- 6 weeks ago
TV kalendar je dnevna povijesno-dokumentarna televizijska emisija koju od 1976. proizvodi i emitira Hrvatska radiotelevizija. Jedna je to od najdugovječnijih emisija Hrvatske radiotelevizije: tijekom proteklih 40 godina emitirano je više od 13 850 epizoda, a emisija je samo četiri puta mijenjala vizualni i glazbeni identitet. Danas ekipu TV kalendara čini devetero ljudi: novinari, realizatorice, producentica, glazbeni urednik i urednik emisije.
Na poticaj Žarka Božića, negdašnjega direktora Televizije Zagreb, TV kalendar su pokrenuli i punih 35 godina uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš. Prvu epizodu TV kalendara emitirala je 3. siječnja 1976. Televizija Zagreb (tada dijelom Jugoslavenske radiotelevizije), a izvorni koncept dnevnih 10 minuta godišnjaka – obljetnice važnih povijesnih događaja te obljetnice rođenja i smrti značajnih državnika, znanstvenika, književnika, umjetnika, sportaša i ostalih po nečemu za civilizaciju zaslužnih ljudi – zadržao se gotovo nepromijenjen tijekom posljednjih četiriju desetljeća emitiranja.
Prvi suradnici emisije bili su Pavao Cindrić, dobar poznavatelj zagrebačke povijesti, i Matko Peić, svestrani stručnjak za likovnu umjetnost. Poslije se širio krug suradnika, ali jezgru redakcije uvijek je činilo samo nekoliko ljudi. Od početka su osnovni kriterij uređivanja bile važnije obljetnice iz hrvatske i svjetske povijesti, a geslo emisije Podsjetnik onima koji znaju, a putokaz onima koji žele znati više. Najpopularnija rubrika TV kalendara je "Nepoznato o poznatom" u kojoj ta popularna emisija donosi neke manje poznate zanimljive događaje.
Od 1976. do 1986. TV kalendar su zajednički uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš: Fučijaš je 1986. postao jedini urednik do umirovljenja 2001., kada se Kosovac vratio na položaj urednika. Redoviti glas u emisiji bio je Branko Uvodić. Kosovac je umirovljen 1. siječnja 2011., a naslijedio ga je povjesničar Vladimir Brnardić. Tih godina novinarka TV kalendara bila je hrvatska ratna izvjestiteljica Nada Prkačin.
Emisija TV kalendar često je istraživala i otkrivala zatajene događaje i prva prikazivala mnoge manje poznate filmske dokumente. Primjerice, ekipa emisije u Švedskoj je snimila najstarije hrvatske zastave iz Tridesetogodišnjega rata. Otkrila je i prve hrvatske pilote, Viktora Klobučara i Dragutina Novaka te pronašla podatak da je prvi govor na hrvatskome jeziku u Saboru održan 1809., a ne 1832., kako se dotad tvrdilo. S ekrana se mogao čuti glas znamenitoga hrvatskog pjevača Josipa Kašmana iz 1895. i mogao vidjeti najstariji sačuvani film snimljen u Hrvatskoj još potkraj 19. stoljeća "Manevri austro-ugarske mornarice". Emisija je također podsjetila na neobičan susret francuskoga cara Napoleona i maloga Josipa Jelačića, budućega hrvatskog bana...
Na poticaj Žarka Božića, negdašnjega direktora Televizije Zagreb, TV kalendar su pokrenuli i punih 35 godina uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš. Prvu epizodu TV kalendara emitirala je 3. siječnja 1976. Televizija Zagreb (tada dijelom Jugoslavenske radiotelevizije), a izvorni koncept dnevnih 10 minuta godišnjaka – obljetnice važnih povijesnih događaja te obljetnice rođenja i smrti značajnih državnika, znanstvenika, književnika, umjetnika, sportaša i ostalih po nečemu za civilizaciju zaslužnih ljudi – zadržao se gotovo nepromijenjen tijekom posljednjih četiriju desetljeća emitiranja.
Prvi suradnici emisije bili su Pavao Cindrić, dobar poznavatelj zagrebačke povijesti, i Matko Peić, svestrani stručnjak za likovnu umjetnost. Poslije se širio krug suradnika, ali jezgru redakcije uvijek je činilo samo nekoliko ljudi. Od početka su osnovni kriterij uređivanja bile važnije obljetnice iz hrvatske i svjetske povijesti, a geslo emisije Podsjetnik onima koji znaju, a putokaz onima koji žele znati više. Najpopularnija rubrika TV kalendara je "Nepoznato o poznatom" u kojoj ta popularna emisija donosi neke manje poznate zanimljive događaje.
