- 5 weeks ago
TV kalendar je dnevna povijesno-dokumentarna televizijska emisija koju od 1976. proizvodi i emitira Hrvatska radiotelevizija. Jedna je to od najdugovječnijih emisija Hrvatske radiotelevizije: tijekom proteklih 40 godina emitirano je više od 13 850 epizoda, a emisija je samo četiri puta mijenjala vizualni i glazbeni identitet. Danas ekipu TV kalendara čini devetero ljudi: novinari, realizatorice, producentica, glazbeni urednik i urednik emisije.
Na poticaj Žarka Božića, negdašnjega direktora Televizije Zagreb, TV kalendar su pokrenuli i punih 35 godina uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš. Prvu epizodu TV kalendara emitirala je 3. siječnja 1976. Televizija Zagreb (tada dijelom Jugoslavenske radiotelevizije), a izvorni koncept dnevnih 10 minuta godišnjaka – obljetnice važnih povijesnih događaja te obljetnice rođenja i smrti značajnih državnika, znanstvenika, književnika, umjetnika, sportaša i ostalih po nečemu za civilizaciju zaslužnih ljudi – zadržao se gotovo nepromijenjen tijekom posljednjih četiriju desetljeća emitiranja.
Prvi suradnici emisije bili su Pavao Cindrić, dobar poznavatelj zagrebačke povijesti, i Matko Peić, svestrani stručnjak za likovnu umjetnost. Poslije se širio krug suradnika, ali jezgru redakcije uvijek je činilo samo nekoliko ljudi. Od početka su osnovni kriterij uređivanja bile važnije obljetnice iz hrvatske i svjetske povijesti, a geslo emisije Podsjetnik onima koji znaju, a putokaz onima koji žele znati više. Najpopularnija rubrika TV kalendara je "Nepoznato o poznatom" u kojoj ta popularna emisija donosi neke manje poznate zanimljive događaje.
Od 1976. do 1986. TV kalendar su zajednički uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš: Fučijaš je 1986. postao jedini urednik do umirovljenja 2001., kada se Kosovac vratio na položaj urednika. Redoviti glas u emisiji bio je Branko Uvodić. Kosovac je umirovljen 1. siječnja 2011., a naslijedio ga je povjesničar Vladimir Brnardić. Tih godina novinarka TV kalendara bila je hrvatska ratna izvjestiteljica Nada Prkačin.
Emisija TV kalendar često je istraživala i otkrivala zatajene događaje i prva prikazivala mnoge manje poznate filmske dokumente. Primjerice, ekipa emisije u Švedskoj je snimila najstarije hrvatske zastave iz Tridesetogodišnjega rata. Otkrila je i prve hrvatske pilote, Viktora Klobučara i Dragutina Novaka te pronašla podatak da je prvi govor na hrvatskome jeziku u Saboru održan 1809., a ne 1832., kako se dotad tvrdilo. S ekrana se mogao čuti glas znamenitoga hrvatskog pjevača Josipa Kašmana iz 1895. i mogao vidjeti najstariji sačuvani film snimljen u Hrvatskoj još potkraj 19. stoljeća "Manevri austro-ugarske mornarice". Emisija je također podsjetila na neobičan susret francuskoga cara Napoleona i maloga Josipa Jelačića, budućega hrvatskog bana...
Na poticaj Žarka Božića, negdašnjega direktora Televizije Zagreb, TV kalendar su pokrenuli i punih 35 godina uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš. Prvu epizodu TV kalendara emitirala je 3. siječnja 1976. Televizija Zagreb (tada dijelom Jugoslavenske radiotelevizije), a izvorni koncept dnevnih 10 minuta godišnjaka – obljetnice važnih povijesnih događaja te obljetnice rođenja i smrti značajnih državnika, znanstvenika, književnika, umjetnika, sportaša i ostalih po nečemu za civilizaciju zaslužnih ljudi – zadržao se gotovo nepromijenjen tijekom posljednjih četiriju desetljeća emitiranja.
Prvi suradnici emisije bili su Pavao Cindrić, dobar poznavatelj zagrebačke povijesti, i Matko Peić, svestrani stručnjak za likovnu umjetnost. Poslije se širio krug suradnika, ali jezgru redakcije uvijek je činilo samo nekoliko ljudi. Od početka su osnovni kriterij uređivanja bile važnije obljetnice iz hrvatske i svjetske povijesti, a geslo emisije Podsjetnik onima koji znaju, a putokaz onima koji žele znati više. Najpopularnija rubrika TV kalendara je "Nepoznato o poznatom" u kojoj ta popularna emisija donosi neke manje poznate zanimljive događaje.
Od 1976. do 1986. TV kalendar su zajednički uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš: Fučijaš je 1986. postao jedini urednik do umirovljenja 2001., kada se Kosovac vratio na položaj urednika. Redoviti glas u emisiji bio je Branko Uvodić. Kosovac je umirovljen 1. siječnja 2011., a naslijedio ga je povjesničar Vladimir Brnardić. Tih godina novinarka TV kalendara bila je hrvatska ratna izvjestiteljica Nada Prkačin.
