagrebu. Na Sveučilištu u Dubrovniku bio je od 2013. do 2023. profesor novinarstva i komunikologije.
Inoslav Bešker preminuo je 29. lipnja 2023. godine u Rimu nakon kratke i teške bolesti. Izraze sućuti obitelji su izrazili hrvatski visoki državni dužnosnici, premijer, predsjednik Sabora, ministrica Kulture i medija te sveučilišta i medijske kuće s kojima je Inoslav Bešker surađivao.
U rujnu 2023. godine održan je memorijalni skup posvećen životu i profesionalnom radu Inoslava Beškera. Skup je održan u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Predavanja na skupu su se bavila različitim aspektima djelovanja Inoslava Beškera u medijima, a dio skupa je bio određen enciklopedističkoj i leksikografskoj aktivnosti Inoslava Beškera te njegovoj znanstvenoj i nastavnoj karijeri, uključujući njegova predavanja na Sveučilištima u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku, te uvođenje novih kolegija uz pisanje i uređivanje znanstvenih djela i udžbenika.
Bibliografija
- Istraživačko novinarstvo (s Orlandom Obad i dr.), studije (Zagreb, 2004.)
- Goli blagdani, monografija (Zagreb, 2004.)
- To je bio Ivan Pavao II, biografska monografija (Zagreb, 2005.)
- La musa violenta : Archetipi e tradizione nell'epica orale della Slavia dinarica, monografija (Roma, 2007.)
- I Morlacchi nella letteratura europea, monografija (Roma, 2007.)
- Filološke dvoumice, studije i eseji (Zagreb, 2007.)
- Ivan Pavao II: papa globalne komunikacije, biografska monografija (Zagreb, 2010.)
- Riječi dana (Zagreb, 2011.),
- Iza vatikanskih zidina (Zagreb, 2013.)
- Riječ po riječ (Zagreb, 2019.)
- Blagdani, antropološki ogledi (Zagreb, 2020.),
- Mediteran u književnosti, monografija (Zagreb, 2021.)
- Svetost i zločin, antropološki traktati (Zagreb, 2022.)
- »O kako bih želio Crkvu siromašnu«, biografska monografija (Zagreb, 2023.)
Znanstvena bibliografija navodi 117 bibliografskih zapisa na kojima je autor, koautor i suradnik Inoslav Bešker.
Category
📚
LearningTranscript
00:00:00Sigurnost
00:00:01Napetiste
00:00:02Hvata vas glavobolja i migrena
00:00:04Bole vas mišići
00:00:05A srce?
00:00:06Magnezi 300
00:00:07Šumeće tablete djeluju pouzdano i brzo
00:00:09Dietfarm
00:00:10Sve najvažnije o hrvatskom gospodarstvu
00:00:14Njove web stranice i poslovne novine
00:00:16Biznis HR
00:00:18Zna i više nego što treba
00:00:19Pažnja
00:00:20Izjednačili smo cijene
00:00:25Odvezite se u novoj diesel koroli
00:00:28A pensi su
00:00:29Ili RAV4
00:00:30Po cijeni benzinca
00:00:32D4D tehnologija
00:00:34Izuzetan diesel
00:00:35Toyota
00:00:38Ili RAV4
00:00:39Ili RAV4
00:01:09Isuzetanoline
00:01:19Dobar dan.
00:01:20Dobar dan.
00:01:20Dobar dan.
00:01:21Dobar dan.
00:01:21Bolje vas nešto.
00:01:22Izvolite svjesto.
00:01:23Hvala vjeka.
00:01:26Poštovani gledatelji, još jedna nedjelja, emisija Nedjeljom u dva.
00:01:30Prošli tjedan najavio sam kolegu Josipa Jovovića, međutim kao što znate kolega Jovovića je završio u zatvoru.
00:01:38Danas je s nama Inoslav Beškjer iz jutrnjeg lista. Dobar dan iš jednom.
00:01:43Dobar dan i vama. Dobar dan i svima našim gledateljicima i gledateljima osob i dobar tek onima koji još jedu.
00:01:49Inoslav Beškjer je inoče ekspert za zatvorska pitanja.
00:01:53Sa stanovitim iskustvom izvojnog i civilnog, ali ne su više. Mislim, odavno je to bilo.
00:01:58Da. Recite mi, ajmo prokomentirati uhjećenje ove kolege Jovovića. Što vi kažete na to?
00:02:05Prije svega meni je, i to moram reći, iskreno žao što sam ga danas ovdje morao zamijeniti i više bih
00:02:11volio.
00:02:11Mislim da novinar treba biti u glasilu, da treba biti pred kamerom, pred mikrofonom ako treba.
00:02:18Pa makar bio posle u krivu, ali da mora biti u situaciji da daje informacije i zastupa svoje gledište.
00:02:23I nikako, nikako se ne mogu ovaj, nikako mi se ne sviđa ova priča da je Jovović u zatvoru i
00:02:33zbog čega je u zatvoru.
00:02:34Daleko bih više, mislim, ja ne tvrdim da kad je riječ o ovim postigostenskim ratovima, nema novinara koji bi, koji
00:02:42bi mogli biti suđeni.
00:02:43Oni koji su huškali, oni koji su prizivali krv, oni kojima je se krv na neki način lijevala preko slova,
00:02:50jer toga je bilo, Bogu hvala, dosta i to pamtimo.
00:02:54Ne samo u Hrvatskoj, još i više negdje drugdje.
00:03:00Ne mogu razumijeti, definitivno ne mogu razumijeti ovu vrstu logike po kojoj Haški sud manje polaže na suštinu, a više
00:03:08polaže na svoju taštinu.
00:03:10Mislim, evo ga, djernuli ste u veličanstvo suda, e sad ćete dobiti po repu.
00:03:13To ne mogu, s time se ne mogu složiti pa da me ubijete.
00:03:19Što kažu neki drugi ljudi o cijelom ovom slučaju, pogledajte u prilogu Petra Štefanića i naravno nakon toga nastavljamo o
00:03:25ovoj temi.
00:03:29Kome zvoni Haško Zvono?
00:03:30Josip Jović se, sam priznaje, upitao te kada su mu iz ureda za suradnju s tribunalom poručili.
00:03:35Ako to hak bude tražio, mi moramo sprovesti.
00:03:38Kada je pak policija pozvonila na ulazu u Jovićev stan, kamere su zabilježile da jedan novinar odlazi u pritvor.
00:03:50Splitska riva prije četiri i pol godine.
00:03:53Stotinjak tisuća ljudi kliče, svi smo mi Mirko Norac.
00:03:57Pokušajte organizirati nekakve tobožnje protuprosvjede ovome ovdje na Splitskoj Rivi.
00:04:02Ono što je Milošević radio u Srbiji.
00:04:07Ali tada ćemo svi odavde iz drugih krajeva Hrvatske poći u Zagreb, ako bude trebalo i na Jelačićev plac da
00:04:15im kažemo što mislimo.
00:04:19U tjednu kada je Karla Del Ponte sa Naderu stisnula ruku i konačno rekla full cooperation, Jović odlazi u Hag.
00:04:26Nekada zajedno narivi s čovjekom koji je ni manje ni više nego izmislio intervju s Mirkom Norcem, primijer sada rezolutno
00:04:32poručuje.
00:04:34Izvršna vlast se ne smije miješati u pravosuđe.
00:04:36Riječ je ovdje o pravosuđe i kao čelnik izvršne vlasti ne bih komentirao.
00:04:39A što s navodnim intervjuom u jednom kutku tamnog podruma Dioklecijanove palače?
00:04:45Svugdje u demokratskom svijetu za jednu takvu laž cehovska organizacija bi vas isključila, izbrisala.
00:04:51Nikad više ne biste mogli baviti se novinarstvom ili vam više niko ne bi vjeroovo.
00:04:56No nije lažno intervju s Norcem, ono zbog čega Hag optužuje Jovića.
00:04:59U prosincu 2000. otkrio je identitet zaštićenog svjedoka sa suđenja Tihomiru Blaškiću.
00:05:04Za razliku od ostalih četvora novinara i Markice Rebića, Jović je ponekima jedini dosljedan u protivljenu Haškom tribunalu,
00:05:11pokušavao sporavati nadležnost Haškog suda.
00:05:14Marijan Križić je jedan od novinara koji su otišli u Hag.
00:05:17Na nama će se prelomiti presedani u kojima će ovisiti budućnost slobode medija u svijetu,
00:05:23jer danas mi, sutra netko sa nekim bilo kakvim drugim preznakom,
00:05:27znači svi mogu doći po taj žrvanj, ka se jednom uspostavi presedan, onda on može vrediti za sve.
00:05:32Presednik Mesić na Jovićevo traženje da mu danas pomogne odgovara na sljedeći način.
00:05:37Ja ništa ne čekam od gospodina Jovića, jedno čekam njegovu narednu kolumnu
00:05:43koju će me obtužiti za oktobarsku revoluciju, za francusku revoluciju i tako, ima dosta toga,
00:05:49jer je dosta svaki puta, sam ja bio za sve kriv, ali pošto ja njegove kolumne više ne čitam,
00:05:56samo mi kažu ljudi, evo vidiš, nisi imao pravo jer ima jedna kolumna u kojoj me nije napravo.
00:06:03Ideja da štitimo Hrvatskoj predsjednika države, kao sve doka ili podoficiran izazemske vojske,
00:06:09je naprosto absurdna, jer ti ljudi ni teorijski ne mogu biti ugroženi.
00:06:13U tom smislu mislim da struka bi ipak trebala braniti Jovića, bez obzira na to koliko ga mi svi ne
00:06:20volimo.
00:06:20Obustavu postupka protiv Jovića zatražilo je u petak i Hrvatsko novinarsko društvo,
00:06:24organizacija Reporteri bez granica i druge novinarske udruge, jer tvrde sa mesiče 98. godine sve obznanio
00:06:31o Haškom sudu i njegovoj web stranici da se i ne govori.