Od 1976. do 1986. TV kalendar su zajednički uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš: Fučijaš je 1986. postao jedini urednik do umirovljenja 2001., kada se Kosovac vratio na položaj urednika. Redoviti glas u emisiji bio je Branko Uvodić. Kosovac je umirovljen 1. siječnja 2011., a naslijedio ga je povjesničar Vladimir Brnardić. Tih godina novinarka TV kalendara bila je hrvatska ratna izvjestiteljica Nada Prkačin.
Emisija TV kalendar često je istraživala i otkrivala zatajene događaje i prva prikazivala mnoge manje poznate filmske dokumente. Primjerice, ekipa emisije u Švedskoj je snimila najstarije hrvatske zastave iz Tridesetogodišnjega rata. Otkrila je i prve hrvatske pilote, Viktora Klobučara i Dragutina Novaka te pronašla podatak da je prvi govor na hrvatskome jeziku u Saboru održan 1809., a ne 1832., kako se dotad tvrdilo. S ekrana se mogao čuti glas znamenitoga hrvatskog pjevača Josipa Kašmana iz 1895. i mogao vidjeti najstariji sačuvani film snimljen u Hrvatskoj još potkraj 19. stoljeća "Manevri austro-ugarske mornarice". Emisija je također podsjetila na neobičan susret francuskoga cara Napoleona i maloga Josipa Jelačića, budućega hrvatskog bana...
Category
📚
LearningTranscript
00:00Transcription by CastingWords
00:30A to se jasno ogleda i u jakom zamahu umjetničkog stvaralaštva.
00:34Svakako je najvažniji građevinski, a i umjetnički pothvat odluka o gradnji Šibenske katedrale.
00:419. travnja 1431. postavljen je temeljni kamen.
00:45Glavni projektant je Francesco Di Giacomo iz Veneta, a glavni graditelj Fincino.
00:51Međutim, presudan trenutak je bio onaj kada su Šibenska nadbiskupija i općina odlučile danju gradnju povjeriti
00:57tada već poznatom majstoru, graditelju i kiparu Georgiju Sukvonda Matei de Jadaru, odnosno Juriju Dalmatincu.
01:05Stečeno iskustvo iz Venecije, majstor prenosi na Šibensku katedralu, na kojoj radi kao glavni graditelj od 1441. do svoje smrti, godine 1475.
01:16Pod vodstvom Jurija Dalmatinca nastali su poprečni brod, kor sa kristija i osnova za znamenitu kupolu.
01:24Njegovo dijelo je i friz više od 70 sjajnih realističkih portreta suvremenika.
01:30Tu su i dva puta koja nose razvijeni svitak s nadpisom o gradnji, a ispod njih jedini originalni potpis majstora na latinskom.
01:39Krstionica, također dijelo Istog majstora, pravo je remeg dijelo, u kojemu se spajaju kasna gotika i renesansa.
01:47Nakon smrti Jurija Dalmatinca, katedralu Svetog Jakova nastavlja graditi Nikola Firentinac i završava bočne brodove i diže kupolu.
01:56Cijela ova monumentalna građevina iz gotičko-renesansnog razdoblja pokazuje jedinstvo kamene građe, unutrašnjih prostora i vanjskog volumena, te punu stokljenost skulpture i arhitekture.
02:09Od početka drugog svjetskog rata na zapadnoj bojišnici, umjesto oružanih suhoba, vodili su se smiješni obračuni razglasima, lecima i tek ponekim upozoravajućim hicama.
02:24Hitler je udario prvi, ali ne na Francusku, nego na male zemlje, Dansku i Norvišku.
02:29Rano ujutro, 9. travnja 1940. dok su njemačke postrebe već prelazile graničnu crtu, Kopenhagenu i Oslu dan je ultimatum, kojim se tražilo da se obje zemlje trenutačno i bez otpora stave pod zaštitu Rajha.
02:44Danska je to učinila, ali Norvežani su hrabro odgovorili, nećemo se predati, borbe se već vode.
02:50Nacistička Njemačka bila je u stalnom strahu da će saveznici okupirati Norvešku i time presjeći dovoz željezne rude iz Švedske, pa i proširiti rat na Baltiku.
02:59U potpunoj tajnosti pripremljen je drzak i riskantan plan.
03:03Invazijske snage dopremljene su u Norveške luke transportnim brodovima, iako su posuda patrolirali snažni britanski flotni srste.
