Skip to playerSkip to main content
Tomislav Mix
  • 5 hours ago

Category

📚
Learning
Transcript
00:00Transcription by CastingWords
00:30A to se jasno ogleda i u jakom zamahu umjetničkog stvaralaštva.
00:34Svakako je najvažniji građevinski, a i umjetnički pothvat odluka o gradnji Šibenske katedrale.
00:419. travnja 1431. postavljen je temeljni kamen.
00:45Glavni projektant je Francesco Di Giacomo iz Veneta, a glavni graditelj Fincino.
00:51Međutim, presudan trenutak je bio onaj kada su Šibenska nadbiskupija i općina odlučile danju gradnju povjeriti
00:57tada već poznatom majstoru, graditelju i kiparu Georgiju Sukvonda Matei de Jadaru, odnosno Juriju Dalmatincu.
01:05Stečeno iskustvo iz Venecije, majstor prenosi na Šibensku katedralu, na kojoj radi kao glavni graditelj od 1441. do svoje smrti, godine 1475.
01:16Pod vodstvom Jurija Dalmatinca nastali su poprečni brod, kor sa kristija i osnova za znamenitu kupolu.
01:24Njegovo dijelo je i friz više od 70 sjajnih realističkih portreta suvremenika.
01:30Tu su i dva puta koja nose razvijeni svitak s nadpisom o gradnji, a ispod njih jedini originalni potpis majstora na latinskom.
01:39Krstionica, također dijelo Istog majstora, pravo je remeg dijelo, u kojemu se spajaju kasna gotika i renesansa.
01:47Nakon smrti Jurija Dalmatinca, katedralu Svetog Jakova nastavlja graditi Nikola Firentinac i završava bočne brodove i diže kupolu.
01:56Cijela ova monumentalna građevina iz gotičko-renesansnog razdoblja pokazuje jedinstvo kamene građe, unutrašnjih prostora i vanjskog volumena, te punu stokljenost skulpture i arhitekture.
02:09Od početka drugog svjetskog rata na zapadnoj bojišnici, umjesto oružanih suhoba, vodili su se smiješni obračuni razglasima, lecima i tek ponekim upozoravajućim hicama.
02:24Hitler je udario prvi, ali ne na Francusku, nego na male zemlje, Dansku i Norvišku.
02:29Rano ujutro, 9. travnja 1940. dok su njemačke postrebe već prelazile graničnu crtu, Kopenhagenu i Oslu dan je ultimatum, kojim se tražilo da se obje zemlje trenutačno i bez otpora stave pod zaštitu Rajha.
02:44Danska je to učinila, ali Norvežani su hrabro odgovorili, nećemo se predati, borbe se već vode.
02:50Nacistička Njemačka bila je u stalnom strahu da će saveznici okupirati Norvešku i time presjeći dovoz željezne rude iz Švedske, pa i proširiti rat na Baltiku.
02:59U potpunoj tajnosti pripremljen je drzak i riskantan plan.
03:03Invazijske snage dopremljene su u Norveške luke transportnim brodovima, iako su posuda patrolirali snažni britanski flotni srste.
03:11U prvim zatima napada presudno je bilo to što su njemački padobranci zauzeli zračnu luku blizu Stavangera, koja im je poslužila za bombardiranje britanskih brodova.
03:20I fašist Quisling pomagao je i baziji jer je zaustavio mobilizaciju norveških snaga, čime je unio po mutnju i neredu obrani.
03:27Njemci su iskoristili početne uspjehe i brzo napredovali u unutrašnjoj snoroški.
03:33No borbe su se tek tada rasplamsale.
03:35Britanci su se iskrcali kod Narvika, Namsosa i drugih sjevernih gradova, gdje su na podači doživjeli prve poraze.
03:42Brzo je nastao preokljit.
03:43Na vijesto o općem Hitlerovu napadu na Belgiju i Francusku, saveznici su se povukli iz dalekog sjevera.
03:49Tako je Norveška prepuštena Hitleru.
03:52Kralji vlada izbjegli su iz zemlje najavljujući borbu do konačnog oslobođenja.
