- 6 weeks ago
TV kalendar je dnevna povijesno-dokumentarna televizijska emisija koju od 1976. proizvodi i emitira Hrvatska radiotelevizija. Jedna je to od najdugovječnijih emisija Hrvatske radiotelevizije: tijekom proteklih 40 godina emitirano je više od 13 850 epizoda, a emisija je samo četiri puta mijenjala vizualni i glazbeni identitet. Danas ekipu TV kalendara čini devetero ljudi: novinari, realizatorice, producentica, glazbeni urednik i urednik emisije.
Na poticaj Žarka Božića, negdašnjega direktora Televizije Zagreb, TV kalendar su pokrenuli i punih 35 godina uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš. Prvu epizodu TV kalendara emitirala je 3. siječnja 1976. Televizija Zagreb (tada dijelom Jugoslavenske radiotelevizije), a izvorni koncept dnevnih 10 minuta godišnjaka – obljetnice važnih povijesnih događaja te obljetnice rođenja i smrti značajnih državnika, znanstvenika, književnika, umjetnika, sportaša i ostalih po nečemu za civilizaciju zaslužnih ljudi – zadržao se gotovo nepromijenjen tijekom posljednjih četiriju desetljeća emitiranja.
Prvi suradnici emisije bili su Pavao Cindrić, dobar poznavatelj zagrebačke povijesti, i Matko Peić, svestrani stručnjak za likovnu umjetnost. Poslije se širio krug suradnika, ali jezgru redakcije uvijek je činilo samo nekoliko ljudi. Od početka su osnovni kriterij uređivanja bile važnije obljetnice iz hrvatske i svjetske povijesti, a geslo emisije Podsjetnik onima koji znaju, a putokaz onima koji žele znati više. Najpopularnija rubrika TV kalendara je "Nepoznato o poznatom" u kojoj ta popularna emisija donosi neke manje poznate zanimljive događaje.
Od 1976. do 1986. TV kalendar su zajednički uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš: Fučijaš je 1986. postao jedini urednik do umirovljenja 2001., kada se Kosovac vratio na položaj urednika. Redoviti glas u emisiji bio je Branko Uvodić. Kosovac je umirovljen 1. siječnja 2011., a naslijedio ga je povjesničar Vladimir Brnardić. Tih godina novinarka TV kalendara bila je hrvatska ratna izvjestiteljica Nada Prkačin.
Emisija TV kalendar često je istraživala i otkrivala zatajene događaje i prva prikazivala mnoge manje poznate filmske dokumente. Primjerice, ekipa emisije u Švedskoj je snimila najstarije hrvatske zastave iz Tridesetogodišnjega rata. Otkrila je i prve hrvatske pilote, Viktora Klobučara i Dragutina Novaka te pronašla podatak da je prvi govor na hrvatskome jeziku u Saboru održan 1809., a ne 1832., kako se dotad tvrdilo. S ekrana se mogao čuti glas znamenitoga hrvatskog pjevača Josipa Kašmana iz 1895. i mogao vidjeti najstariji sačuvani film snimljen u Hrvatskoj još potkraj 19. stoljeća "Manevri austro-ugarske mornarice". Emisija je također podsjetila na neobičan susret francuskoga cara Napoleona i maloga Josipa Jelačića, budućega hrvatskog bana...
Na poticaj Žarka Božića, negdašnjega direktora Televizije Zagreb, TV kalendar su pokrenuli i punih 35 godina uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš. Prvu epizodu TV kalendara emitirala je 3. siječnja 1976. Televizija Zagreb (tada dijelom Jugoslavenske radiotelevizije), a izvorni koncept dnevnih 10 minuta godišnjaka – obljetnice važnih povijesnih događaja te obljetnice rođenja i smrti značajnih državnika, znanstvenika, književnika, umjetnika, sportaša i ostalih po nečemu za civilizaciju zaslužnih ljudi – zadržao se gotovo nepromijenjen tijekom posljednjih četiriju desetljeća emitiranja.
Prvi suradnici emisije bili su Pavao Cindrić, dobar poznavatelj zagrebačke povijesti, i Matko Peić, svestrani stručnjak za likovnu umjetnost. Poslije se širio krug suradnika, ali jezgru redakcije uvijek je činilo samo nekoliko ljudi. Od početka su osnovni kriterij uređivanja bile važnije obljetnice iz hrvatske i svjetske povijesti, a geslo emisije Podsjetnik onima koji znaju, a putokaz onima koji žele znati više. Najpopularnija rubrika TV kalendara je "Nepoznato o poznatom" u kojoj ta popularna emisija donosi neke manje poznate zanimljive događaje.