03:11U prvim zatima napada presudno je bilo to što su njemački padobranci zauzeli zračnu luku blizu Stavangera, koja im je poslužila za bombardiranje britanskih brodova.
03:20I fašist Quisling pomagao je i baziji jer je zaustavio mobilizaciju norveških snaga, čime je unio po mutnju i neredu obrani.
03:27Njemci su iskoristili početne uspjehe i brzo napredovali u unutrašnjoj snoroški.
03:33No borbe su se tek tada rasplamsale.
03:35Britanci su se iskrcali kod Narvika, Namsosa i drugih sjevernih gradova, gdje su na podači doživjeli prve poraze.
03:42Brzo je nastao preokljit.
03:43Na vijesto o općem Hitlerovu napadu na Belgiju i Francusku, saveznici su se povukli iz dalekog sjevera.
03:49Tako je Norveška prepuštena Hitleru.
03:52Kralji vlada izbjegli su iz zemlje najavljujući borbu do konačnog oslobođenja.
03:57Njemački uspjeh bio je velik i doista je iznadio.
04:00Čak je i Winston Churchill priznao da su Njemci potpuno nadmudrili cijelu britansku fotu.
04:05Opasnost za Englesku povećala se i time jer je Njemačka iz osvojenih zračnih i pomorskih uporišta
04:10bez teškoća mogla kontrolirati velik dio Atlantika.
04:13Okupaciju malih zemalja ubrzo je zasjenio nov događaj, Hitlerov odlučujući udar na zapadu.
04:26Zbirku stihova Cvjetovi zla, francuskog pjesnika Šarla Bodlera,
04:31mnogi smatraju najvećim lirskim događajem 19. stoljeća.
04:34Sažimajući pjesničko nasljeđe romantizma, ona javljuje i ostvaruje nove poetske pravce,
04:39a njegov utjecaj dopire do naših dana.
04:41Ili kako je ustvrdio veliki pisac našega vremena André Žid,
04:45mode prolaze, kritičar i također, Bodler ostaje.
04:49Na svijeti je Bodler došao 9. travnja 1821.
04:53iste godine kao i Gistaflo Ber.
04:56Njihova glasovita dijela, gospodža Bovari i Cvjetovi zla,
04:59dovršena su istodobno, 1857. godine.
05:03U Bodlerovu psihu od mladosti su se uvukle klice teške sjete,
05:07tjeskobe i bunta, što će ga pratiti cijeloga života.
05:10Kratkotrajno putovanje na istok, na koje ga šalju očuhi majka,
05:14kako bi se rastresao i sredio,
05:16raspirilo je u njemu pritajnu čulnost
05:18i bacilo ga u zagrljaj lijepe mulatkinje.
05:21Novčana oskudica prisilila ga je da stalno piše,
05:24objavljuje recenzije i s osobitim uspjehom
05:26prevodi svoga duhovnog srodnika, Edgara Alana Poa.
05:30Za života objavio još zbirku pjesama u prozi,
05:32Splin Pariza, koja je u čmaloj sredini
05:35bila prihvatljivija od njegove poezije.
05:37Bodler je stalno sablažnjavao javnost,
05:40kosu je obojio zelenom bojom,
05:42birao je ljubavnice na obična stasa,
05:44patuljaste ili divovskog rasta
05:46i pio obojna vina koja udara je u glavu.
05:49O tome govori u pjesmi Fontana krvi,
05:51a u umjetnom raju o vinu i hašišu,
05:54koji navodno umnožavaju individualnost.
05:57Magičnu moć Bodlerovih simbola
05:59i sugestivnost njegovih metafora
06:00uvidjeli su tek naraštaj
06:02koji su se mnogo kasnije susreli
06:04s dijelom jednog od najvećih francuskih
06:06i svjetskih pjesnika.
06:16Dodjela Oscara 1962. godine
06:21u povijesti svjetske kinematografije
06:23upamčena je po triumfu mjuzikla
06:25Priča sa zapadne strane,
06:27koji je tada dobio čak 10 nagrada.
06:30Hrvatska ju pamti po pobjedniku
06:31u kategoriji kratkog animiranog filma.
06:34Te je godine, 9. travnja,
06:36prvi put u povijesti dodjele,
06:37nagradu odnio neamerički crtani film,
06:40pobjedivši do tada nedodjeljivog
06:41u Volta Disneya i njegovu Aquamaniju.
06:44Film se zvao Surogat,
06:46a nastao je u studijima Zagreb filma
06:48pod redateljskom palicom Dušana Vukotića.
