- 9 months ago
V kalendar je dnevna povijesno-dokumentarna televizijska emisija koju od 1976. proizvodi i emitira Hrvatska radiotelevizija. Jedna je to od najdugovječnijih emisija Hrvatske radiotelevizije: tijekom proteklih 40 godina emitirano je više od 13 850 epizoda, a emisija je samo četiri puta mijenjala vizualni i glazbeni identitet. Danas ekipu TV kalendara čini devetero ljudi: novinari, realizatorice, producentica, glazbeni urednik i urednik emisije.
Na poticaj Žarka Božića, negdašnjega direktora Televizije Zagreb, TV kalendar su pokrenuli i punih 35 godina uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš. Prvu epizodu TV kalendara emitirala je 3. siječnja 1976. Televizija Zagreb (tada dijelom Jugoslavenske radiotelevizije), a izvorni koncept dnevnih 10 minuta godišnjaka – obljetnice važnih povijesnih događaja te obljetnice rođenja i smrti značajnih državnika, znanstvenika, književnika, umjetnika, sportaša i ostalih po nečemu za civilizaciju zaslužnih ljudi – zadržao se gotovo nepromijenjen tijekom posljednjih četiriju desetljeća emitiranja.
Prvi suradnici emisije bili su Pavao Cindrić, dobar poznavatelj zagrebačke povijesti, i Matko Peić, svestrani stručnjak za likovnu umjetnost. Poslije se širio krug suradnika, ali jezgru redakcije uvijek je činilo samo nekoliko ljudi. Od početka su osnovni kriterij uređivanja bile važnije obljetnice iz hrvatske i svjetske povijesti, a geslo emisije Podsjetnik onima koji znaju, a putokaz onima koji žele znati više. Najpopularnija rubrika TV kalendara je "Nepoznato o poznatom" u kojoj ta popularna emisija donosi neke manje poznate zanimljive događaje.
Od 1976. do 1986. TV kalendar su zajednički uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš: Fučijaš je 1986. postao jedini urednik do umirovljenja 2001., kada se Kosovac vratio na položaj urednika. Redoviti glas u emisiji bio je Branko Uvodić. Kosovac je umirovljen 1. siječnja 2011., a naslijedio ga je povjesničar Vladimir Brnardić. Tih godina novinarka TV kalendara bila je hrvatska ratna izvjestiteljica Nada Prkačin.
Emisija TV kalendar često je istraživala i otkrivala zatajene događaje i prva prikazivala mnoge manje poznate filmske dokumente. Primjerice, ekipa emisije u Švedskoj je snimila najstarije hrvatske zastave iz Tridesetogodišnjega rata. Otkrila je i prve hrvatske pilote, Viktora Klobučara i Dragutina Novaka te pronašla podatak da je prvi govor na hrvatskome jeziku u Saboru održan 1809., a ne 1832., kako se dotad tvrdilo. S ekrana se mogao čuti glas znamenitoga hrvatskog pjevača Josipa Kašmana iz 1895. i mogao vidjeti najstariji sačuvani film snimljen u Hrvatskoj još potkraj 19. stoljeća "Manevri austro-ugarske mornarice". Emisija je također podsjetila na neobičan susret francuskoga cara Napoleona i maloga Josipa Jelačića, budućega hrvatskog bana...
Na poticaj Žarka Božića, negdašnjega direktora Televizije Zagreb, TV kalendar su pokrenuli i punih 35 godina uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš. Prvu epizodu TV kalendara emitirala je 3. siječnja 1976. Televizija Zagreb (tada dijelom Jugoslavenske radiotelevizije), a izvorni koncept dnevnih 10 minuta godišnjaka – obljetnice važnih povijesnih događaja te obljetnice rođenja i smrti značajnih državnika, znanstvenika, književnika, umjetnika, sportaša i ostalih po nečemu za civilizaciju zaslužnih ljudi – zadržao se gotovo nepromijenjen tijekom posljednjih četiriju desetljeća emitiranja.
