Skip to playerSkip to main content
Tomislav Mix
  • 5 hours ago
Transcript
00:00The end of the day
00:30Hitlerova mantura, koja je pod prozaičnim naslovom AnŔlus ili priključenja uŔla u povijest, ostale nekažnjeno jer su zapadne sile otŔutjele na nacističku agresiju.
00:40Nije reagirala ni vlada Kraljevine Jugoslavije na čelu s Milanom Stojadinovićom, iako je zemlja dobila opasnog susjeda na svojim sjevernim granicama.
00:48Stojadinović je da pače javno odobrio AnÅ”lus, pokazavÅ”i time da srpska politika otvoreno vodi ukolo faÅ”ističkih država.
00:55Austrija je poslije Prvog svjetskog rata članom 88. St. Žermanskog ugovora dobila pravo na nezavisnost pod jamstvom Lige naroda.
01:02Ujedno joj je zabranjeno ujedinjenje s potencijalno uvijek opasnom Njemačkom.
01:06Pod kraj 30. godina, podkopana iznutra nacističkom petom kolonom, Austrija ostala nemočna pred Hitlerovim apetitima.
01:13Na pritisak Berlina polože kancelara preuze joj Hitlerov pouznanih nacist Seist Ingvar, koji je odmah pozvao Njemačku vojsku u pomoć.
01:21Dobože, radi moguće krvoproliče.
01:24Iako ih nije dočekao nijedan jedini hitac otpore, Njemačke oklopne snage nisu se iskazale.
01:29Na putu iz Salzburga u Beć, 70% tenkova s navodnim osloboditeljima Austrije pokvarilo se, pokazavÅ”i da je Hitlerov ratni stroj u tom trenutku bio najobičniji blef.
01:40Čak i Čehoslovačka, buduća Hitlerova žrtva, tih dana mogla zaustaviti nacističku agresiju.
01:45Ali Europa nije reagirala, Ŕutka je prihvatila Anschluss.
01:49Već desetog travnja nacisti su u Austriji režirali plebiscit.
01:53ViŔe od 99% glasača podržalo je ujedinjenje s Njemačkom.
01:56NekadaŔnji austrijanac Adolf Hitler zabranio je i samo spominjanje austrijskog imena.
02:02Zemlja je razdijeljena na okruge pa izaŔla iz povisti kao nezavisna država.
02:06Savjetnici su je ponovno priznali samostalnost godina 1955.
02:10Kineskog revolucionara Sunja Sena, koji je Kinu od zaostale feudalne monarhije pokuÅ”ao pretvoriti u modernu građansku republiku,
02:28nakon smrti 12. kožojka 1925. svojatali su svi, i nacionalisti i komunisti.
02:34Naime, već 1927. doÅ”lo je do razlaza između Kuomintanga, kineske nacionalističke stranke,
02:40Ŕto je osnovao Sunja Sen i komunista, ali jedni i drugi nastavili su baŔteniti njegovu tradiciju.
02:47Sunja Sen je Ŕkolovanjem u Honolulu doŔao pod zapadni utjecaj.
02:51Prihvatio je demokratske i humanističke ideje i u krŔćanstvu vidio mogućnost za oslobađanje Kine od zaostalosti.
02:58Iako je zavrŔio medicinu, kratko je obavljao praksu i ubrzao se posvetio politici.
03:03Nakon prvog neuspjeÅ”nog ustanka protiv manđurske dinastije, pobjegao je u Japani, nekoliko puta obiÅ”ao svijet.
03:09Skupljao je pomoć od iseljene kineske zajednice i oduÅ”evljavao se idejama Francuske građanske revolucije.
03:15Uz pomoć Japana 1905. osnovao je revolucionarnu ligu s programom koji je sadržavao tri principa ā€“ nacionalizam, demokraciju i reforme.
03:24Taj revolucionari program pokrenuo je kineske mase, pa je 1911. zbačena manđurska dinastija i proglaÅ”ena republika,
03:31a Sunja Sen kao otac republike njezinim prvim predsjednikom.
03:36Stvoren je Kuomintang, nacionalna stranka koja je imala većinu u parlamentu.