00:06:34Ja ne vjerujem u takozvanu poetsku pravdu, to je da bi sad bilo pravedno da Milošević u šetnji po Ševerničkom
00:06:42zatvoru
00:06:42se posklizne i slomi oba dvije noge. Ja ne mislim da je to pravda.
00:06:46Pravda je da se ljude osudi po korektnom postupku.
00:06:49Ja ne mislim da je pravda u tomu da se novinari sude za ono što govore, pa makar to bile
00:06:54i svinjarije.
00:06:55Što ako Jović ode u Hag? O tome neće moći pisati sljedećih deset godina.
00:07:00Za Branka Mijića, koji napominje da protiv Jovića osobno nema ništa protiv,
00:07:03no da se zbog širenja govora mržnje njime trebalo već baviti Hrvatsko pravosuđe,
00:07:08tu ipak postoji mogućnost.
00:07:09Ja već vidim knjigu moji uznički dani u Hagu ili nešto slično koja će se dobro prodavati,
00:07:17a mislim da će Josip Jović odlaskom u Hag doživjeti jednu osobnu satisfakciju time
00:07:22što će upoznati glavnog urednika takvog novinarstva kojim se on bavi, a to je Slobodan Milošević.
00:07:34Gospodine Beškir, evo ovih dana, sad se, od kad je Jović u zatvoru razvija,
00:07:41živa još ne polemika, ali vjerojatno hoće za i protiv Jovića.
00:07:45Evo, što vi kažete, barem na ovu posljednju izjavu kolege Mijića, je li ona pretjerana?
00:07:53Ja ne bih nikad tako formulirao.
00:07:57Što dakle u ovoj situaciji, vi ste već nešto uvodno rekli o cijeloj priče,
00:08:02ali ajmo je nastaviti.
00:08:05Možete prokomentirati, recimo, i tu se nadam da ćete biti ipak malo opširni i eksplicitni,
00:08:12stajalište danas premijera Sanadera, kojeg smo vidjeli ovdje u prilogu
00:08:17kako je govorio prije četiri i pol godine, a danas kao premijer ne želi se miješati.
00:08:24Mi od političara nikad ne očekujemo nekakvu preveriku dosjednost,
00:08:28osim dosjednosti u sljeđenju njegovih ciljeva,
00:08:30a cilj političara je osvojiti vlast i nakon toga na toj vlast i obstati,
00:08:35ispriječiti da mu drugi tu vlast preotme.
00:08:37Prema tome, tu se ja zaista, ovdje negdje, pod kraj moga šestog desetjeća,
00:08:44nemam čemu čuditi, neću padati iz oblaka, niti moralizirati.
00:08:48Nisu nam političari učitelji etike.
00:08:51Naso srećno nisu nam učitelji etike političari,
00:08:54inače prije mislim da bi i u tom slučaju etika stradala.
00:08:57Treba li u ovom slučaju očekivati od vlasti da se više angažira?
00:09:01Koliko vidimo angažiralo se Hrvatsko novinarsko društvo preko kolege Dragutina Lucića?
00:09:06To je potpuno jasno da se naša cehovska organizacija angažirala preko svoga predsjednika.
00:09:12Logično je bilo da se angažirale i u priješnjim takvim slučajima,
00:09:15pri čemu treba voditi računa ipak u jedne stvari.
00:09:17Kada novinar odluči da će kršiti zakon,
00:09:23zato što smatra da postoji nešto važnije u njegove struci,
00:09:27kao što na primjer informiranje javnosti,
00:09:29da će kršiti zakon, da će znači informirati javnost po cijenu kršenja zakona,
00:09:35to je jedan akt građanske neposlušnosti,
00:09:37o kojoj toliko mnogo toga znamo još od Gandijevih vremena do danas,
00:09:41Gandij svaki put nakon toga, kada bi ga odveli u zatvor,
00:09:46kada bi ga zapriju u rešt, tamo išao.
00:09:49Jer to je dio te priče, to je dio svega toga.
00:09:52Nije dio toga da se bježi poput Jelavića.
00:09:54Smatrate li da je u ovom slučaju kod kolega Jovića
00:09:57prevagnuo interes javnosti kada je on objavio da je Stipe Meseć
00:10:01taj zaštićeni svjedok?
00:10:02Ja hoću vjerovati u svakom takvom slučaju kada je riječ o novinaru,
00:10:06a nisu svi optuženi kao novinari, u istinu i novinari,
00:10:10ali kada je riječ o novinaru, a Jović to jest,
00:10:12ja hoću vjerovati da je to bio njegov interes dok se ne dokaže suprotno.
00:10:17Naprosto je to iz principijenih razloga, hoću tako vjerovati.
00:10:21Naime, princip, znate, da i to kažem.
00:10:24Princip je samo onda princip kada vrijedi i za one koji misle drug čije.
00:10:28Ako princip vrijedi samo za isto mišljenike,
00:10:31a oni ćemo reći, oni drugi su hulje pa za njih principi ne vrijedi,
00:10:33onda to nije princip.
00:10:34Ja tako nisam spreman na taj način razmišljati.
00:10:38Očekujete li vi u ovom slučaju da se svi novinari solidariziraju, Jović?
00:10:41Naravno da ne, pa nismo Bogu hvala ova i opeke pa da nam se može složiti po jednoj crti.
00:10:46Pa varje li imamo pravo na individualizam?
00:10:48Ako u tom zanatu ne imamo pravo na individualizam,
00:10:51a to znači na razlike umišljenju kvragu i zanat?
00:10:53U jednoj polemici s vama, jedan drugi kolega,
00:10:56Frenki Laušić, vas je na neki način prozvao
00:10:59da upravo iznošenjem afirmativnog stava u jednom sličnom slučaju,
00:11:02koji se ticao Ivice Marijačića.
00:11:04Vi samim tim afirmativnim mišljenjem očekujete od kolega da se solidariziraju sa naravno?
00:11:11Ne, to je bilo, ja ne očekujem da iko krene za mnom,
00:11:15tavan posla, nikad mi nije palo na pamet da budem voća,
00:11:19to bi već bila politika, to mene ne zanima.
00:11:21Mene zanima da iznesem svoje mišljenje,
00:11:23a pre svega me zanima da iznesem ove činjenice
00:11:26i koje bi onda da ih posložim na način kako mi se čini da ih treba posložiti
00:11:30i da prepustim čitatelju, slušatelju, gledatelju
00:11:33da iz toga izvuča svoje zaključke.
00:11:34To je moj novinarski posao.
00:11:36Da sam htio biti političar ili politički vođa,
00:11:39onda bih se vjerojatno time bavio
00:11:40i to bih vjerojatno bio još neuspješniji nego ovdje.
00:11:42Nema veze.
00:11:43Ja iznosim svoje, drugi iznosi svoje.
00:11:45Gdje je ta granica profesionalnog slaganja s nekim ili ne?
00:11:48Vi si s Jovićem, pretpostavljam, ne slažete svjeto-nazorski, tako da kažem.
00:11:52Gdje je ta...
00:11:53Ni prije, ni sad.
00:11:54Da. Gdje je ta granica?
00:11:56Nogi će reći, ne mogu biti solidarni s takvim kolegom.
00:11:59Evo i ovdje smo vidjeli u prilogu.
00:12:01Ma naproti, mislim, ako nisi...
00:12:05Ponavljam.
00:12:06Ako taj princip, recimo, princip da je za mene ovaj...
00:12:12Zakon struke.
00:12:15Potreba da se informira javnost.
00:12:18Važnija od potrebe poštivanja zakona.
00:12:22Ili vrijedi za svakoga, ili ne vrijedi ni za nikoga.
00:12:24Pa ne može vrijediti samo za moji isto mišljenike.
00:12:26To sam već rekao.
00:12:27To bi bilo...
00:12:28To bi tek bilo opet partijsko...
00:12:30Neka vrsta partijskog stranačkog ponašanja u novinarstvu.
00:12:33A mislim, i onoliko koliko sam se tako ponašao u životu, to nije bilo dobro.
00:12:39Gdje ću sad više pod stare dane, po buku.
00:12:42Može li po vama novinar završiti u zatvoru zbog onoga što je napisao i trebali?
00:12:46I u kojem slučaju?
00:12:48Može, ne treba.
00:12:49Vrlo jednostavno.
00:12:50Zašto ne treba?
00:12:52Sami ste ovdje uvodno spomenuli da vas je iznenadio hag koji nije...
00:12:56Zato što je posljedio verbalni delikt.
00:12:57Da, ali sami ste rekli da vas je iznenadio hag koji nije pokretao procese protiv onih koji su širili mržnju
00:13:02za vrijeme rata.
00:13:04E, gore.
00:13:04Nije sam govorio samo o širenju mržnje.
00:13:06Da.
00:13:06I govor mržnje još pripada u verbalni delikt.
00:13:09Tako.
00:13:09Ono što ide preko...
00:13:10To ne zaslužuje to.
00:13:11To po vama ne zaslužuje zatvor.
00:13:14Od slučaja do slučaja.
00:13:16Znači ipak da.
00:13:16Od su.
00:13:17Može biti.
00:13:17Svaki put kada taj govor mržnje, ako je taj govor mržnje prouzročio jednu jedinu ozljedu, a kamoli jednu jedinu smrt,
00:13:26zaslužuje.
00:13:29Inače u ostalim slučaju samo novčano odgovoram.
00:13:32Ako se ostalo na odijumu, ako se ostalo na odijumu, pa za ime boga čujte, živim, ja živim, dobro, ajde
00:13:37ne živim sad stanlo više u Hrvatskom, živim na ovom prostoru koji je tako dobro, koji je tako, kako bih
00:13:42rekao, premržen i prožet mržnjom.
00:13:46Znači, kad neko poslije milijun i 23.000 žrtava u drugom svjetskom ratu je kadar, nakon takve lekcije, počnu novi
00:13:55rat, o čemu govorimo?