Od 1976. do 1986. TV kalendar su zajednički uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš: Fučijaš je 1986. postao jedini urednik do umirovljenja 2001., kada se Kosovac vratio na položaj urednika. Redoviti glas u emisiji bio je Branko Uvodić. Kosovac je umirovljen 1. siječnja 2011., a naslijedio ga je povjesničar Vladimir Brnardić. Tih godina novinarka TV kalendara bila je hrvatska ratna izvjestiteljica Nada Prkačin.
Emisija TV kalendar često je istraživala i otkrivala zatajene događaje i prva prikazivala mnoge manje poznate filmske dokumente. Primjerice, ekipa emisije u Švedskoj je snimila najstarije hrvatske zastave iz Tridesetogodišnjega rata. Otkrila je i prve hrvatske pilote, Viktora Klobučara i Dragutina Novaka te pronašla podatak da je prvi govor na hrvatskome jeziku u Saboru održan 1809., a ne 1832., kako se dotad tvrdilo. S ekrana se mogao čuti glas znamenitoga hrvatskog pjevača Josipa Kašmana iz 1895. i mogao vidjeti najstariji sačuvani film snimljen u Hrvatskoj još potkraj 19. stoljeća "Manevri austro-ugarske mornarice". Emisija je također podsjetila na neobičan susret francuskoga cara Napoleona i maloga Josipa Jelačića, budućega hrvatskog bana...
Category
📚
LearningTranscript
00:00The end of the day
00:30Hitlerova mantura, koja je pod prozaičnim naslovom Anšlus ili priključenja ušla u povijest, ostale nekažnjeno jer su zapadne sile otšutjele na nacističku agresiju.
00:40Nije reagirala ni vlada Kraljevine Jugoslavije na čelu s Milanom Stojadinovićom, iako je zemlja dobila opasnog susjeda na svojim sjevernim granicama.
00:48Stojadinović je da pače javno odobrio Anšlus, pokazavši time da srpska politika otvoreno vodi ukolo fašističkih država.
00:55Austrija je poslije Prvog svjetskog rata članom 88. St. Žermanskog ugovora dobila pravo na nezavisnost pod jamstvom Lige naroda.
01:02Ujedno joj je zabranjeno ujedinjenje s potencijalno uvijek opasnom Njemačkom.
01:06Pod kraj 30. godina, podkopana iznutra nacističkom petom kolonom, Austrija ostala nemočna pred Hitlerovim apetitima.
01:13Na pritisak Berlina polože kancelara preuze joj Hitlerov pouznanih nacist Seist Ingvar, koji je odmah pozvao Njemačku vojsku u pomoć.
01:21Dobože, radi moguće krvoproliče.
01:24Iako ih nije dočekao nijedan jedini hitac otpore, Njemačke oklopne snage nisu se iskazale.
01:29Na putu iz Salzburga u Beć, 70% tenkova s navodnim osloboditeljima Austrije pokvarilo se, pokazavši da je Hitlerov ratni stroj u tom trenutku bio najobičniji blef.
01:40Čak i Čehoslovačka, buduća Hitlerova žrtva, tih dana mogla zaustaviti nacističku agresiju.
01:45Ali Europa nije reagirala, šutka je prihvatila Anschluss.
01:49Već desetog travnja nacisti su u Austriji režirali plebiscit.
01:53Više od 99% glasača podržalo je ujedinjenje s Njemačkom.
01:56Nekadašnji austrijanac Adolf Hitler zabranio je i samo spominjanje austrijskog imena.
02:02Zemlja je razdijeljena na okruge pa izašla iz povisti kao nezavisna država.
02:06Savjetnici su je ponovno priznali samostalnost godina 1955.
02:10Kineskog revolucionara Sunja Sena, koji je Kinu od zaostale feudalne monarhije pokušao pretvoriti u modernu građansku republiku,
02:28nakon smrti 12. kožojka 1925. svojatali su svi, i nacionalisti i komunisti.
02:34Naime, već 1927. došlo je do razlaza između Kuomintanga, kineske nacionalističke stranke,
02:40što je osnovao Sunja Sen i komunista, ali jedni i drugi nastavili su bašteniti njegovu tradiciju.
02:47Sunja Sen je školovanjem u Honolulu došao pod zapadni utjecaj.
