Skip to playerSkip to main content
  • 11 hours ago
V kalendar je dnevna povijesno-dokumentarna televizijska emisija koju od 1976. proizvodi i emitira Hrvatska radiotelevizija. Jedna je to od najdugovječnijih emisija Hrvatske radiotelevizije: tijekom proteklih 40 godina emitirano je više od 13 850 epizoda, a emisija je samo četiri puta mijenjala vizualni i glazbeni identitet. Danas ekipu TV kalendara čini devetero ljudi: novinari, realizatorice, producentica, glazbeni urednik i urednik emisije.

Na poticaj Žarka Božića, negdašnjega direktora Televizije Zagreb, TV kalendar su pokrenuli i punih 35 godina uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš. Prvu epizodu TV kalendara emitirala je 3. siječnja 1976. Televizija Zagreb (tada dijelom Jugoslavenske radiotelevizije), a izvorni koncept dnevnih 10 minuta godišnjaka – obljetnice važnih povijesnih događaja te obljetnice rođenja i smrti značajnih državnika, znanstvenika, književnika, umjetnika, sportaša i ostalih po nečemu za civilizaciju zaslužnih ljudi – zadržao se gotovo nepromijenjen tijekom posljednjih četiriju desetljeća emitiranja.

Prvi suradnici emisije bili su Pavao Cindrić, dobar poznavatelj zagrebačke povijesti, i Matko Peić, svestrani stručnjak za likovnu umjetnost. Poslije se širio krug suradnika, ali jezgru redakcije uvijek je činilo samo nekoliko ljudi. Od početka su osnovni kriterij uređivanja bile važnije obljetnice iz hrvatske i svjetske povijesti, a geslo emisije Podsjetnik onima koji znaju, a putokaz onima koji žele znati više. Najpopularnija rubrika TV kalendara je "Nepoznato o poznatom" u kojoj ta popularna emisija donosi neke manje poznate zanimljive događaje.

Od 1976. do 1986. TV kalendar su zajednički uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš: Fučijaš je 1986. postao jedini urednik do umirovljenja 2001., kada se Kosovac vratio na položaj urednika. Redoviti glas u emisiji bio je Branko Uvodić. Kosovac je umirovljen 1. siječnja 2011., a naslijedio ga je povjesničar Vladimir Brnardić. Tih godina novinarka TV kalendara bila je hrvatska ratna izvjestiteljica Nada Prkačin.

Emisija TV kalendar često je istraživala i otkrivala zatajene događaje i prva prikazivala mnoge manje poznate filmske dokumente. Primjerice, ekipa emisije u Švedskoj je snimila najstarije hrvatske zastave iz Tridesetogodišnjega rata. Otkrila je i prve hrvatske pilote, Viktora Klobučara i Dragutina Novaka te pronašla podatak da je prvi govor na hrvatskome jeziku u Saboru održan 1809., a ne 1832., kako se dotad tvrdilo. S ekrana se mogao čuti glas znamenitoga hrvatskog pjevača Josipa Kašmana iz 1895. i mogao vidjeti najstariji sačuvani film snimljen u Hrvatskoj još potkraj 19. stoljeća "Manevri austro-ugarske mornarice". Emisija je također podsjetila na neobičan susret francuskoga cara Napoleona i maloga Josipa Jelačića, budućega hrvatskog bana...