00:13:57Pa naravno da je ovo prostor mržnje. Pa normalno da u prostoru mržnje postoji govor mržnje.
00:14:02Dobro, ali taj govor mržnje se treba sankcionirati.
00:14:07Da, ali to kažem još, verbalni je delikt dok to ne proizvodi drugo kazneno dijelo.
00:14:14Dok nema ovaj, dok drugo kazneno dijelo, kazneno dijelo protiv časti, protiv ličnosti, protiv integriteta, ličnosti i tako dalje, protiv
00:14:23ljudskih prava, osobnih ili skupnih, dok nema tih kaznenih dijela,
00:14:28mislim, znači dok, kao i u svakom dijelovanju, dijelovanje je kazneno tek onda kad proizvode kaznenu posljedicu.
00:14:37Mislim da se možemo...
00:14:39Je, jasnim je samo što je klizak, teren.
00:14:41Pa klizan je da kako klizak, naravno da je.
00:14:43Jer li ćete teško utvriti da je neko svojim tekstom, pa čak i na temelju tog govora mržnje, prouzročio nečiju
00:14:49smrti.
00:14:49Dakle, da se neko pročitavši taj tekst ili čuvši nešto na radio ili televiziji, osjetio je inspiriranim da nekog skrati
00:14:55za glavu.
00:14:55Ja se uvijek sjetim kako je ovaj gospodin Artuković, za koga sam nekad čuo sam danas jednu krasnu formulaciju, da
00:15:05nije osuđen korektno, ali je spravedno.
00:15:08Dakle, kako se gospodin Artuković pozvao na govore jednog crkvenog dostojanstvenika na to što je taj govorio.
00:15:15On se smatrao sredbenikom, on ga je očito čuo na taj način. Dakle, govor toga dostojanstvenika je prouzročio neke veoma
00:15:23neugodne kaznene efekte, kazneno relevantne, penalno relevantne kod gospodina Artukovića.
00:15:30Možda je ovo je mislio drugo. I mi smo novinari krivi ako nas neko pogrešno shvatio. Nikad nije krivo onaj
00:15:35koji nas je pogrešno shvatio.
00:15:36Ali kad to proizvede, evo recimo imamo svjedočanstvo gospodina Artukovića koji je sasvim jasno rekao koga smatra inspiratornom svoga djelovanja.
00:15:46U tjednu, kada slavimo približavanje EU ili na neki način mnogi to već smatraju ulazkom u EU, ta Evropa nam
00:15:54na, ja ću se dozvoliti da kažem da nam na vrlo glup način stavlja do znanja da poštivanje njezinih kodeksa
00:16:00može biti rigidno i u slučaju Jovića podosta besmisleno.
00:16:07Imali li to kakve veze? Je li taj slučaj Jović u tjednu kada se mi približavamo u EU dosta znakovit?
00:16:15Možda jeste, ali znate, ja nisam spreman smatrati da su sve stvari koje se događaju istodobno rezultat, kako uzršno posliječno
00:16:24vezane.
00:16:25Nije li ja u neke teorije zavjerene.
00:16:28Mislim, ako se spotaknem, pošto sam vidio crnu mačku, zaista ne mora biti da je poslije crna mačka, može biti
00:16:32da mi naprosto živac zbog ovog mog, zbog mojeg kralježaka, malo zamru pa mi je noga pala.
00:16:38Dakle, ne možemo početi od teze da Evropa dijeluje kao jednomisleći organizam, pa naše oružjane snage nisu jednomisleći organizam, pa
00:16:47naše obavštene službe nisu jednomisleći organizmi, svaka zasak, kamoli zajedno.
00:16:51Ma, nemojte misliti da onda u Evropskoj uniji postoji ovaj, što bi se reklo, veliki brat koji zapovjeda gospođi Del
00:16:57Ponte, ili ne znam kome drugom, ili Richardu Mayu, da misle kako misle i da govore kako govore.
00:17:02Pa nemojmo pocijenjivati samostalnost i autonomiju ljudske gluposti. A kamoli pameti?
00:17:09Je li Evropa novinar u zatvoru? To sam vam htio pitati.
00:17:13Evropa je sigurno i to. Je li Evropa mafija? Evropa je sigurno i to.
00:17:17Je li Hrvatska mafija? Hrvatska je sigurno i to. Je li Hrvatska samo mafija? Nije. Pa nije, nije Evropa.
00:17:23Koliko li vam na ovom slučaju Jović ta Evropa pokazuje da ćemo bespogovorno morati ispunjavati diktate koje će se vremena
00:17:31na vrijeme dolaziti?
00:17:32Prvo kao što vidite, mi ih ne ispunjavamo bespogovorno jer evo vidite, naša se cehovska organizacija buni.
00:17:36To znači nije bespogovorno. U najmaju ruku imamo pogovor. A imali smo neki praga.
00:17:40Dobro imamo, ali ipak je bespogovorno u ovom policijskom mažuriranju cijelog slučaja.
00:17:45Prvo, drugo. Zadnja riječ suda. Ne tužitelja, a još manje organa gonjenja.
00:17:52Vi očekujete da se tu nešto može prelomiti, možda drug čija odločite?
00:17:56Ja mislim u principu da je sud taj koji presuđuje. U principu to mislim.
00:18:01Dobro. A ja se mogu s njimene složiti i mogu otići u zatvor zbog toga što se sa time ne
00:18:07slažem, ali onda moram ići u taj zatvor.
00:18:09Da, ali... U državi čiji sam državljanin ili u državi koja prihvaća u ovom slučaju, svojim ustavnim zakonom, pravila Haškog
00:18:16sudišta.
00:18:18U kojem je tužitelj samo jedan organ, a sud je drugi organ. I to važno.
00:18:22Ja vjerujem to u neovisno sudstvo. U Hrvatskoj govorim.
00:18:27Jel me vi pitate ili ja vjerujem da ono postoji ili da ja vjerujem da tako treba biti?
00:18:31Ne, da li je vjerujete da je to neki apsoluti, da je sudstvo neovisno.
00:18:35Ja smatam da sudstvo treba da bude neovisno.
00:18:37I smatam da na tome treba da radim.
00:18:39Da, ja ostavim što mislite faktički u Hrvatskoj, kako stoje stvari po tom pitanju.
00:18:44Jer možda da je tako, a ja već dajem odgovor na pitanje, možda da je tako, možda bi sud onda
00:18:50i donio odluku.
00:18:51Ali ovako je 99% vjerojatno da neće donijeti odluku da se, da se ovaj, da se jovića.
00:18:56Da, ma znate, kad statistika mi govori da Hrvatsko sudstvo nije neovisno.
00:19:01Prebrojite, mislim, prebrojite kako statistički stojimo sa osudama za ratne zločine.
00:19:07Dakle, govorim samo o poslijem ratu.
00:19:09Prebrojite kako statistički stojimo sa presudama nakon svih nalaza Šime, Krasić i njezne revizije.
00:19:15Prebrojite kako statistički stojimo sa nekim drugim stvarima.
00:19:20Pa naše sudstvo je evidentno ovisno.
00:19:22Ali vi isto tako pogledate kojim filtrom su ljudi dolazili na sudačka mjesta
00:19:27i na koji su način ljudi tjerani ekonomski, a neki silom da napuse sudački pozavi
00:19:32da se bacio u odvjetništu, u advokaturu.
00:19:35Mislim, mi imamo sudstvo kako smo htjeli imati.
00:19:37Imamo sudstvo kakve su htjeli imati stranke za koje smo većinom glasali.
00:19:42Mi imamo sudstvo za kako smo se demokratski opredijelili.
00:19:44Mi smo sami za to sudstvo nisu krivi samo sudci, nego mi koji smo doveli neke ljude u sabor
00:19:50koji su zatim stvorili takav zakonski okvir i takav politički okvir u kojemu su takvi sudci kako imamo.
00:19:58Zapamtite to svaki put kad budete išli glasati. Molim vas.
00:20:02Ovdje sam otvorio već kroz ovo prethodno pitanje o temu pristupa Evropskoj uniji.
00:20:08Znam da ih forma, pogotovo u novinarstvu, nije zahvalna, ali ja ću si dozvoliti ovaj mali luksus
00:20:14da pokušamo pisati jedan osjećaj. Naime, u ponedjeljak kada smo doznali da nam Evropa otvara vrata,
00:20:22na neki način zatekao sam se kako, ne znam kako me obuzima, neki osjećaj da mi je bolje.
00:20:29Dakle, odjednom u tom trenutku čujem tu vijest kao bolje mi je.
00:20:33Kao nekakva radost, u principu.
00:20:38Sad recite vi meni, nisam, slab sam.
00:20:42I onda malo čovjek kad razmisli, onda shvate da je taj osjećaj iracionalan.
00:20:49Imali prosječan Hrvat, možda ja nisam prosječan Hrvat, ali ovo sam kroz svoj primjer spričao,
00:20:55imali prosječan Hrvata razloga da vjeruje da mu je bolje samim time što su nam se otvorila vrata Evropske unije.
00:21:02Je li to neki iracionalan?
00:21:03Ma, mislim, samo utoliko što je to priznato da možemo pristupiti tome krugu,
00:21:09odnosno da možemo učiniti još, da možemo zagaziti na još jednu stubu,
00:21:15na tim stubama koje vode do primanja u taj krug, koji sam po sebi, budimo isto tako jasni,
00:21:22ne znači da idemo u raj, po Bogu.
00:21:24Mislim, unutar same Evropske unije, odnosno Evropske zajednice, imali smo slučajeve sjevernojivske, slučajeve Baskije,
00:21:29znači situacije koje su manje više slične ovima našima Balkanskima.
00:21:33Dakle, nije rečeno da je sve to isključeno, kam li što drugo.
00:21:36Dakle, eventualno možemo imati, ali ja ne vidim tu neku prvo specijalnog razloga za euforiju
00:21:42u toliko više što se nije nešto bitno promijenilo, osim u tome da je barem jedna vlada počela,
00:21:49shvatila da se mora povinovati odlukama koje je potpisala, da ne može držati do vijeka zavazda i u svakom slučaju
00:21:58figu džepu.