Prvi suradnici emisije bili su Pavao Cindrić, dobar poznavatelj zagrebačke povijesti, i Matko Peić, svestrani stručnjak za likovnu umjetnost. Poslije se širio krug suradnika, ali jezgru redakcije uvijek je činilo samo nekoliko ljudi. Od početka su osnovni kriterij uređivanja bile važnije obljetnice iz hrvatske i svjetske povijesti, a geslo emisije Podsjetnik onima koji znaju, a putokaz onima koji žele znati više. Najpopularnija rubrika TV kalendara je "Nepoznato o poznatom" u kojoj ta popularna emisija donosi neke manje poznate zanimljive događaje.
Od 1976. do 1986. TV kalendar su zajednički uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš: Fučijaš je 1986. postao jedini urednik do umirovljenja 2001., kada se Kosovac vratio na položaj urednika. Redoviti glas u emisiji bio je Branko Uvodić. Kosovac je umirovljen 1. siječnja 2011., a naslijedio ga je povjesničar Vladimir Brnardić. Tih godina novinarka TV kalendara bila je hrvatska ratna izvjestiteljica Nada Prkačin.
Emisija TV kalendar često je istraživala i otkrivala zatajene događaje i prva prikazivala mnoge manje poznate filmske dokumente. Primjerice, ekipa emisije u Švedskoj je snimila najstarije hrvatske zastave iz Tridesetogodišnjega rata. Otkrila je i prve hrvatske pilote, Viktora Klobučara i Dragutina Novaka te pronašla podatak da je prvi govor na hrvatskome jeziku u Saboru održan 1809., a ne 1832., kako se dotad tvrdilo. S ekrana se mogao čuti glas znamenitoga hrvatskog pjevača Josipa Kašmana iz 1895. i mogao vidjeti najstariji sačuvani film snimljen u Hrvatskoj još potkraj 19. stoljeća "Manevri austro-ugarske mornarice". Emisija je također podsjetila na neobičan susret francuskoga cara Napoleona i maloga Josipa Jelačića, budućega hrvatskog bana...
Category
📚
LearningTranscript
00:00Be again part of the big humanitarian action.
00:04On the 19th, in 20th,
00:08do you go to Trk Bana Jelačić.
00:10You go to Svanom, Oliverom, Ninom Badrić, Masinom, Kolonijom, Džibom, Škorom, Prljavim Kazalištem i mnogim drugim.
00:20You go to Zapjevajte, Uživajte i nazovite 060-900.
00:28Biometeorološka prognoza za četvrtak.
00:38Ponovno slijedi dan relativno povoljnih biometeoroloških prilika, pa bi samo u Gorskom Kotaru i Slavoni meteoropati mogli osjetiti manje tegobe.
00:46Očekujemo dijelomice sunčano, ali hladno vrijeme s mogućim snijegom u lici i Gorskom Kotaru.
00:52Hladno vrijeme pogoduje širenju gripe i prehlade, pa se osjetljivim osobama preporuča oprec.
00:57Upozorenje.
00:59Gripu i gotovo svaku virozu prati povišena tjelesna temperatura.
01:02Lupocet učinkovito snižava temperaturu.
01:05Paracetamol kao djelat na tvaru lupocetu lijek je prvog izbora u liječenju povišene temperature prema preporukama svjetske zdravstvene organizacije.
01:13Siguran je za primjenu kod odraslih, trudnica i dojlja, te kod djece već od najranije dobi.
01:18Lupocet je lijek koji možete naći u različitim oblicima i dozama namjenjenim svim dobnim skupinama.
01:23Lupocet snižava temperaturu za cijelu obitelj.
01:29Nakon godinu dana suđenja, 15. prosinca 1961. na smrt vješanjem osuđen je jedan od najvećih nacističkih zločinaca.
01:57Zloglasni veliki meštar smrti Adolf Eichmann.
02:01Poslije sloma Trećega rajha, bivši šef odjela za židove u gestapou, godinama se skrivao u Evropi i Americi,
02:08sve doga u svibnju 1960. u Argentini nisu ulovili pripadnici izraelske tajne službe Mosada
02:15i potajno prebacili u Izrael kako bi mu se ondje sudilo.