03:40No, stvarnu vlast preuzeli su vojni guverneri povezani s lokalnim velikaŔima i stranim interesima.
03:47Jedan od takvih guvernera, Huan Chi Kai, preuzeo je 1913. vlast, pa je Sunja Sen morao ponovno pobjeći u Japan.
03:55Nakon saveza s kineskim komunistima, Kuomintang je dobio potporu Sovjetskog saveza.
04:00Stranka je uskoro ojačala utjecaj i Sunja Sen se vratio u zemlju.
04:03No, njegov nasljednik, bivÅ”i zapovjednik Vojne Akademije, Čanka IÅ”ek, nije krenuo putem pomirbe,
04:09nego građanskog rata, koji je trajao viÅ”e od dva desetljeća i zavrÅ”io komunističkom pobjedom.
04:14Danas, kad padobranci sigurno izvode najneobičnije ludorije u zraku,
04:26prisjećamo se vremena kada su se to usudili samo ludo-hrabri.
04:30O padobranu je razmiÅ”ljao već Leonardo da Vinci,
04:33a početkom 17. stoljeća naÅ” Faust Vrančić prvi ga je upotrijebio i opisao u svom dijelu Homo volans.
04:39S prvim padobranom, kakvog danas poznajemo, s uspjehom se skakalo već pod kraj 18. stoljeća,
04:45ali nije se mogao pronaći hrabri i odvažni dobrovoljac koji će pokuÅ”ati iskočiti iz jurećeg aviona u letu.
04:52Razvoj zrakoplovstva početkom 20. stoljeća i česti padovi zrakoplova nametnuli su potrebu sigurnijeg leta posade,
04:59a to se moglo postići tek padobranom.
05:01Prvi se, 12. ožujka 1912. iz jurećeg zrakoplova s padobranom na leđima, odvažio iskočiti američki kapetan Albert Berry.
05:11Izvajo je to iznad grada St. Luisa.
05:13Iz dvog krilca s visina o 450 metara na zemlju se spustio čitav i neozljeđen.
05:19Hrabri kapetan Berry nastavio je skakati i učiti druge, pa je tako postao prvi instruktor padobranstva.
05:25Poslije njega postalo je nezamisljivo da se čovjek vozi ratnim zrakoplovom, a da na svojim leđima ne nosi po svoj život tako dragocijenu napravu.
05:34Padobran je 1912. godine, kao i danas, bio smotan, uposeban zavežljaj, ismjeÅ”ten u ranac, te pričvrŔćen pilotu na leđa.
05:43U zraku se lako otvarao i čovjeka bezopasno spuŔtao na zemlju.
05:47U početku su padobrani bili napravljeni od zvile, ali ubrzo ju je zamijenio mnogo pouzdaniji i izdržljiviji materijal, najlon.
05:54Osim za iskakanje ljudi, padobrani su svoju primjenu dobili kod spuŔtanja svemirskih sondi u atmosferu i usporavanja zrakoplova pri slijetanju na pistu.
06:03JoŔ za života stekla je ugled jedne od najzanimljivijih pojava preporodne ptježenosti.
06:17Hrvatska spisateljica Ilirka iz Karlovca, Dragojla Jarnjević, umrla je 12. ožujka 1875. godine.
06:25Potjecala je iz trgovačke dobrostojeće obitelji, koja je nakon očeve smrti naglo počela propadati.
06:31Kao odgojiteljica, Dragojla je službovala na plemičkim dvorovima u Gracu, Trstu i Veneciji.
06:38Hrvatskom narodnom preporodu predružila se na nagovor karizmatičnog pjesnika Ivana Trnskog.
06:43Iako je odgojena na njemačkom, od tada piŔe na hrvatskom jeziku.
06:47Njezin roman Dva pira, jedan je od prvih cjelovitih izvornih romana u novijoj hrvatskoj književnosti.
06:52Roman ima razgranatu fabulu s mnogo likova i etičkom i domoljubnom porukom.
06:58Roman Dva pira izlazio je kao podlistak u domobranu 1864. godine.