00:21:58Međutim sad nas zapravo čeka najgori dio posla, odnosno našu državu, pregovarače, jer treba napokon ono što su tvrdili,
00:22:08što je meni Ljerka Minta, shodak, tvrdili još prije deset godina da su naši zakoni manje više svi uskladženi sa
00:22:14evropskim standardima.
00:22:15Mislim, ja ovdje iz pristonecima prema gledalci, ne mogu učiniti to ne znameniti pokret rukom, da kažem koliko su u
00:22:20skladu.
00:22:21A naravno da onda poslije potpuno drugo pitanje kako se to primjenjuje. U samoj Italiji gdje ja živim, mislim, nemoj
00:22:26se zavratiti,
00:22:27jer mislite da su, očinite, da pričamo o prevarama.
00:22:31Pričekajte, pričekajte malo.
00:22:32Da pričamo o prevarama, ali da su baš na razini evropskih fondova i tako da, dobro, to ćemo pričekati.
00:22:39Dakle, nas tek sada čeka zapravo najgori dio i čekat će nas sasvim dovoljno riba u ulice ili pljuski.
00:22:48Međutim, je pitanje zašto nam ta Evropa treba, pa onome ko smatra da mu treba i ko zna zašto mu
00:22:55treba,
00:22:55on može imati razloga za veselje.
00:22:58Zašto nam treba i o tome za sekundu dvije, ali dajte prije prokomentirati jednu stvar.
00:23:04Možete li vi sebi objasniti zašto je ovoga tjedna premijer Sanader unisono doživio neviđene hvalospjeve u medijima?
00:23:11Biću sasvim konkretan. Laude na sve strane, pogotovo iz EPH u kojem i vi pišete.
00:23:17Morim, ja sam napisao...
00:23:19Konkretno ću navesti, ovaj put da ne bi bilo...
00:23:21Možete mene navesti.
00:23:23Mogu i vas navesti i dobro ste mi došli kao gost.
00:23:28Čičo Senjanović, Jelena Lovrić, Mladen pleše, a Boga mi podosta se i Deniz Kuljiš potrudio,
00:23:35premda je on u onom svojom poznatom stilu pisao i o premijeru Sanaderu.
00:23:41Dakle, tu se piše ovoga tjedna o Sanaderu kao spličaninu koji nas je u EU,
00:23:48visokom dalmatincu, čovjeku trenutka, čovjeku sudbine, s perfektnim osjećajem za realnu politiku.
00:23:53Onda, evo, citirat ću Jelena Lovrić koja kaže,
00:23:57kaže, ali njegovu zvijezdanu noć i zvijezdani trenutak cijele nacije pokvarila su zvocala,
00:24:02koja mu poručuju da nema mjesta eufori, to ste i vi rekli, ja ste i vi ste zvocalo,
00:24:07grebatori koji bi dali citiraju zaslugama, gunđela koja tvrde da najteže tek dolazi.
00:24:13Umjesto da se radošću sudjeluju u objektivno golemom uspjehu države, svojim intervencijama,
00:24:19bagateliziraju postignuto i ponašaju se kao kranjice triumfu.
00:24:23Već godinama nisam navijač. Prema tome, navijačke euforije me više nenose.
00:24:31Kako komentirate euforije svojih kolega?
00:24:33Ha, čujte, mislim da ovo što ste vi iznijeli bila više kritika stila.
00:24:39Ha, što se sadržaja tiče, rekao sam, pa nismo jednom mislići organizam.
00:24:43Nismo. Međutim, nemojte biti nepravedni prema Sinjanoviću, lijepo vas molim.
00:24:47Čićo je rekao da će ući u HDZ i ja to poštujem.
00:24:50Da, kad? Ako Hrvatska uđe u Europu spuniti, upravo tako.
00:24:54To je prije što bi se rekao na svetonik Darjevu.
00:24:56Pa nije ni on kriv da mu se češa treći put okrene u grobu, kao što piše u tom istom
00:25:00tekstu.
00:25:00Prema tome, fenomen okretanja pile, naopako, nije toliko nov da biste ga smijeli zanemariti kada citirate Sinjanovića.
00:25:08U ostalo trenutno ne ulezim.
00:25:11Dakle, prvi put, kako je sanadar na vlasti, sam ga, da tako kažem, pohvalno komentirao ovom prijekom.
00:25:19Zato što je postignut realan uspjeh.
00:25:21Dobro.
00:25:21Taj uspjeh je tu bene docetki, bene distinguit, dobro poučava ko dobro razlikuje, ovaj put smo to razlikvali.
00:25:27Kao što sam prije četiri godine ili tri, ne znam točno četiri godine napisao da onaj prethodnik neće ostati na
00:25:33vlasti ako ostane samo na auto cestama.
00:25:36I fakat nije.
00:25:38Jer mu je to jedini realan uspjeh.
00:25:41Ako sanader bude ovo jedini realan uspjeh da se otvorili pregovori,
00:25:45Isto tako mu to neće biti dovoljno da ostane na vlasti jer mi smo Hrvati barem po nečemu,
00:25:49barem po nečemu smo Evropejcija, to je da glasamo protiv, ne glasamo za.
00:25:54Nemamo stav uz koji idemo, nego nas pizma može grupirati protiv nekoga i protiv nečega.
00:26:03Pa za ime Boga, zar se kao krajnji doseg naše demokratičnost još ne spominje znameniti vritnjak u Saboru iz pretprošlog
00:26:09stoljeća.
00:26:10To možda da ih je više.
00:26:12Na svaki način, ja sam izgubio, ako sam imao, izgubio sam taj običaj da se divim onome koje formalno iznad
00:26:22mene.
00:26:24Ha, čujte.
00:26:25Sanader to u ovom slučaju i jest.
00:26:27Sanader je to samo onoliko koliko smo to vi i ja i svi ostali htjeli i dopustili na izborima.
00:26:34Prema tome to je, on je ništa drugo, ništa više, ništa manje nego izraz naše kolektivne volje ili naše kolektivne
00:26:41sposobnosti.
00:26:42Kao što je to bio i tuđman.
00:26:43Ja sam ovdje imenom i prezimenom navio kolege, čiji ja rad u principu cijenim.
00:26:47Međutim, to što vi kažete, ta je uforijama ipak pomalo začudila.
00:26:52Pa samo zbog toga je to.
00:26:53Sato što je to naprosto moment navijaštva.
00:26:55Dajte pogledajte što pišemo na gometašima.
00:26:58Ja...
00:26:59Kada kolegica...
00:27:00Prema tome...
00:27:02Vi ste rekli da ovdje više osuđujete stil nego sadržaj,
00:27:07ali kada kolegica Lovrić kaže da upozorava na zvijezdane trenutke nacije
00:27:11i kaže da je naciji svakako potreban osjećaj uspješnosti.
00:27:15Dakle, naciji je svakako potreban osjećaj uspješnosti,
00:27:18a da ga ova odluka EU daje Hrvatima.
00:27:21Pa, ja li želim pitati nije li za razliku od nacije pojedincu potreban osjećaj uspješnosti,
00:27:26pa će vjerojatno onda iz toga proizeći osjećaj uspješnosti nacije.
00:27:30Što ja imam s tim impulsom iz Brisela?
00:27:32Ovaj, on je sad, eto, došao takav i kakav je,
00:27:34i što ja imam sad u principu od toga?
00:27:36Što je to visi o tome, da li naciju idemo kao sinergiju individua?
00:27:39Kako je?
00:27:40Što bi u najmanju ruku, recimo, kršćani morali,
00:27:42jer bi morali smatrati da je svaki čovjek neponovljivo dijelo Bože,
00:27:45neponovljivo dijete Bože,
00:27:47pa prema tome bi nacija mogla biti samo sinergija tih individua,
00:27:50jer Bog nije stvorio nacije, niti je Isus došao otkupiti naciju,
00:27:53nego svakoga pojedinca, pa ona osoba pripadao bilo kojoj naciji na ovom svijetu,
00:27:58imao nacionalni osjećaj ili ga nemao.
00:28:00Pitanje je to ili vidimo to kao stado?
00:28:02Dajte, nemojte zaboraviti, mi smo ipak pastirski narod,
00:28:06većina nas...
00:28:07Pa ovo je prvo sindrom stada.
00:28:07Upravo to, većina nas ima u trećem,
00:28:09najmanje u trećem, četvrtom, petom koljenu iza nekog čobana kao pretka,
00:28:13i za ime Boga, ja ne mogu se otjeti tom dojmu.
00:28:17Dobro, neki su moji predsi utekli iz te kondicije,
00:28:22neki očito hoće još biti u toj kondiciji,
00:28:24meni ta kondicija ne odgovara.
00:28:26Ali ne mogu braniti nikome drugome da ima demokratsko pravo
00:28:31da se izražava kao pripadnik stada.
00:28:34Ne, mi sad razgovaramo o sadržaju koji je na neki način...
00:28:38Kabinacija zaista bila samo stada, ja joj ne bih pripadao ni na koji način.
00:28:42Budući da je nacija i kultura, pretpostavljam da joj pripadamo.
00:28:45Svojedobno kad se Hrvatska osamostaljivala,
00:28:47Ivan Zvoniovičičak je rekao da će ljudi ubrzo nakon euforije shvatiti
00:28:51da ne mogu grb kuhati u loncu,
00:28:54i da ne mogu samo od grba živjeti.
00:28:57Događa li se nama isto to da ćemo,
00:28:59kada ćemo imati zastavu sa europskim zjezdicama,
00:29:03dakle nekao nekakav privjesak ili kao turistički neku odrednicu,
00:29:08neku zbilja kao svoju zastavu,
00:29:10hoće li se nama onda to dogoditi da shvatimo da ne možemo jesti zastavu?
00:29:15Pa nemamo, nijednu zastavu nismo mogli jesti.