02:19Otmicom Eichmanna, Izraelci su narušili suverenitet Argentine i prekršili međunarodno pravo,
02:25zbog čega je došlo do žestokog diplomatskog spora, kojim su se bavili i ujedinjeni narodi.
02:31Tijekom sudskog procesa iznesen je golem dokazni materijal iz izraelskih arhiva,
02:37dopunjeni dokumentima o nacističkom teroru što su ih poslale mnoge europske zemlje.
02:42Proces je otkrio mnoge poznate i manje poznate detalje nacističkog genocida,
02:47ali i pojavu novoga tipa zločinca, takozvanog ubojice u bijeloj košulji,
02:52koji bez objašnjenja za pisaćim stolom odlučuje o životu milijuna ljudi.
02:57Smješten u kabinu od neprobojnog stakla, Eichmann je cinično, poput drugih nacističkih zločinaca,
03:03izjavio da se ne osjeća krivim.
03:06U svoje obrani želio se pokazati kao samo mali kotačiću Hitlerovom stroju smrti,
03:11samo sastavljač voznih redova za nepregledne kolone židova koje su odlazile u koncentracijske logore i plinske komore.
03:19Proces je međutim dokazao da je Eichmann primao zapovjedi nadređenih,
03:23ali i da je isto tako zdušno, s puno samo inicijative, činovnički pedantno izvršavao i provodio u dijelo
03:30zamisao o uništenju milijuna ljudi.
03:33Nakon što je dokazano svih 15 očeka optužnice, Eichmann je osuđen na temelju posebnoga zakona,
03:39što ga je prethodno usvojio Izraelski parlament, uvevši ponovno dotada ukinutu smrtnu kaznu.
03:46Prema odluci suda pogubljen je na vješalima, tijelo mu je spaljeno, a pepeo rasut u Sredozemno more.
03:53Francuski imperator Napoleon Bonaparte godinama je pobjeđivao vojske europskih careva i kraljeva,
04:04ali je na posljedku kod Waterloo je izgubio carstvo, krunu i osobnu sobodu.
04:08Pobjednici su ga zatočili na otočiću Svetoj Heleni, izgubljenom u pustoši Južnog Atlantika.
04:14Tu je usamljen i razočaran proveo posljednje dane pod strogim nazorom engleskog gubernera.
04:20Kad je 1821. Napoleon umro, Englezi su ga pokopali u skroman grob.
04:26Službeno je objavljeno da je uzrok smrti bio rak želuca, ali su se Europom širili glasovi da su slavnog zatočenika Englezi zapravo otrovani.
04:35Poslije 20. godina, 15. prosinca 1840. Napoleonovo je tijelo pokopano u domu Invalida u Parizu,
04:42na velikoj svečanosti koje je bio nazvučani tadašnji francuski kralj Louis Philippe.
04:47Njegovom je zaslugom najslavniji Francuzi vraćen u domovinu, poslije sednogodišnjih pregovora s Londonom.
04:53Napoleonov je grob dobio današnji izgled tek 1861. godine, kada je slavni arhitekt Ludovico Visconti dovršio okruglu kriptu koju je smješten sarkofak s imperatorovim posmrtnim ostacima.
05:06Ali tu ne prestane Polonova posmrtna odiseja.
05:09Poslije poraza Francuske, 1940. nacistički Führer Adolf Hitler pohodio je osvojeni Pariz i poklonio se velikom francuskom osvajaču,
05:18vjerojatno uvjeren kako će ga nadmašiti svojim pobjedama.
05:21Pravi je kuriozitet da je Hitler iz Beča dao u Pariz prenijeti tijelo Napoleonova sina koji je zatim pokopan u slavnog oca.
05:29Poslije rata neki su francuski povjesničari godinama tražili da se Napoleonovo tijelo ekshumira i podvrgne DNK analizi, jer su Englezi, navodno, umjesto cara podvalili tijelo njegova sobara, Čiprijanije.
05:41Tek nedavno Francuskoj ministarstvo obrane odbilo taj zahtjev uz kratko obrazloženje. Sumnje o identitetu nemaju odgovarajuću težinu.