03:57Njemački uspjeh bio je velik i doista je iznadio.
04:00Čak je i Winston Churchill priznao da su Njemci potpuno nadmudrili cijelu britansku fotu.
04:05Opasnost za Englesku povećala se i time jer je Njemačka iz osvojenih zračnih i pomorskih uporišta
04:10bez teškoća mogla kontrolirati velik dio Atlantika.
04:13Okupaciju malih zemalja ubrzo je zasjenio nov događaj, Hitlerov odlučujući udar na zapadu.
04:26Zbirku stihova Cvjetovi zla, francuskog pjesnika Šarla Bodlera,
04:31mnogi smatraju najvećim lirskim događajem 19. stoljeća.
04:34Sažimajući pjesničko nasljeđe romantizma, ona javljuje i ostvaruje nove poetske pravce,
04:39a njegov utjecaj dopire do naših dana.
04:41Ili kako je ustvrdio veliki pisac našega vremena André Žid,
04:45mode prolaze, kritičar i također, Bodler ostaje.
04:49Na svijeti je Bodler došao 9. travnja 1821.
04:53iste godine kao i Gistaflo Ber.
04:56Njihova glasovita dijela, gospodža Bovari i Cvjetovi zla,
04:59dovršena su istodobno, 1857. godine.
05:03U Bodlerovu psihu od mladosti su se uvukle klice teške sjete,
05:07tjeskobe i bunta, što će ga pratiti cijeloga života.
05:10Kratkotrajno putovanje na istok, na koje ga šalju očuhi majka,
05:14kako bi se rastresao i sredio,
05:16raspirilo je u njemu pritajnu čulnost
05:18i bacilo ga u zagrljaj lijepe mulatkinje.
05:21Novčana oskudica prisilila ga je da stalno piše,
05:24objavljuje recenzije i s osobitim uspjehom
05:26prevodi svoga duhovnog srodnika, Edgara Alana Poa.
05:30Za života objavio još zbirku pjesama u prozi,
05:32Splin Pariza, koja je u čmaloj sredini
05:35bila prihvatljivija od njegove poezije.
05:37Bodler je stalno sablažnjavao javnost,
05:40kosu je obojio zelenom bojom,
05:42birao je ljubavnice na obična stasa,
05:44patuljaste ili divovskog rasta
05:46i pio obojna vina koja udara je u glavu.
05:49O tome govori u pjesmi Fontana krvi,
05:51a u umjetnom raju o vinu i hašišu,
05:54koji navodno umnožavaju individualnost.
05:57Magičnu moć Bodlerovih simbola
05:59i sugestivnost njegovih metafora
06:00uvidjeli su tek naraštaj
06:02koji su se mnogo kasnije susreli
06:04s dijelom jednog od najvećih francuskih
06:06i svjetskih pjesnika.
06:16Dodjela Oscara 1962. godine
06:21u povijesti svjetske kinematografije
06:23upamčena je po triumfu mjuzikla
06:25Priča sa zapadne strane,
06:27koji je tada dobio čak 10 nagrada.
06:30Hrvatska ju pamti po pobjedniku
06:31u kategoriji kratkog animiranog filma.
06:34Te je godine, 9. travnja,
06:36prvi put u povijesti dodjele,
06:37nagradu odnio neamerički crtani film,
06:40pobjedivši do tada nedodjeljivog
06:41u Volta Disneya i njegovu Aquamaniju.
06:44Film se zvao Surogat,
06:46a nastao je u studijima Zagreb filma
06:48pod redateljskom palicom Dušana Vukotića.
06:51Neverujući u šanse protiv Disneya,
06:53Vukotić nije ni otputovao
06:54u Los Angeles na dodjelu.
06:56Bio je to i ostao prvi hrvatski Oscar,
06:58iako s nominacijama naši filmovi
07:00nisu oskudljevili.
07:01Još 1958. godine
07:04film Cesta duga godinu dana
07:05u režiji Giuseppe Adesantisa
07:07nominirana je za najbolji strani film,
07:10no pobjedu je odnio
07:11Jacques Tati i film Moj ujak.