00:29:18Tu nema nikakve dvojbe.
00:29:20Ali nam je recimo,
00:29:21se mogla pažnja skajuniti sa praznog tanjura na puno bijelo polje u zastav,
00:29:26bez odrabiranja njemu petok raka ili šahovnica.
00:29:29To je, ili će biti tih 12 zjezdica.
00:29:32Naravno, mene zastave grbovi i tako dalje suviše ne fasciniraju.
00:29:38Znate, moj otec je živi u Splitu 90 godina,
00:29:40za to vrijeme su preko Splita prošle ukupno sedam država,
00:29:43svaka sa svojim zastavama, svaka sa svojim nazivima i tako dalje.
00:29:48Veoma je teško, nakon te vrsti obiteljskog iskustva,
00:29:54smatrati bilo koju državu nadomjestkom za ono što je bitno.
00:29:57A to je blagostanje građana u toj državi.
00:30:00Vi ste slobodno misleći pojedinac.
00:30:04To jeste, volite misli za sebe. Malo malo da se šali.
00:30:07Ja se prije svega nadam da sam misleći pojedinac,
00:30:09a o tome neka sude moj čitati.
00:30:10Jeste li slobodni?
00:30:12Ma čutiti.
00:30:13Htijeli biste biti?
00:30:13Pa ja sam isto uvjetovan, po Bogu, kao i sad ko drugi.
00:30:15Ili što bih rekao drug Lenin, mi svi vidimo iz staroga kao miša iz brašna.
00:30:20Kao takav, kako vi doživljavate tu Evropu?
00:30:25Nemojte mi krenuti na primjer Italije, o tome malo kasnije.
00:30:30I vi smatrate da to nije Evropa. Ajmo naprijed.
00:30:32Ne, ne, ne, ne, smatram da je jedna od...
00:30:34I to je Evropa.
00:30:36Tako je, i to je Evropa tamo gdje vi živite.
00:30:38I Štokholm i Rim.
00:30:39Ali što sam vas htio pitati?
00:30:40Ali Štokholm nije Rim, ni ti je Rim Štokholm. Ajmo naprijed.
00:30:43Što vi od te Evropske unije očekujete?
00:30:47To sam rekao da vas neću pitati, dakle, u općenitom smislu.
00:30:51Nego, gdje mi to idemo? Kakav je to koncept? Kakav je to savez?
00:30:55Ušto to ulazi Hrvatska? Ušto to želi ući?
00:30:58Je li to asocijacija država koja se temelja na nekakvom zajedničkom ekonomskom interesu?
00:31:04Ima li to politički okvir ili želi li to imati politički okvir?
00:31:07Je li to savez samo kulturološko i povijesni koji okuplja zemlje koje na neki način pripadaju tome Evropskom?
00:31:13Što je to? Nijednostavno...
00:31:16Nijedno od toga.
00:31:17Nijedno od toga.
00:31:18Definitivno nije to kulturološki savez.
00:31:20Naime, ako bi bio to.
00:31:21Ako bi smo se trebali homologizirati na jednu kulturnu matricu, neka me gospodin Bog dragi od toga sačuva.
00:31:27Ja sam ipak po materijnoj strani podrijetnom Lučanin, znači stanovnik Lučca i mi se nikad nismo htjeli homologizirati sa velim
00:31:34varošom.
00:31:35Dobro.
00:31:36A to je bio jedan te isti grad od desetak ili dvadesetak tisuća stanovnika.
00:31:39Ne do Bog, mislim, što se toga tiče.
00:31:42Ali ono što mislim da Evropa je, odnosno što bi Evropska unija trebala biti...
00:31:48Evropska unija zacretano što želi biti.
00:31:51A nisam za ulazak Hrvatske u Sjernotanski pakt, ali Bog me, jesam za Evropsku uniju.
00:31:56To je zato što smatam da je Evropska unija, treba da bude i u dobroj mjeri već jest, homologizirani pravno
00:32:07-ekonomski okvir.
00:32:08Znači okvir u kojemu se onda daju, ako ne baš posve jednake.
00:32:14Ali ono relativno ravnopravne šanse i pojedincima i skupinama da djeluju u istom ekonomskom prostoru i u istom pravnom okviru.
00:32:24I to bih htio za Hrvatsku.
00:32:26Samo to.
00:32:28I to prije svega.
00:32:30A sve u ostalo...
00:32:31Postoji li to na svijetu danas?
00:32:34Želi li Evropska unija biti nove sjedinjene države?
00:32:36Jel je postala atomska energija na svijetu do prije 60-t godina? Nije postala. Čujte...
00:32:40Dakle, misli da je ovo nešto novo, nekakav novi oblik?
00:32:42Ako ne bude novo, nema koriste. Austro-Ugarsku smo imali pa smo je spiskali.
00:32:47Dobro, je li ta Evropska unija onda treba biti na neki način takmac u tržičnoj privredi, zemljama, SAD-u, Japanu?
00:32:56Pa čujte, da li ćete vi to zvati zemljama ili ćete to zvati grupacijama, jer Japan sigurno nije u ratu
00:33:03sa svojim satelitima, nego je grupacija sa svojim satelitima.
00:33:06Čujte, mi ćemo vjerojatno imati još do kraja našeg života daleko prisutnije gigantske sustave oko Kine i oko Indije.
00:33:15imat ćemo vrlo vjerojatno turkmenski pojas, ako hoćete, od Trakije do Šindjanga.
00:33:25Prema tome, i to je jedan od razloga što se Tursku vuče u EU da nemamo protiv, nego da bude
00:33:34kopča, a ne mostobran, tuđih, itd.
00:33:38I ukoliko ti sistemi budu dijelovali komplementarno, ukoliko ta konkurencija bude komplementarna, da se razumijemo, a ne adversarna, ne bude
00:33:49težila sukobu, ratu, nego nadmetanju, u tom slučaju ćemo imati bolji svijet.
00:33:55Ali ne možemo u takav vrstu kompeticije, ne može mi ući sam lučac, tu se moramo udružiti s Evropom, pa
00:34:03makar i sa varošom.
00:34:04Iz kojega sanader. Što još osim toga ta Evropa onda znači?
00:34:09Dakle, to prije svega, što se tiče političkih okvira...
00:34:12Što biste željeli?
00:34:13Pa ne postoji općina, ne postoji politički homogena općina u cijeloj Evropi, ni u Hrvatskoj. Pa ne možemo očekivati političkih
00:34:21homogena Evropa.
00:34:22Pa bilo bi suluda da to očekujemo, onda smo mogli ostati iza Hitlera.
00:34:27To je homogenost. Boža me sačuje homogenosti.
00:34:33Da, ali ja se opet vraćam na ovog nesretnog Jovića, ali u situaciji kada vam ta Evropska unija nameće i
00:34:39neke standarde koje nisu, koje se ne tiču gospodarstva samo, onda postoji nekakav politički okvir.
00:34:45Jer vi ćete taj politički okvir htijeli, ne htijeli i morati poštivati. Samo je pitanje koliki će vam biti, koliki
00:34:49će biti opcij.
00:34:50Ovdje nije riječ samo o političkom... Ovdje čak i nije riječ prije svega o političkom okviru. Jer Jović nije onda
00:34:55zbog političkih opcija.
00:34:58Možda je njegov motiv bio politički. Možda.
00:35:01Ali ja vam kažem, ja želim vjerovati da je njegov motiv bio stručni. Jer ako je motiv bio politički, ako
00:35:08je njegov motiv bio da se nas pominje majke predsjedniku republike, onda naravno iza toga ne mogu stajati bezodvrat ko
00:35:18bio predsjednik republike i bio on predsjednik republike ili ne. Jer su mi takvi politički motivi niski. Bezodvrat ko bio
00:35:25i bezodvrat što on bio.
00:35:26Ali ako je njegov motiv bio da informira svoju publiku, ako je on zaista smatrao da je važno da svoje
00:35:33čitatelje o tom obavijesti, a ne zaboravimo, nije bio prvi koji izne taj podatak što je isto bitno.
00:35:40Nedemantirani podatak, nezabranjeni podatak, je podatak koji je otvoren javnosti. To je nešto putom drugom. Dakle, odvojimo sudsko pitanje Jovića
00:35:50stručno...
00:35:53Ne, ja se opet na to vraćam da nam ta Evropa, osim svih blagodat i tako dalje, kroz ovaj primjer
00:35:59vjerojatno se očituje to da će nam nametati nekakve besmislene rezone.
00:36:03Pa znate, i Hrvatska država nam je nametnula nula, cijelih nula promila, pa sve isto nismo samo sve zbog toga
00:36:10trebali odreći državljanstva.
00:36:12A bog meni vina.
00:36:14Ovih dana, kako vi komentirate...
00:36:16Nemojmo, mislim, nemojmo brkat babe i žabe, odnosno, znate kaže se silicat, parva, komponere, magnis.
00:36:21Ovdje su zaista posvijedi parva, spromo ono što je magnis.
00:36:26Kako vi komentirate činjenicu da ovih dana u Hrvatskoj nema ni jedne artikulirane političke snage koja bi zastupala,
00:36:33sada ih je negdje 35% Hrvata koji ne žele u EU.
00:36:38Nema. Svi su za EU na političkoj sceni.
00:36:42Kako to da nema takve političke snage u Hrvatskoj?
00:36:45Pa mene više zanima zašto mi u Hrvatskoj nemamo političke snage poput ove koja se pojavila kao La Fontenova.
00:36:50Zašto mi nemamo ni jednu političku snagu koja će zastupati interese pa barem 35% Hrvata koji su obespravljeni potpuno
00:36:59ili dijelimično,
00:36:59koji su izrabljeni, koji su gladni ili su pri gladi.
00:37:03Nema takve stranke u Hrvatskoj?
00:37:04Pa naravno da nema. Pa nemojte misliti da je socijaldemokratska partija ima i čega više od socijaldemokratska partija.