05:51Nezadrživ prodor bijelaca, pospišen izgradnjom željeznice, sve više sužavao životni prostor indijanskim plemenima, prisjeljavajući ih na promjenu stoljetnih boravišta i život u bijednim rezervatima.
06:08Vrhuncem progona indijanaca smatra se u bojstvo najpoznatijeg indijanskog poglavice Bika koje sjedi, 15. prosinca 1890.
06:16Tako je uklanjen posljednji vođa koji je mogao okupiti veću skupinu pobunjenika.
06:22Originalno ime bilo mu je Tatanka i Otake, što opisio je bizona koji tvrdoglavo sjedi.
06:30Zbog svoje mudrosti i hrabrosti postao je jedan od vođa otpora protiv američke vojske.
06:35Godine 1876. Bik koji sjedi i Ludi konj izvojevali su najveću indijansku pobjedu u povijesti, porazivši kod Little Big Horna generala Kastera.
06:47No nakon te pobjede slijedila je nemilosrdna odmazda.
06:51Ludi konj je ubijen, a Bik koji sjedi sa svojim je plemenom prebjegao u Kanadu, odakle se poslije četiri godine vratio u rezervat.
06:59Amerikanci su ga dvije godine držali u zatvoru, a zatim je neko vrijeme putovao s cirkusom Buffalo Billa kao jedna od glavnih atrakcija.
07:09U to se doba među indijancima proširio religijski pokret ples duhova koji im je ulio nadu da će bijeli ljudi nestati i da će se njihovi preci i bizoni vratiti u preriju.
07:21Američke vlasti, prestrašene da Bik koji sjedi ne pokrene novi rat za oslobođenje indijanaca, poslale su pripadnike indijanske policije da ga uhite, ali i ubiju ako se bude odupirao.
07:33U Zoru, 15. prosinca 1890. veliki poglavica Sijuksa ubijen je zajedno s nekolicinom prijatelja koji su ga pokušali zaštititi.
07:43Dva tjedna kasnije, nedaleko od ranjenog koljena, američka se vojska obračunala s plesom duhova, usmrtivši 370 lakote indijanaca koji su prizivali povratak sretnih vremena prije dolaska bijelaca.
08:03Jedan od najpoznatijih filmova svih vremena, Prohuelo s Vihorom.
08:09Svoju premijeru imao na današnji dan 1938. godine u američkom gradu Atlanti.
08:15Ta je premijera bila više značna.
08:17Održana je u južnjačkom gradu koji je sjevernjački general Sherman spalio tijekom građanskog rata, što je prikazano i u samom filmu.
08:33Prohuelo s Vihorom, filmska adaptacija, policerom nagrađenog romana Margaret Mitchell, pratili su problemi od samog početka.
08:41Izbor glavne glumice bio je jedan od najvećih u povijesti filma.
08:44Beth Davis, Catherine Hebron, Barbara Stanwyck, Joan Crawford, Lana Turner, Lucille Ball i mnoge druge glumice ušle su u uži izbor za glavnu ulogu Scarlett Ohara.
08:54Iako Margaret Mitchell u romanu navodi da Scarlett nije bila lijepa žena, ulogu je na posljedku dobila divna Vivienne Lee, tada malo poznata britanska glumica.
09:04Oko uloge Reta Butlera bilo je manje problema.
09:07Dugo se razmišljalo da ga igra slavni Errol Flynn, no ipak je povijena Clarku Gable'u, tada jednom od najpoželjnijih glumaca uopće.
09:15Čak trojica režisera izmijenila su se tijekom godine dana koliko je trajalo snimanje filma, no rezultat je bio spektakularan.
09:22Specijalni efekti su upotrebljeni u filmu na dotada nepoznat način.
09:27Glumci su prvi put glumili pred praznim pozadinama koje su poslije docrtane na samu filmsku sliku.
09:33Taj bele film stajeo je tada vrtoglavih 4 milijuna dolara, a do danas je ostao zapamčen kao jedan od filmova s najvećom zaradom u povijesti.
09:42Osvojio je čak 8 Oscara.
09:52No, that's Red Butler, he's from Charleston. He has a most terrible reputation.
10:00He looks as if, as if he knows what I look like without my shimmy.
10:03How?
10:04That's great.