07:13Dvije godine poslije,
07:15deveti krug Franca Štiglica
07:17izgubio je od Ingmara Bergmana
07:19i slavnog djevičanskog izvora.
07:21Možda se od akademijnih glasača
07:23najviše očekivalo 1970.
07:25kada je film Veljka Bulajća
07:27Bitka na neretvi
07:28ušao u pet nominiranih stranih filmova.
07:31Nije on, nažalost, nije uspio.
07:32Pobjedio ga je Kosta Gavras
07:34s glasovitim filmom Z.
07:37Što se animacije tiče,
07:38nakon surogatova uspjeha,
07:40akademija je Vukotića ponovno nominirala
07:421963. za crtić igra,
07:45a tren su nastavili
07:47Nedjeljko Dragić, Stuptu
07:481972.
07:50te lutka snova, Zlatka Grgića
07:52i Boba Gottfrija
07:531979. godine.
07:56Vukotićev Oscar do danas je tako jedini
07:58koji je pristigao u Hrvatsku.
08:00Čini se da je scenarij Rudolfa Srenca,
08:02glazba Tomislava Simovića
08:04i nezaborani glas Ozrana DeFolla
08:06do danas ostao nenadmašna kombinacija.
08:25Čini se da je bilo.
08:55Čini se da je bilo.
09:25U dugoj osvajačkoj karijeri
09:33okrutni mongolski vladar Timur Lenko
09:35stvario je posljednji preporod
09:37mongolskog carstva.
09:39Osvojio je golema područja
09:40od Mediterana na zapadu,
09:42Indije na jugu,
09:43do Rusije na sjeveru.
09:45Veliki osvajač rodio se 9. dravnja
09:47336. u Kešu,
09:49u današnjem Uzbekistanu.
09:51Godine 370. srušio je
09:52veliko kana i proglasio se
09:54izravnim nasljednikom Džingis Kana,
09:56a za prijestolnicu je odabrao
09:58Samarkand.
09:59Svoje je pobjedničke pohode
10:00obilježavao gradnjo velikih piramida
10:03od ljudskih lubanja.
10:05Slomivši Osmanlijek od Angore,
10:07Timur je vojnicima naredio
10:08da sultana Bajazita,
10:10koji je pao uz narodljeništvo,
10:12u daljnje ratne pohode
10:13nose u željeznom kavezu
10:14odjenutok u žensku odjeću,
10:16što je bilo neopisivo poniženje.
10:19Koliko god bio okrutan,
10:20Timur je bio i veliki zaljubljenik
10:22u umjetnost.
10:23S ratnih pohoda,
10:24u Samarkand je dovodio
10:25graditelje i umjetnike,
10:27kako bi iz toga grada
10:28napravio prijestolnicu
10:29svih prijestolnica.
10:31U 70. godini
10:32krenuo je na najveću od svih
10:34kampanja,
10:35osvajanje Kine,
10:36međutim,
10:37smrt ga je preduhitila.
10:38Veliki osvajač
10:39umro je 1405.
10:41i pokopan je u grobnici
10:42Gur i Mir u Samarkandu.
10:45Njegovo je ime
10:45pobuđivalo strah
10:46sljedećih stoljeća.
10:48Razlog tomu
10:49bila je strašna kletva
10:50koja je čuvala njegov grob.
10:52Krvavi ratovi
10:53čekaju svakoga
10:54tko se usudi
10:55oskvrnuti pepe osvajača.
10:57To je prokletstvo Tamerlana.
10:59Nemareći za drevne vračbine
11:0140. godina 20. stoljeća,
11:03sovjetski su znastvenici
11:04odnijeli Timurove ostatke u Mosku.
11:07Već sljedećeg dana
11:08prokletstvo se
11:09prema nekima
11:10zaista obistinilo.
11:11Nacistička Njemačka
11:12napala je
11:13Sovjetski savjes
11:14koji je u krvavom ratu
11:15izgubio 27 milijuna ljudi.
Be the first to comment
Add your comment