00:37:10Čak i Schröder kaže da je minimum toga da čovjek ima pravo na zdravstvo i pravo na obrazovanje
00:37:17bez obdra na to koliko ima novaca.
00:37:19Ima li u Italiji takve stranke?
00:37:21Ima ih.
00:37:22Kako prolaze na izborima?
00:37:24Sad će pobjediti na sljedećim izborima.
00:37:26Ali opet neće pobjediti zbog toga što je narod za nego zato što je protiv onoga što je sljedeći,
00:37:31što je prethodni put izabrao da bi bio protiv nesposobno i međusobno posvađenoj koaliciji Ljevog centra.
00:37:36Kao što vidite, nihil novom subsole.
00:37:39Čitao sam laniju u jednom trenutku jednu jako dobru političku biografiju Cezara i njegovoga doba
00:37:46i što sam je dublje čitao i što sam više detalja čitao.
00:37:49Čino mi se sve isto kod da čitam kod da čitam kroniku sadašnjeg Rima.
00:37:55Pa dobro, da, vi, ja ću vas sad malo pobost, vi u ovim godinama, vjerojatno s obzirom na dozu cenizma
00:38:02i ironije koju posjedujete,
00:38:04niste ni mogli očekivati da će se nešto u psihologiji bilo političkoj i bilo ljudskoj promijeniti od vremena prije 2000.
00:38:10godina do danas.
00:38:11Imate pravo kolega, ja zaista već osjećam dar vječnosti jer on se vidi na vašoj frizuri.
00:38:17Kada smo kod Italije, u kojoj godinama živite?
00:38:2316.
00:38:24Tako je, sad dolazim na ono pitanje, što to pozitivno od te EU baštini ta Italija? Pozitivno, ajmo za sad
00:38:33na pozitivno.
00:38:34Što to pozitivno baštini, što bi nama u Hrvatskoj na neki način trebalo imponirati?
00:38:38Italija je u drugoj situaciji.
00:38:40Italija može mirno nabrajati što je to što EU baštini od nje.
00:38:45Počnemo od rimskog prava.
00:38:50Počnemo od prvog prava u Evropi, a možda i u svijetu koje je bilo iznad pojedinca, iznad države.
00:38:56O tome govorimo. O tome smo govorili prije, kada je bilo govora o pravnom sustavu, sudstvu, neovisnosti sudstva itd.
00:39:03Što naravno ne znači da nije bilo zloporaba, zloporaba recimo u doba Sile, u doba Cezara, August, a te kasnije.
00:39:14Ali govorimo o tome.
00:39:16Govorimo o bankarstvu.
00:39:20Dakle, o tipu prometa koji isto Evropa baštinila od Italije i gdje su i dalje toskanski i lombardski pojmovi ostali
00:39:30suštinski u bankarstvu.
00:39:32Od bijankom, mjenit se preko kredita pa do čega god hoćete.
00:39:36Dakle, kao što vidite, ne govorim o renesansi, ne govorim o kulturi, ne govorim o umjetnosti, ne govorim o glazbi
00:39:43itd.
00:39:43Govorim o tekovinama civilnog društva koje su bile zgažene i u Italiji.
00:39:52Velike evropski države, vjerojatno koji su u EU su puno toga dala Evropi, ali mene zanima ovo upravo što sam
00:39:57vas pitao.
00:39:58Opravo ovo čemu govorim, Italija je dala više nego druge.
00:40:01Pa dobro, za jednu francusku se isto ne bi moglo reći da je dala malo.
00:40:05Naprimjer, ako ćemo na neke tekovine francuske revolucije recimo.
00:40:08Da, tamo je dosta, kad govorim o tekovina, tamo je teklo dosta krvi.
00:40:12Mislim da je to nešto čega bismo se...
00:40:15Vi ste sad malo ciničan, zato jer vam to odgovara...
00:40:18Zato sam malo?
00:40:19Da, zato jer vam to odgovara retorički, međutim, vjerojatno ćete se složiti da ono što je francuska revolucija proizvala nije
00:40:25samo giljotina, nego i nešto drugo.
00:40:28Naravno da je, nemojme zaboraviti da su prije toga neke budale proizvele ne samo treći stalež nego bijestrećeg staleža.
00:40:35To se u Hrvatskoj zaboraviti.
00:40:37Da ne idemo ove dvije sve, da se vratim...
00:40:39Što je Italija baštini od te Evropske unije? Što je to dobro kao što...
00:40:42Upravo, Italija baštini to da se njoj, taj njezin vlasiti pravni okvir vratio, u nekim situacijama nametnuo da bi mogla
00:40:51se upravo tu homologizirati, da bi mogla biti konkurentna drugima.
00:40:56Jer kad god imate zaostali tvrdi, navodno, autarkični pravni sustav, onda nesposobni unutar vaše vlastne zemlje imaju bolju poziciju na
00:41:10tržištu, da ne kažem lopovi, da ne kažem plečkaši, da ne kažem defraudanti itd.
00:41:16Jer ne želim uvrijediti mnoge istaknute svoje sugrađane. Dakle, nisam rekao nijedan od tih termina.
00:41:26U Italiji imamo isti problem sa obrazovnim sustavom da bježi, da nam najbolji ljudi bježe sa sve učilišta, da nam
00:41:34bježe tamo gdje su bolje plaćeni, tamo gdje imaju veću mogućnost napredovanja, tamo gdje ih ne dave baruni na njihovim
00:41:41katedrama, tamo gdje barun neće dovesti svoga sina, a taj je opet svoju snahu itd.
00:41:45Pa da sposoban čovjek se ne može probiti na katedru itd.
00:41:49Toga klijentelizma ima puno u Italiji?
00:41:51Da u beskraj. Ali moram reći da su u nekim situacijama evropske...
00:41:57Imamo tu situaciju pobogu da nam je ovaj guverner banke, guverner centralne emisijske banke Italije, Antonio Facio.
00:42:06Braneći istovremeno Italijanstvo banaka, jer naravno nikad niko nije suspregnuo prodor Italijanskih banaka u inozemstvo, pa i sada recimo u
00:42:15Njemačku, ali treba braniti Italijanstvo banaka.
00:42:17Ne smiju stranci uzeti naše banke i onda jednome...
00:42:20Zato je Italijanski smiju uzeti naše.
00:42:21Jednom, govorio sam upravo zato namjerno Bavarskoj.
00:42:28Defraudantu, koji je međutim dao nekakvu lovu njegovom djetetu i tako dalje, omogućio da dođe da suzbije Holandsku banku koja
00:42:38imala bolje uvijete da kupi pučku banku i zlodiju, odnosno italijansku pučku banku.
00:42:44Da nema Evrope, mi bismo ga tamo morali trpiti još ulje. Ovako će ipak pastiti za 2-3 mjeseca.
00:42:49Dobro da ne pričamo.
00:42:50Barem to. Dakle, kao što vidite...
00:42:52Da bude malo banalan, da ne pričamo o bankarima i barunima.
00:42:56Ja ne govorim sad o bankaru, ja govorim o, kako se zove, guverneru centralne banke, znači o mjestu koje je
00:43:02jedno od ključnih mjesta ako se hoće imati ravnopravnost i konkurentnost i kompetitivnost unutar države i države sa drugim državama.
00:43:09Jasno mi je što ste htjeli reći, ali kada govorimo već o toj Evropi, ajde da bude malo i banalan.
00:43:14Po čemu to...
00:43:16Nismo do sad nijedno bili.
00:43:17Ne, bili smo vrlo umni, ako niste primijetili.
00:43:19Nisam bilo.
00:43:20E, po čemu to jedan, da tako kažem, ajmo reći, vozač autobusa u Italiji živi bolje nego što živi u
00:43:28Hrvatskoj. U prosjeku.
00:43:30Toga nema veze s Evropskom unijom.
00:43:33Ne.
00:43:33Živi bolje zato što živi u zemlji gdje je dohodak po stanovniku toliko veći.
00:43:39Pa sami sebe da evantirate, znači taj dohodak po stanovniku je vjerojatno i veći zato jer je Italija u EU.
00:43:45Ali ću vam reći što toga ima recimo vozač autobusa u Basilicati, koja je recimo najsiromašnija talijanska oblast, mislim koja
00:43:54je toliko siromašna da je u njoj dohodak per capita jedva dvostruki nego Hrvatski.
00:43:58Ima to da, zahvaljujući evropskim fondovima, ako ima projekte tamo, a imaju projekte i upravo i za transporte, i za
00:44:07infrastrukturu, znači za ceste, i za suprastrukturu, znači za komunalna poduzeća prijevozna itd.
00:44:14Da tu prolazi bolje nego što bi prolazio da je samo u Italiji sprem vozača u Milanu.
00:44:24Ja se nadam da ćemo ono što nemamo u Hrvatskoj i što ne možemo imati u Hrvatskoj, možda imati u
00:44:29EU, da će Dalmacija koja ima 30% manji dohodak od Zagreba i Slavonija koja ima još manje od Dalmacije,
00:44:42o glavašu što mislim neću reći jer naslušaju djeca i pristojni ljudi, ali njegova pobuna ima i neke realne osnove.
00:44:53Ono što ne možemo dobiti od Zagreba, možda ćemo dobiti napokon, na neki način i u nekom dijelu od EU.
00:45:00To je novac koji Zagreb ne da?
00:45:02Ne, to nije samo novac, to je šansa za razvitak.
00:45:06Mene ne zanima da Zagreb da novac, mene zanima da taj novac koji smo mi dali, jer mi plaćamo porez,
00:45:12da se taj novac kroz pametne filtre za pametne projekte, za razvojne projekte vrati tamo gdje je najpotrebitiji, gdje je
00:45:20najpotrebniji, znači najpotrebitiji ima.
00:45:23A to su, opet što sam rekao, oni 35% obezpravljenih, opljačkanih, defraudiranih, poniženih.
00:45:30Dopustite, ja ipak ne mogu i svoje kože.