02:51Prihvatio je demokratske i humanističke ideje i u kršćanstvu vidio mogućnost za oslobađanje Kine od zaostalosti.
02:58Iako je završio medicinu, kratko je obavljao praksu i ubrzao se posvetio politici.
03:03Nakon prvog neuspješnog ustanka protiv manđurske dinastije, pobjegao je u Japani, nekoliko puta obišao svijet.
03:09Skupljao je pomoć od iseljene kineske zajednice i oduševljavao se idejama Francuske građanske revolucije.
03:15Uz pomoć Japana 1905. osnovao je revolucionarnu ligu s programom koji je sadržavao tri principa – nacionalizam, demokraciju i reforme.
03:24Taj revolucionari program pokrenuo je kineske mase, pa je 1911. zbačena manđurska dinastija i proglašena republika,
03:31a Sunja Sen kao otac republike njezinim prvim predsjednikom.
03:36Stvoren je Kuomintang, nacionalna stranka koja je imala većinu u parlamentu.
03:40No, stvarnu vlast preuzeli su vojni guverneri povezani s lokalnim velikašima i stranim interesima.
03:47Jedan od takvih guvernera, Huan Chi Kai, preuzeo je 1913. vlast, pa je Sunja Sen morao ponovno pobjeći u Japan.
03:55Nakon saveza s kineskim komunistima, Kuomintang je dobio potporu Sovjetskog saveza.
04:00Stranka je uskoro ojačala utjecaj i Sunja Sen se vratio u zemlju.
04:03No, njegov nasljednik, bivši zapovjednik Vojne Akademije, Čanka Išek, nije krenuo putem pomirbe,
04:09nego građanskog rata, koji je trajao više od dva desetljeća i završio komunističkom pobjedom.
04:14Danas, kad padobranci sigurno izvode najneobičnije ludorije u zraku,
04:26prisjećamo se vremena kada su se to usudili samo ludo-hrabri.
04:30O padobranu je razmišljao već Leonardo da Vinci,
04:33a početkom 17. stoljeća naš Faust Vrančić prvi ga je upotrijebio i opisao u svom dijelu Homo volans.
04:39S prvim padobranom, kakvog danas poznajemo, s uspjehom se skakalo već pod kraj 18. stoljeća,
04:45ali nije se mogao pronaći hrabri i odvažni dobrovoljac koji će pokušati iskočiti iz jurećeg aviona u letu.
04:52Razvoj zrakoplovstva početkom 20. stoljeća i česti padovi zrakoplova nametnuli su potrebu sigurnijeg leta posade,
04:59a to se moglo postići tek padobranom.
05:01Prvi se, 12. ožujka 1912. iz jurećeg zrakoplova s padobranom na leđima, odvažio iskočiti američki kapetan Albert Berry.
05:11Izvajo je to iznad grada St. Luisa.
05:13Iz dvog krilca s visina o 450 metara na zemlju se spustio čitav i neozljeđen.
05:19Hrabri kapetan Berry nastavio je skakati i učiti druge, pa je tako postao prvi instruktor padobranstva.
05:25Poslije njega postalo je nezamisljivo da se čovjek vozi ratnim zrakoplovom, a da na svojim leđima ne nosi po svoj život tako dragocijenu napravu.
05:34Padobran je 1912. godine, kao i danas, bio smotan, uposeban zavežljaj, ismješten u ranac, te pričvršćen pilotu na leđa.
05:43U zraku se lako otvarao i čovjeka bezopasno spuštao na zemlju.
05:47U početku su padobrani bili napravljeni od zvile, ali ubrzo ju je zamijenio mnogo pouzdaniji i izdržljiviji materijal, najlon.
05:54Osim za iskakanje ljudi, padobrani su svoju primjenu dobili kod spuštanja svemirskih sondi u atmosferu i usporavanja zrakoplova pri slijetanju na pistu.
06:03Još za života stekla je ugled jedne od najzanimljivijih pojava preporodne ptježenosti.
06:17Hrvatska spisateljica Ilirka iz Karlovca, Dragojla Jarnjević, umrla je 12. ožujka 1875. godine.
06:25Potjecala je iz trgovačke dobrostojeće obitelji, koja je nakon očeve smrti naglo počela propadati.
06:31Kao odgojiteljica, Dragojla je službovala na plemičkim dvorovima u Gracu, Trstu i Veneciji.
06:38Hrvatskom narodnom preporodu predružila se na nagovor karizmatičnog pjesnika Ivana Trnskog.