07:05Za Dragojli dnevnik, koji je počela pisati na njemačkom 1833. a nastavila na hrvatskom sve do 1874. godine,
07:14jedan je kritičar izjavio.
07:15Eto iskustva dobrovojne usidljelice, eto gradiva za psihologe, fiziologe i pedagoge.
07:22Dnevnik je izaŔao deset godina nakon njezine smrti,
07:25a prve čitatelje Å”okirao je nevjerojatnom iskrenoŔću,
07:28koja se za ono vrijeme smatrala preslobodnom.
07:31Dnevnik je za ono vrijeme smrti,
08:01Dnevnik je za ono vrijeme smrti,
08:31Ukras Venecije i danas je kunjanički kip rad znamenitog Verokija,
08:45koji prikazuje vojnog zapovjednika, kondotijera Bartolomea Coleonija.
08:50Njegov brončani lik stoljećima jaÅ”e na čelu vojske s izrazom odlučnog prkosa.
08:54No Coleonije beznačena ličnost dramatičnog 15. stoljeća,
08:57u kojem su se italijanski gradovi države obračunavali za prevlasti nove posjede.
09:02Strah i trepet tadaÅ”nje razjedinjene Italije bio je zapravo vojskovođa Čezare Borđa,
09:07ali njedovih kipova nema ni u najzabitijem kutku Apenine.
09:10Umjetnici su ga otpisali zbog nasilja, okrutnosti i razvratnosti,
09:14iako je tada bilo i gorih od njega.
09:16Služeći se mačem, taj pustolov od mača i poginuo.
09:1912. oživka 1507. u jednom sukobu navare i kastilja u Španjolskoj.
09:24Čezare je bio nezakoniti sin pape Aleksandra VI. iz velikaÅ”kog roda Å”panjolskih borđa.
09:30Umjesto svečaničkog posvetio se vojničkom zvanju,
09:33pa je zapovjedno očevim četama,
09:35a poslje ognjem i mačem htio uspostaviti vlastitu dinastiju Romanje.
09:39Jedni su ga smatrali uzurpatorom,
09:41a drugi su ga slavili kao novog Cezara,
09:44jer je u svojim osvajanjima progonio lokalne despote.
09:47Grabeći zemlju gdje god je mogao,
09:49Cezara je zaposlio i znamenitog Leonarda da Vincija da mu pomogne u gradnji utvrda.
09:53Nicola Machiavelli, dok i ratobornog borđu,
09:56uzeo kao uzor za dijelo vladar,
09:58u kojem je opisao kakve su državničke sposobnosti potrebne u to krvavo doba.
10:02Poslije smrti pape Aleksandra,
10:04ozloglaÅ”ena obitelj borđa,
10:06naÅ”la se na udaru opća osvete,
10:08pa je Cezara pobjega u Å panjolsku.
10:10Tu je izgubio glavu u dinastičkim obračunima,
10:12iako nije bio ni bolji,
10:14niti loŔi od svojih suvremenika.
10:15Hvala Ŕpanjolsku.
10:45Svakog dana uliŔemo oko 10 milijarda minijaturnih čestica fine praŔine.
11:01U prosjeku to smanjuje očekivanu životnu dob prosječnog evropljanina za devet mjeseci.
11:08Å to se poduzima u nekim zemljama Europske unije?
11:11Pogledajte u magazinu Alpe Dunavjadran.
11:15Kako je Srbija dvije godine nakon ubojstva premijera Zorana Džinđića?
11:26Tko su unutarnji, a tko vanjski neprijatelji?
11:28Analitičari tvrde,
11:30zemlja stoji na mjestu,
11:31a možda i tome,
11:32dodajući kako se svak ruk na pitanje rjeÅ”avaju hodu,
11:35unatrak ili ostaju otvorena.
11:45Nebojerovatna žena.
11:49I don't know what to do.
12:19Huhuhuhu!
12:21Jebera lisi ca' na slobodi!
12:23Uskrt, že na pogrmju skakrze!
12:25Huh!
12:29O sadružej, vita.
12:30Phila, ane ambalađek.
12:34Čau, Giovanni!
12:35Sveče to, Bog Kruzla!
12:38Sjajno suse!
Be the first to comment
Add your comment