00:45:32A ta je definirana kakvim pogledom na svijet? Političkim?
00:45:39Socijaldemokratskim, kada ste mi ovdje spomenuli socijaldemokrate koje ja nisam.
00:45:42Recimo socijalnim.
00:45:44Recimo socijalnim.
00:45:45Da budem precizniji.
00:45:48Pa sad, da li je on tu, koliko tu ima demokracije, koliko tipične splitske anarhoidnosti, koliko čega drugoga to neka
00:45:56mjere drugi.
00:45:58Inače će jedan poznati profesor iz Pule opet napisati esejom o Megotripu.
00:46:05Pa dobro. Ako to nekoga veseli. Koliko ima u Italiji, kada govorim o EU, euroskepticizma, i gdje se on očituje
00:46:15najviše?
00:46:16Znamo, regionalno da je dosta izražan na sjeveru zemlje, ali...
00:46:20Pa sad i tu je, i tu je bila dosjednost ko ona koju ste prije spravno objesili ono s našem
00:46:25premijeru.
00:46:26Naime, dok je Italija tek trebala ući u krug zemalja Eura, Sjeverna Liga je smatrala da oni trebaju ući u
00:46:33krug zemalja Eura, a Italija južno odpada, neka ostane u Africi gdje je bila i dotad.
00:46:38Sada su oni protiv Eura. Tremont je protiv Eura. Dakle, sada je jedna od parola Berlusconije za sveće izbore da
00:46:45je sve u Italiji poskupilo zahvaljujući prodjevu Euru, jer bo je prodje u to doba bio predsjednik Euroskego povjerenstva.
00:46:51I tako dalje. Dakle, ja mislim da euroskepticizam u Italiji ne postoji toliko samostalno koliko kao zavisna varijabla da raste
00:47:02i pada ovisno od tome kome treba se naspomenuti mile majke.
00:47:06Naspominjati mile majke kao i u Hrvatskoj.
00:47:08Kao i u Francijskoj na referendumu u ostalom.
00:47:11Naravno.
00:47:11U Ustavu.
00:47:12Ili u Nizozemskoj koja bi bila krasna zemlja da nije tako kako je jest.
00:47:18Na temelju prošlo tjednih događaja, vjerujete li vi kao mnogi naši kolege da Hrvatska konačno, kako ne kažu, odlazi iz
00:47:27Balkana?
00:47:28I što to znači ako je to tome tako?
00:47:32Ma nekako nas...
00:47:33Kaže Hrvatska se sad nakon desetljeća vraća Evropi.
00:47:36Mislim, u natočlimskom fjordu nikako nas ne vidimo u Skandinaviji.
00:47:40Iako bih volio da se Hrvatska sa 4 milijuna i sitno stanovnika uspoređuje prije svega sa zemljama sa istim brojem
00:47:47stanovnika kao što su Norveška ili Finjska.
00:47:50Osobito Finjska.
00:47:51U kojoj je ostalom pretežna dio stanovništva i nisu Europejci.
00:47:55Nego što bi se reklo horribile diktu Azijati.
00:47:59Ali kad je riječ o tome, prvo što je Balkan.
00:48:03Ako je Balkan stanje duha, onda mi taj Balkan trebamo se uzbiti u nama.
00:48:10A on neće tako bar brzo izaći, to nema.
00:48:12A onda neće, jer će vam ga voljeti sa sobom kao što su ga naši ljudi nosili u Njemačku i
00:48:16drugdje.
00:48:18Pričemu nisam siguran da je taj Balkan na priori gori od nekih drugih stočarskih krajeva oko Mediterana,
00:48:25poput recimo zapadne Sicilije, poput unutrašnjosti Sardinije, poput Peloponeza i tako dalje.
00:48:30Dakle, ima tu nečega i starijega.
00:48:33I nemojmo zaboraviti da je taj tip kulture stočarski izmislio Hajdučju, ali Boga mi je napisali Bibliju.
00:48:40Kad vas pitamo ovo, dakle to je nekako pozicioniranje Hrvatske.
00:48:43Ono što bi mi htjeli da budemo i ono kako nas Evropa doživljava.
00:48:47Prvo se o tome radi.
00:48:48Jedan od tipičnih elementa Balkana je takozvana junačka pravda.
00:48:53Hajdučka pravda.
00:48:53O tome je Ivo Žanić napisao izvrstnih stranica i šteta je što recimo njega jedan put ovdje nemate kao sugovornika
00:49:01oko toga što je taj Balkan
00:49:03i gdje je Balkan u nama, gdje smo mi na Balkanu.
00:49:07Ali upravo govorim o tom, o rimskom pravu kao o nečemu što je nešto a priori suprotno Balkanu.
00:49:16Svaka čast mojom profesoru Horvatu i mojom profesoru Borasu, da ih se sjetim svojih profesora rimskog prava.
00:49:22Dakle, da se vratim na ovo što ste me pitali.
00:49:28Da, mi se udaljavamo od Balkana, ako se ne udaljavamo toliko svjesno, onda se udaljavamo prihvaćajući okvire koji će nas
00:49:37spriječiti da budemo više Balkan nego što je nužno.
00:49:42Mislite li...
00:49:43Pričemu nije ni Balkan sam po sebi nešto najgore na svijetu.
00:49:46Ne imamo zaboraviti da je na tom Balkanu, za sve to što smo prije rekli, ne samo Biblija nastala, da
00:49:50je u toj kulturi nastala Biblija na Balkanu nekakav Aristotel, nekakav Platon i tako dalje.
00:49:58I nama je nešto, i tom Balkanu je nešto Evropa dužna.
00:50:02Dobro, to su Grci.
00:50:04Imamo i Ruđara Boškovića.
00:50:05Sa svim njegovim nacionalnim podrijetljima.
00:50:07Mislite li da sada kada govorimo o toj Evropi kao povratku Evropi, mislite li kao kolega Jočinović da se Hrvatska
00:50:15vraća u Evropi nakon desetljeća rebarbarizacije?
00:50:18Ma ko je šta? Kako da Evropa nije bila rebarbarizirana i to kako je bila barbarizirana poslije Prvog svjetskog rata?
00:50:24Po čemu govorimo? Mislim, Evropi Hitler, Evropi Mussolini, Antonescu, Mikloša Hortija.
00:50:31Ma kako je, kakva, mislim, o čemu je riječ? Mislim, porlazimo neke procese koje su samo štdeset godina prije nas
00:50:41prošli Njemci.
00:50:42Nacija Goethe, nacija Hegla.
00:50:44O čemu govorimo?
00:50:46Pa moramo to ipak malo relativizirati. Znate, šestdeset godina se može vama činiti veliki, strahovito veliki period.
00:50:53Znate, to je meni tako rekuć od malo prije rođenja pa do sada. To je tako kratko.
00:50:59Vi ste u jednom tekstu sebe nazvali austro nostalgičarem. Pa jednom ste se smjestili u taj nekakav kontekst.
00:51:08Govoreći kako kroz desetljeće u ovoj našoj sredini se zločini, o zločinima ste govorili kako se zločini nekažnjavaju.
00:51:13Je li to neka vaša nostalgija ili ste to samo koristili kao...
00:51:17To je bila figura.
00:51:18Eka figura, da.
00:51:18Ne postoji, da kako da ne postoji nostalgija, ali svakako od tih sedam država kroz koje, u kojima je nemaknuši
00:51:24se iz splita živio moj otac,
00:51:26ostavio on po strani što je študirao u Pragu i što je još negdje.
00:51:28Putovalo, dakle, u tih što je proživao nekoliko godno u Zagrebu gdje sam i ja upravo zbog toga rođen.
00:51:35Mimo toga, u tih sedam država najurednija je upravo s te strane kao pravna država ipak bila Austrija.
00:51:44Kraljevina Dalmacije, od svih metamorfoza Dalmacije, prema onome što vidim, Kraljevina Dalmacije je bila najurednija.
00:51:52A bila je i jadna i tužna. Iz nje su ljudi bježali u Ameriku, pa poslije u Australiju, Peronospora i
00:52:00tako dalje, da sad sve to skupane govorimo.
00:52:02Ali bar je taj okvir, a što sam stariji, sve mi se taj okvir čini važnijim, bio prisutniji nego i
00:52:08u jednoj reinkarnaciji Dalmacije poslije.
00:52:12Izvan Kraljevine, bez zlatno-modre zastave, bez naših tri ulavova.
00:52:17Govorite ovdje o nekoj uređenosti pravnoj te monarhije. To ste spomenuli zbog zločina.
00:52:26Kraljevina principa nisu ubili. Nemojte zaboraviti.
00:52:29Dobro. To ste sve stavili u kontekst zločina koji su se kroz desetljeće događali na ovim prostorima.
00:52:37I po vama, ti su zločini postali na neki način konstitutivni element naše kulture.
00:52:43Nisu postali, oni su ostali. Oni su bili konstitutivni elementi prije.
00:52:46Molim vas, čitajte samo narodne pjesme. Čitajte naše deseterce.
00:52:50Pogledajte vi koja je to struktura, koja je to forma mentis koja iz ih proizvazi upravo ova, junačke pravde.
00:52:59Jedan drugi kolega će vam reći da se tu ne radi o konstitutivnom elementu.
00:53:03Dakle, da bi zločin bio konstitutivni element neke kulture, nego da se tu radi o političkim sustavima koji su na
00:53:09neki način producirali ove to nasilje.
00:53:11Nije bilo političkih sustava.
00:53:13Ili su politički sustavi bili veoma dalike kada je nasilje?
00:53:15Vi kad govorite o junaštvu, to je dosta individualna stvar.
00:53:19Međutim, i ovdje u posljednjih 70 godina na ovim prostorima imamo i elemente genocidne politike.
00:53:27Pa vjerojatno ste na to mislili kada ste govorili o zločinu.
00:53:30O, što se tiče genocida, Bogu hvala, mislim toga zbira na Balkanu, nije Meinhello.