Emisija TV kalendar često je istraživala i otkrivala zatajene događaje i prva prikazivala mnoge manje poznate filmske dokumente. Primjerice, ekipa emisije u Švedskoj je snimila najstarije hrvatske zastave iz Tridesetogodišnjega rata. Otkrila je i prve hrvatske pilote, Viktora Klobučara i Dragutina Novaka te pronašla podatak da je prvi govor na hrvatskome jeziku u Saboru održan 1809., a ne 1832., kako se dotad tvrdilo. S ekrana se mogao čuti glas znamenitoga hrvatskog pjevača Josipa Kašmana iz 1895. i mogao vidjeti najstariji sačuvani film snimljen u Hrvatskoj još potkraj 19. stoljeća "Manevri austro-ugarske mornarice". Emisija je također podsjetila na neobičan susret francuskoga cara Napoleona i maloga Josipa Jelačića, budućega hrvatskog bana...
Category
📚
LearningTranscript
00:00After many changes in terms of interest,
00:04Hrvatske land is created in the 19th century,
00:07and then created a number of separate units.
00:10Bansku Hrvatsku, Vojnu Krajinu, Istru and Dalmaciju.
00:13The problem of the union is the first-up political question
00:17that it is related to the future of Hrvatsk and Peštansk.
00:22In fact, Ban Josip Jelačić, 1848,
00:26the most important important role in Hrvatsku,
00:30the most important part of the world.
00:33The war of the war, the australian and the hrvatsk and the hrvatsk,
00:36the king of the Hrvatsk, Franjo Josip,
00:38the 6th century, the 1860,
00:41to call it the so-called Pojačano Carevinsko Vijeće,
00:44to be the future of Hrvatske monarchies.
00:47In the name of Banjske Hrvatske,
00:49Ambros Vranicani and biskup Josip Jure Strossmajer
00:52the Ustavnih sloboda,
00:55federalizaciju mnogonacionalnog carstva
00:57i dakako Ujedinjenje Hrvatske.
01:00No predstavnik Dalmacije, Conte Borelli,
01:02polemičkim je tonom odgovorio da u toj pokrajini
01:05doduše ima više slavena nego talijana,
01:07ali da još nije vrijeme za sjedinjenje.
01:10Uskoro se u Dalmaciji razvio širok narodni pokret
01:13pod vodstvom Mihe Klajića i Mihovila Pavlinovića,
01:16koji su se suprostavljali Borelijevim autonomašima,
01:19s namjerom uklanjanja više stoljetne umjetne granice u jednom narodu.
01:23Autonomaši su tih godina osujetili sve pokušaje sjedinjenja.
01:27Tako je izgubljena povoljna prigoda,
01:29pa je Dalmacija ostala u sastavu austrijskog dijela
01:32novo uspostavljene Austro-Ugarske.
01:34Iako je 1918. Hrvatska s Dalmacijom,
01:37uključivši Boku Kotorsku, ušla u Kraljevinu Jugoslaviju,
01:40velikosrpski režim stalno ju je dijelio
01:43na neprirodne banovine i oblasti.
01:45Vlatko Maček nakratko je sjedinio Dalmaciju s Hrvatskom
01:49u svojoj banovini, ali ju je poslije Paveličeva NDH
01:53izručila Italiji s ramotnim rimskim ugovorima.
01:56Snovi o sjedinjenju iz 1860. godine
01:59ostvarili su se tek pobjedom antifašističkog pokreta.
02:03No i tada su se za račun drugih krojile granice,
02:06pa je Hrvatska ostala bez istočnog Srijema i Boke Kotorske,
02:09koje je unjela u Kraljevinu Jugoslaviju.
02:19Poslje Svibanjskog prevrata u Beogradu 1903. godine,
02:22knjezu Petru I Karadžoviću pripala je Srpska kruna,
02:25na kojoj se još nije osušila krv njegova mučki
02:28ubijenog prethodnika Aleksandra Obrenovića.
02:31Kamera jednog engleskog snimatelja zabilježila je dugu povorku
02:34dostojanstvenika, političara i generala,
02:37čije su paradne odore dale dodatni sjaje velikoje krunitbene svećanosti.
02:41Dvije suparničke dinastije cijelo su se 19. stoljeće nadmetale u borbi za prijestolje.
02:46Godine 1878. Berlinski kongres uspostavio nezavisnu Srbiju,
02:51koja se pod dvostom Milana Obrenovića umjesto Rusiji stala okretati utjecajnjoj Austro-Ugrskoj.
02:56Uz njezinu potporu, Milan je šestog oživka 1882.
03:00svom imenu pridodao kraljevski naslov i Srbiju proglasio kraljevinom.
03:04Za uzvrat se odrekao prava na Bosnu i dobio obećanje Beća da će ga pomagati u srpskom širenju prema jugu Balkana.