Category

📚
Learning
Transcript
00:00Transcription by CastingWords
00:32Transcription by CastingWords
01:01Transcription by CastingWords
01:37Transcription by CastingWords
01:39Transcription by CastingWords
01:43Transcription by CastingWords
02:15Transcription by CastingWords
02:20Transcription by CastingWords
02:24Transcription by CastingWords
02:54Nastao je opći metaž jer niti jedan protivnik nije znao s kakvim snagama raspolaže druga strana.
02:59Kad se na bojištu pojavio bojni brod Vittorio Veneta,
03:02Cunningham ga je napao s drakoplovima i oštećenog izbacio iz borbe.
03:06Pogođena krstarica Pola ostala je bespomoćno plutati.
03:09Italijanski admiral Jakino tada je učinio presudnu pogrešku, pokušao je spasiti Polo uputivšioj upomač krstarice Zaru i Fiume.
03:17Ta dva broda naletila su na glaminu britanske flote koja je jednim plutunom bojnih brodova zapečatira njihovu sudbinu.
03:24Na kraju je potopljena i Pola kao posljednja žrtva bitke kod Matapana.
03:28Britanti su postigli velik uspjeh.
03:30Izgubili su samo jedan zrakoplov, dok su Italijani ostali bez tri krstarice i dva razarača,
03:35a golemi Vittorio Veneto jedva se dovukao do Taranta.
03:39Ukupno je poginulo 2400 italijanskih mornara, među njima je admiral Cataneo.
03:44Mussolinijeva pomorska sila od tada se skrivala u lukama i poslje kapitulacije Italije pala u ruke saveznika.
04:19Černobilska nesreća
04:20Nesreća u nuklarki u vlasništu tvrtke Metropolite Edison započela 28. ožuka 1979. u četiri sata ujutro.
04:29Tehnički i ljudski nedostaci dobili su do stvaranja golemoga vodikovog mijehura u gornjem dijelu trećeg reaktora.
04:36Hladna, ozračena voda oticala iz otvorenog ventila prema susjednim kućama,
04:41a jezgra se opasno pregrijala, prijetila je eksplozija.
04:44Američka je vlada smirivala javnost, no u dva dana s okolnog područja moralo je seliti 200.000 ljudi.
04:52Ugroženu nuklarku posjetio je i tadašnji predsjednik Jimmy Carter,
04:55koji je svima poručio da postupaju prema vladinim uputama.
04:59Neko nekog vremena, vodikov mijehur je svladan i uklonjen, a elektrana zatvorena.
05:04Čišćenje od radioaktivnosti stajalo je 40 milijuna američkih dolara.
05:08Razlozi nesreće nikada nisu do kraja utvrđeni, iako se kao glavni uzrok navodilo prerano uključivanje reaktora.
05:15Nakon popravka, američke vlada usprko svemu dopustila da nuklarka otok 3 milije nastavi s radom.
05:23Od spomenute nesreće do danas, u Sjedinjenim državama nije zabilježen sličan nuklarni incident.
05:35Danas kad se već mobitelom može snimiti pokretna slika, a elektroničke su kamere preplavile svijet,
05:41u Hrvatskoj malo komu nešto govori ime Josip Hala.
05:45Bio je to naš prvi profesionalni filmski snimatelj, entuzijast koji je utirao putove hrvatskom dokumentarnom i igranom filmu u početku
05:5420. stoljeća.
05:55Hala se rodio 28. ožujka 1879. u Osijeku i u filmskoj je pra doba izučio fotografski zanat kod glasovitog mestera
06:06u Berlinu, osnivača njemačke kinematografije.
06:09U Zagrebu je Hala 1909. godine s mesterovim projektorom i kamerom, vjerojatno prvom u nas, pokušao zarađivati prikazivanjem kinematografskih predstava.
06:20No vrijeme putujućih Kina već je prošlo, pa se Hala posvetio svojoj pravoj ljubavi, filmskoj kameri.
06:28Ubrzo je postao dopisnikom ugledne pariške filmske tvrtke Eclair.
06:33Posao ga je odveo u Balkanski rat, u kojem je 1912. snimio napad Crnogorske vojske na Skadar i utvrdu Tareboš.
06:42Taj je dramatični film pratila cijela Europa s velikim uzbuđenjem.
06:47Poznat je i Halin film iz 1915. koji prikazuje likove starih zagrebčana u tada poznatoj kavani Korzo.
06:55Njegov smisao za reportažu dovodi na ekran i djecu koja kroz izluge znatiželjno gledaju uglednike.
07:03Poslije Prvog svjetskog rata Hala prati prijenos kostiju Zrinskih i Frankopana u Zagreb,
07:09a zatim i mnoge zborove hrvatskog vođe Stjepana Radića, poput ovoga u Koprivnici 1919. godine.
07:18Hala je snimio i više prvih nijemih igranih filmova, od kojih su se sačuvale tek fotografije ili poneki kadar.
07:26Poslije 1926. snimao je isključivo dokumentarne filmove, koji su vrijedan dokument života u tadašnjoj Hrvatskoj.
07:34Nažalost, većina Halinih originalnih filmova nalazi se u Beogradskoj kinoteci,
07:41pa se u sukcesiskom postupku očekuje njihov povratak u domovinu.
08:33Nažalost, većina Hrvatskoj kinoteci,
08:58Budući da su kućanski poslovi od uvijek zahtjevali veliki napor,
09:02ljudi su još u davnoj prošlosti, prije pojave električne energije, našinili mnoge kućanske aparate.
09:08Američki izumitelj Nathaniel Briggs pranje rublja smatrao jednim od najgoričenskih poslova,
09:13jer se rublje, sve do njegovog izuma, pralo je isključivo ručno.
09:16Prvu perilicu rublja patentirao je 28. ožujka 1797. u New Hampshireu.
09:22Bila je to dosta skupa naprava za to vrijeme, pa se u mnogim krajevima i dalje pralo na ruke.
09:27Tako su još do nedavnoj juna se žene rublje prale na rijekama i drugim vodama te kućicama.
09:32Bila je to bjedna vrsta rituala.
09:34Žene bi na rijeku donosile rublje, družile se, pjevale, a ponekad bi se zagledale i u nekog muškarca.
09:40Snalazile bi se na razne načine. Satima bi trljale tkanine od drvene držače i tukle rublje okorito.
09:47Doba električnih perilica započelo je teh 1907. Od tada do danas nastalo je mnogo raznih modela.
09:54Naše subake prale u takozvanoj bubanj mašini u koju bi se rublje stavljalo od ozgo.
09:59I danas postoje takvi, ali potpuno automatizirani stroje.
10:03Princip pranje je vrlo jednostavn.
10:05Dovoljno je u bubanj staviti rublje, dodati deterđent, pustiti vodu i uključiti stroj.
10:10U novije doba tržiše su preplavile digitalne perilice koje imaju ugrađeno računalo,
10:15uz pomoć kojega izračunaju vrijeme, težinu rublja i temperaturu pranja.
10:20Iako u nekim siromašnim krajevima svijeta, primjerice u Oganistanu, žene i dalje rublje peru ručno.
10:25Suvremeno je kućanstvo nezamisljivo bez čudesne perilice, izuma dosjetljivog Nathaniela Bricksa.
10:44Hvala što pratite kanal.
Comments

Recommended