06:43Iako je odgojena na njemačkom, od tada piše na hrvatskom jeziku.
06:47Njezin roman Dva pira, jedan je od prvih cjelovitih izvornih romana u novijoj hrvatskoj književnosti.
06:52Roman ima razgranatu fabulu s mnogo likova i etičkom i domoljubnom porukom.
06:58Roman Dva pira izlazio je kao podlistak u domobranu 1864. godine.
07:05Za Dragojli dnevnik, koji je počela pisati na njemačkom 1833. a nastavila na hrvatskom sve do 1874. godine,
07:14jedan je kritičar izjavio.
07:15Eto iskustva dobrovojne usidljelice, eto gradiva za psihologe, fiziologe i pedagoge.
07:22Dnevnik je izašao deset godina nakon njezine smrti,
07:25a prve čitatelje šokirao je nevjerojatnom iskrenošću,
07:28koja se za ono vrijeme smatrala preslobodnom.
07:31Dnevnik je za ono vrijeme smrti,
08:01Dnevnik je za ono vrijeme smrti,
08:31Ukras Venecije i danas je kunjanički kip rad znamenitog Verokija,
08:45koji prikazuje vojnog zapovjednika, kondotijera Bartolomea Coleonija.
08:50Njegov brončani lik stoljećima jaše na čelu vojske s izrazom odlučnog prkosa.
08:54No Coleonije beznačena ličnost dramatičnog 15. stoljeća,
08:57u kojem su se italijanski gradovi države obračunavali za prevlasti nove posjede.
09:02Strah i trepet tadašnje razjedinjene Italije bio je zapravo vojskovođa Čezare Borđa,
09:07ali njedovih kipova nema ni u najzabitijem kutku Apenine.
09:10Umjetnici su ga otpisali zbog nasilja, okrutnosti i razvratnosti,
09:14iako je tada bilo i gorih od njega.
09:16Služeći se mačem, taj pustolov od mača i poginuo.
09:1912. oživka 1507. u jednom sukobu navare i kastilja u Španjolskoj.
09:24Čezare je bio nezakoniti sin pape Aleksandra VI. iz velikaškog roda španjolskih borđa.
09:30Umjesto svečaničkog posvetio se vojničkom zvanju,
09:33pa je zapovjedno očevim četama,
09:35a poslje ognjem i mačem htio uspostaviti vlastitu dinastiju Romanje.
09:39Jedni su ga smatrali uzurpatorom,
09:41a drugi su ga slavili kao novog Cezara,
09:44jer je u svojim osvajanjima progonio lokalne despote.
09:47Grabeći zemlju gdje god je mogao,
09:49Cezara je zaposlio i znamenitog Leonarda da Vincija da mu pomogne u gradnji utvrda.
09:53Nicola Machiavelli, dok i ratobornog borđu,
09:56uzeo kao uzor za dijelo vladar,
09:58u kojem je opisao kakve su državničke sposobnosti potrebne u to krvavo doba.
10:02Poslije smrti pape Aleksandra,
10:04ozloglašena obitelj borđa,
10:06našla se na udaru opća osvete,
10:08pa je Cezara pobjega u Španjolsku.
10:10Tu je izgubio glavu u dinastičkim obračunima,
10:12iako nije bio ni bolji,
10:14niti loši od svojih suvremenika.
10:15Hvala španjolsku.
10:45Svakog dana ulišemo oko 10 milijarda minijaturnih čestica fine prašine.
11:01U prosjeku to smanjuje očekivanu životnu dob prosječnog evropljanina za devet mjeseci.
11:08Što se poduzima u nekim zemljama Europske unije?
11:11Pogledajte u magazinu Alpe Dunavjadran.
11:15Kako je Srbija dvije godine nakon ubojstva premijera Zorana Džinđića?
11:26Tko su unutarnji, a tko vanjski neprijatelji?
11:28Analitičari tvrde,
11:30zemlja stoji na mjestu,
11:31a možda i tome,
11:32dodajući kako se svak ruk na pitanje rješavaju hodu,
11:35unatrak ili ostaju otvorena.
11:45Nebojerovatna žena.
11:49I don't know what to do.
12:19Huhuhuhu!
12:21Jebera lisi ca' na slobodi!
12:23Uskrt, že na pogrmju skakrze!
12:25Huh!
12:29O sadružej, vita.
12:30Phila, ane ambalađek.
12:34Čau, Giovanni!
12:35Sveče to, Bog Kruzla!
12:38Sjajno suse!
Be the first to comment