06:51Neverujući u šanse protiv Disneya,
06:53Vukotić nije ni otputovao
06:54u Los Angeles na dodjelu.
06:56Bio je to i ostao prvi hrvatski Oscar,
06:58iako s nominacijama naši filmovi
07:00nisu oskudljevili.
07:01Još 1958. godine
07:04film Cesta duga godinu dana
07:05u režiji Giuseppe Adesantisa
07:07nominirana je za najbolji strani film,
07:10no pobjedu je odnio
07:11Jacques Tati i film Moj ujak.
07:13Dvije godine poslije,
07:15deveti krug Franca Štiglica
07:17izgubio je od Ingmara Bergmana
07:19i slavnog djevičanskog izvora.
07:21Možda se od akademijnih glasača
07:23najviše očekivalo 1970.
07:25kada je film Veljka Bulajća
07:27Bitka na neretvi
07:28ušao u pet nominiranih stranih filmova.
07:31Nije on, nažalost, nije uspio.
07:32Pobjedio ga je Kosta Gavras
07:34s glasovitim filmom Z.
07:37Što se animacije tiče,
07:38nakon surogatova uspjeha,
07:40akademija je Vukotića ponovno nominirala
07:421963. za crtić igra,
07:45a tren su nastavili
07:47Nedjeljko Dragić, Stuptu
07:481972.
07:50te lutka snova, Zlatka Grgića
07:52i Boba Gottfrija
07:531979. godine.
07:56Vukotićev Oscar do danas je tako jedini
07:58koji je pristigao u Hrvatsku.
08:00Čini se da je scenarij Rudolfa Srenca,
08:02glazba Tomislava Simovića
08:04i nezaborani glas Ozrana DeFolla
08:06do danas ostao nenadmašna kombinacija.
08:25Čini se da je bilo.
08:55Čini se da je bilo.
09:25U dugoj osvajačkoj karijeri
09:33okrutni mongolski vladar Timur Lenko
09:35stvario je posljednji preporod
09:37mongolskog carstva.
09:39Osvojio je golema područja
09:40od Mediterana na zapadu,
09:42Indije na jugu,
09:43do Rusije na sjeveru.
09:45Veliki osvajač rodio se 9. dravnja
09:47336. u Kešu,
09:49u današnjem Uzbekistanu.
09:51Godine 370. srušio je
09:52veliko kana i proglasio se
09:54izravnim nasljednikom Džingis Kana,
09:56a za prijestolnicu je odabrao
09:58Samarkand.
09:59Svoje je pobjedničke pohode
10:00obilježavao gradnjo velikih piramida
10:03od ljudskih lubanja.
10:05Slomivši Osmanlijek od Angore,
10:07Timur je vojnicima naredio
10:08da sultana Bajazita,
10:10koji je pao uz narodljeništvo,
10:12u daljnje ratne pohode
10:13nose u željeznom kavezu
10:14odjenutok u žensku odjeću,
10:16što je bilo neopisivo poniženje.
10:19Koliko god bio okrutan,
10:20Timur je bio i veliki zaljubljenik
10:22u umjetnost.
10:23S ratnih pohoda,
10:24u Samarkand je dovodio
10:25graditelje i umjetnike,
10:27kako bi iz toga grada
10:28napravio prijestolnicu
10:29svih prijestolnica.
10:31U 70. godini
10:32krenuo je na najveću od svih
10:34kampanja,
10:35osvajanje Kine,
10:36međutim,
10:37smrt ga je preduhitila.
10:38Veliki osvajač
10:39umro je 1405.
10:41i pokopan je u grobnici
10:42Gur i Mir u Samarkandu.
10:45Njegovo je ime
10:45pobuđivalo strah
10:46sljedećih stoljeća.
10:48Razlog tomu
10:49bila je strašna kletva
10:50koja je čuvala njegov grob.
10:52Krvavi ratovi
10:53čekaju svakoga
10:54tko se usudi
10:55oskvrnuti pepe osvajača.
10:57To je prokletstvo Tamerlana.
10:59Nemareći za drevne vračbine
11:0140. godina 20. stoljeća,
11:03sovjetski su znastvenici
11:04odnijeli Timurove ostatke u Mosku.
11:07Već sljedećeg dana
11:08prokletstvo se
11:09prema nekima
11:10zaista obistinilo.
11:11Nacistička Njemačka
11:12napala je
11:13Sovjetski savjes
11:14koji je u krvavom ratu
11:15izgubio 27 milijuna ljudi.
Be the first to comment