00:53:34Pa prosto nam je došao jedan bask i uopće nije čudo da je bio bask kad se poslije pogleda, jel?
00:53:40Evo je, naknadno, neki trajan koji je proveo prvi genocid, prvo etničko čišćenje Dakije i tamo je doveo veterane, mislim
00:53:50pa oni tamo još se i dalje zovu Rimljanima, odnosno Rumunjima, jel?
00:53:54Ali oni sami za sebe zovu, jel? Rimljanima i dalje govore ostacima latinskog jezika.
00:54:01Samo u posljednjih 200 godina na području Balkana ja sam na broju 24 etnička čišćenja, mislim na području Balkana skupa
00:54:08sa Istrom i skupa, ali dakle bez male Azije.
00:54:13To su strašne stvari.
00:54:14Međutim, oni proizvazi iz jedne forme duha koja je tu bila i prije koja je tu bila i mimo političkog
00:54:19okvira i kada je politički okvir bio definiran tezom da je Bog visoko, car daleko.
00:54:25Jel u Carigradu, jel u Beču, jel gdje veće?
00:54:28Kad se dogodilo posljednje etničko čišćenje na ovim prostorima? Kada kažete da ste naburjali 24?
00:54:3495.
00:54:3595.
00:54:36Prošloga stoljeća.
00:54:38Prošloga milenija.
00:54:40Kad ja ne bih vjerovao da se stvari mijenjaju, što te pa već bi se mogo objesiti.
00:54:43Mislite li na Bosnu ili na...
00:54:45Mislim na postijogosnovenske teritorije.
00:54:47Mislim na Bosnu, mislim na Hrvatsku.
00:54:50Pazite, ja ne shvatam da je svako etničko čišćenje, da je svako etničko čišćenje, da je etničko čišćenje samo kad
00:54:55nekoga uperite pušku i velite bježe odavde.
00:54:58Ili kad ubijete 17 rostarčani koji što su Srbi učinili škabrni da bi ostali utekli.
00:55:04Ne mislim ja samo to.
00:55:05Neki Srbi.
00:55:07Konkretni Srbi.
00:55:08Sa konkretnim imenom i prezimenom.
00:55:09Ne svi Srbi.
00:55:11Ne mislim da je to samo.
00:55:12Za mene etničko čišćenje je sve ono što proizvodi jedno od dva rezultata.
00:55:21A to je da ili stanovništvo jedne etničke grupe ili nekih etničkih grupa napusti teritoriju, ili da napusti svoju etničku
00:55:30denominaciju i preuzme drugu.
00:55:32Što je s odlaskom Srba iz Hrvatske?
00:55:34O tome govorim.
00:55:35O tome govorite.
00:55:36Ali govorim i o onima koji su mijenjali, koji su prestali biti Srbiju u dokumentima o javnom komuniciranju.
00:55:42Što isto vrijedi mutatis mutandis za Hrvate u Bosni i Hercegovini.
00:55:47Što isto vrijedi za Hrvate u Srijemu.
00:55:50Da ne bude zabune.
00:55:52Što isto vrijedi kad se vratimo u natrag za Njemce u Hrvatskoj.
00:55:55Mi o tom etničkom čišćenju, o genocidu Njemaca.
00:55:59Talijani govore u svome, o etničkom čišćenju Talijana.
00:56:03Dobro, Turci u svome neće govoriti o genocidu Armenaca.
00:56:06Neće, ali će govoriti o protjerivanju, o protjerivanju, kako se zove, muslimana iz Bosne i Hercegovine.
00:56:12Nemojte zaboraviti da je bješta ove psine preko drine, bješteva na dolju.
00:56:16Prvi rekao Petar Kočić, takozvanim Turcima, onima koje danas zovemo bošnjacima.
00:56:21A da je drugi Srbin, isto pjesnik, ali ne političar Aleksa Šantić na to odgovorio sa ostajte ovdje.
00:56:29Imali smo, govorim naravno o susjednoj zemlji.
00:56:34Taj takva Turska, ona je poželjan partner u EU sa takvim stajalištem, recimo da, barem, službenim, koje tvrde recimo da
00:56:45se nije dogodio genocid.
00:56:47Gledamo stvari malo dijelaktički.
00:56:49Genocid se dogodio i ja to i predajem študentima svojima, jer je to jedan od važnijih konstitutnih elementa ove i
00:56:57ovakve Evrope.
00:56:58Turska je poželjna u Evropi, saspoznajom da je to bio genocid i saspoznajom da je to nešto bilo, je ne
00:57:04ponovilo se, da je to bilo nešto strašno, zlo, nešto što treba ostaviti duboko u prošlosti,
00:57:11ali što treba pamtiti upravo zato da se ne bi ponovilo. Što vrijedi za Tursku, vrijedi za Srbiju, što vrijedi
00:57:17za Srbiju, vrijedi za Crnogoru, što vrijedi za Srbiju, Crnogoru i Tursku, vrijedi za apsolutno sve zemlje na Balkanu, što
00:57:23vrijedi za zemlje na Balkanu, vrijedi za ostatak Evrope.
00:57:27Da. Dakle, nama treba, nama treba Turska, nama treba Turska, ali nam treba Turska lišena svoga imperialnog nacionalizma.
00:57:38Nama treba Turska u kojoj će Kurdi imati ista prava. Nama treba Turska koja će, gdje će se Armencima, ako
00:57:45ne vratiti Ararat, onda im vratiti pojam da su, da je Ararat bio u njihovom nacionalnom teritoriju.
00:57:53Nama treba Hrvatska koja će znati da je Italija provela etničko čišćenje u Zadru, u Rijeci, u dobrom dijelu Istre,
00:58:03ali i Hrvatska koja će znati da je dobila područja,
00:58:06da je dobila 47. godine mirovnim ugovorom i područja gdje su Talijani bili većina od 80 i više posto, kao
00:58:13što su recimo Rovinj ili Poreč, ako i to sada više nisu.
00:58:18I kada se govori o Piranskom zaljevu, bilo bi dobro kad bi i Hrvatska i slovenska država znale da je
00:58:24to nešto što nije pripadalo njima.
00:58:27E, vidite, otvorili ste mi jednu malu temicu, u stvari dali ste mi šlagur za jedno pitanje. Kada govorimo o
00:58:33Piranskom zaljevu,
00:58:36Moje pitanje tiče se naše novinarske struke. Kako to da niti u Hrvatskoj, ili me vi demontirajte, možda sam ja
00:58:44u krivu,
00:58:45ali kako to da niti u Hrvatskoj niti u Sloveniji nitko ne nalazi nijednog stručnjaka koji će reći da je
00:58:52ona,
00:58:52tako, o stručnjacima govorimo, majmo pustiti novinare, oni mogu biti ostrašćeni i ovakve onake.
00:58:56Ali govorimo stručnjaka. Kako to da niko ne nalazi stručnjaka koji će reći, pa možda je ona druga strana u
00:59:02pravu.
00:59:03Vi nemate stručnjaka u Sloveniji koji će reći da je Hrvatska, ipak u pravu u tom sporu,
00:59:07niti u Hrvatskoj koji će reći, pa možda su Slovenci u pravu. Znate zašto vas to pitan?
00:59:12Zato je njišto dojam da svi stručnjaci telambasaju u nacionalne ovaj...
00:59:16Pa normalno, navijači. Navijački duh funkcionira, o čemu smo prije govorili.
00:59:20Ja ovdje uopće ne ulazim u to čije sam uvrstavljala.
00:59:23Mislim da sam 1994. ili 1995. godine prvi put pisao komentar u kojem sam se zauzimao za međudarnu arbitražu.
00:59:30I tražio sam od Hrvatske da kad to do sad nije rješeno, da se ide na međudarnu arbitražu.
00:59:34Najkasnije 1995. I tada sam doživio kritike, dobronamjerne, dobrohotne kritike od ljudi koji su tada bili u Hrvatskoj diplomaciji.
00:59:43Koji su govorili kako mi to sve možemo riješiti. Evo, deset godina poslije toga to još nije rješeno i sada
00:59:48se napokon i Hrvatska državna politika svača da treba ići na arbitražu.
00:59:52Ne, nemamo. Mislim, zbog istog razloga, zbog kojeg ni u jednom bračnom sporu, kada zaista dođe do spora, nije kadar
01:00:03arbitrirati ni muževljev brat, ni ženina sestra.
01:00:07Naprosto shvatite. To je nešto što je dobro prepustiti nekome ko će gledati objektivno.
01:00:14Ili objektivnije. Naprosto, naprosto zato.
01:00:17Druga je stvar, kažem, moja povijesna o kojoj som rekao, a to je da je oteto prokleto i da se
01:00:21koljemo oko nečega što smo oteli.
01:00:22I Slovenci i Hrvati. Ali kad to završimo, ako je sada situacija takva kako je, ako smo se u Helsinkiju
01:00:29dogovorili da se granice mijenjati neće,
01:00:30ako je to bila osnovna koja je Hrvatska ovakva kakva je u ovim granicama, ako je to bila osnovna Banenterove
01:00:36komisije i Banenterova zakručka,
01:00:40molimo, ostanimo pri tome, neka bude tako kako je, podijelimo to sa nekako međanom i maknimo se dalje više od
01:00:47toga, pobogu od ta četiri sela,
01:00:49kako se zove onaj manijak tamo koji Joško Joras, mislim, i tako da, jedan koji bi sigurno jeo zastavu.
01:00:57Pa neki jedi.
01:00:59Hvala vam što ste gostovali u mojem misju.
01:01:03Poštovni gledatelji, još jedna emisija nedljevno je gotova, vidimo se za tijen dana poštovanja.
01:01:28Poštovni gledatelji, još jedna emisija nedljevno je gotova, vidimo se za tijen dana poštovanja, vidimo se za tijen dana poštovanja,
01:01:46vidimo se za tijen dana poštovanja, vidimo se za tijen dana poštovanja.
01:01:54Hvala vam što pratite.
Comments