03:11Iste godine osnovana je radikalna stranka koja će pod bostom Nikole Pašića težiti suprotnom cilju,
03:17oslobođenju i ujedinjenju svih dijelova Srpsva i onog na jugu i onog na zapadu.
03:22Sklonost Obrenovića Austriji i njihovo samovoljno vladanje doveli su na kraju i do ubojstva posljednje kralja iste dinastije.
03:29Karadžovići su se vratili pod okrilje Rusije i pojačali ekspanzionističku politiku prema Bosne i Hercegovine.
03:35Atentat u Sarajevu bio je izrvan povod Prvog svjetskog rata.
03:39Dovedena na prijestolje krvavim prevratom, dinastija Karadžovića i sama je iskusila zlu kop povijest.
03:45Kralj Petar I umro je u bijedi kao zapušteni starac voljom svog sina Aleksandra.
03:50Aleksandra je pak, kao jugoslavinski kralj, ubijen u Marsejskom atentatu,
03:54dok mu je sin Petar II skinut s prijestolja odlukom Ustavotvorne skupštine Titove Jugoslavije.
04:00Ne puna dva mjeseca nakon velikog uspjeha opere Trubadoru u Rimu,
04:09Giuseppe Verdi predstavio se šestog ožujka 1853. novom preizvedom, Travijatom.
04:15Ovaj put u Veneciji.
04:17Ali uspjeh je izostao.
04:19Da pače, bila je to prava katastrofa,
04:21od kojoj će se težao poraviti nego od prvoga mladenačkog neuspjeha s komičnom operom.
04:26A kad se prihvatio pisanje glazbe za Travijatu na temelju dramatizacije popularnog romana
04:31Dama s kamelijama Aleksandra di Maa Sina, nitko nije bio sretni od njega.
04:35Verdi je tako dobro poznavao žensku dušu,
04:38toliko su mu bile bliske Violetine patnje, njezino odricanje zbog ljubavi i spremnost na žrtvu,
04:43da nije ni pomišljao na neuspjeh.
04:45Venecijanska publika nije prihvatila takav lik.
04:48Osobu koja se odala prostituciji nije shvatila kako se i takva žena zbog ljubavi može vratiti sa stramputice.
04:54Nije osjetila humanost poruke verdijeve glazbe.
04:57Sudbina tog jadnog bića izgriženog sušicom koje od smrti više ne može spasiti ni povratak voljenog Alfreda nije dirna na publiku.
05:05Opera obiluje lijepim melodijama kao što su napitnica ili vinska pjesma,
05:10Violetine kolora turnarija, glasovita aria oca žermona,
05:14dirljivi orkestralni intermeco prije zadnjeg čina i mnogi drugi.
05:18Tek će kasnije Travijata postati jednom od najviše prikazivanih verdijevih opera,
05:23a u naše vrijeme uspješno je prenesena na film i televiziju.
05:27Vrbina drveta
05:42Moderni čovjek danas ne može zamisliti život bez aspirina, najpopularnijeg ljeka na svijetu.
05:48Gdje su njegovi počeci?
05:50Salicilnu kiselinu, drevni ljek koji se nalazi u soku vrbina drveta,
05:54poznavali su još stari Grci i američki indijanci.
05:57Primjenjivali su je za smanjivanje temperature i bolova.
06:01Salicilnu kiselinu želu da je cvrlo teško podnosi,
06:04pa su mnogi znanstvenici u 19. stoljeću pokušavali pronaći obliku
06:08u kojem bi se taj ljek učinio djelotvornijim i podnošljivijim.
06:12Na kraju stoljeća to je pošlo za rukom njemačkom istraživaču Felixu Hoffmanu.
06:17On je u Bayerovim laboratorijima u kemijskoj reakciji
06:20sjedinio salicilnu s andrihidom octene kiseline.
06:24Novi spoj nazvan je acetil salicilna kiselina, odnosno aspirin.
06:29Patent je prijavljen početkom veljače,
06:31a zaštitni znak službeno je odobren 6. oživka 1899.
06:36pa je proizvodnja mogla početi.
06:38Prvih 15 godina aspirin se primjenjivao u prahu,
06:42da bi se od 1915. počeo proizvoditi u tabletama,
06:46u obliku koji se zadržao do današnjih dana.
06:48Aspirin se najčešće upotrebljava protiv glavobolje i reumatizma,
06:52ali su istraživanja pokazala veliku učinkovitost
06:55i u lječenju kardiovaskularnih oboljenja,
06:57te prevenciji raka debelog cijeva.
07:00Zahvaljujući industrijskoj proizvodnji i niskoj cijeni,
07:03aspirin je postao najpopularniji ljek na svijetu,
07:06a Bayer je promovirao u jednu od najmoćnijih farmaceutskih tvrtki.
07:10Danas se diljem svijeta na godinu potroši više od 11 milijardi tableta.
07:16Zahvaljujući iz videu se na toく
07:31Hvala Raki Ś GRANTALIELUGA
Be the first to comment