Skip to playerSkip to main content
  • 3 months ago
TV kalendar je dnevna povijesno-dokumentarna televizijska emisija koju od 1976. proizvodi i emitira Hrvatska radiotelevizija. Jedna je to od najdugovječnijih emisija Hrvatske radiotelevizije: tijekom proteklih 40 godina emitirano je više od 13 850 epizoda, a emisija je samo četiri puta mijenjala vizualni i glazbeni identitet. Danas ekipu TV kalendara čini devetero ljudi: novinari, realizatorice, producentica, glazbeni urednik i urednik emisije.

Na poticaj Žarka Božića, negdašnjega direktora Televizije Zagreb, TV kalendar su pokrenuli i punih 35 godina uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš. Prvu epizodu TV kalendara emitirala je 3. siječnja 1976. Televizija Zagreb (tada dijelom Jugoslavenske radiotelevizije), a izvorni koncept dnevnih 10 minuta godišnjaka – obljetnice važnih povijesnih događaja te obljetnice rođenja i smrti značajnih državnika, znanstvenika, književnika, umjetnika, sportaša i ostalih po nečemu za civilizaciju zaslužnih ljudi – zadržao se gotovo nepromijenjen tijekom posljednjih četiriju desetljeća emitiranja.

Prvi suradnici emisije bili su Pavao Cindrić, dobar poznavatelj zagrebačke povijesti, i Matko Peić, svestrani stručnjak za likovnu umjetnost. Poslije se širio krug suradnika, ali jezgru redakcije uvijek je činilo samo nekoliko ljudi. Od početka su osnovni kriterij uređivanja bile važnije obljetnice iz hrvatske i svjetske povijesti, a geslo emisije Podsjetnik onima koji znaju, a putokaz onima koji žele znati više. Najpopularnija rubrika TV kalendara je "Nepoznato o poznatom" u kojoj ta popularna emisija donosi neke manje poznate zanimljive događaje.

Od 1976. do 1986. TV kalendar su zajednički uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš: Fučijaš je 1986. postao jedini urednik do umirovljenja 2001., kada se Kosovac vratio na položaj urednika. Redoviti glas u emisiji bio je Branko Uvodić. Kosovac je umirovljen 1. siječnja 2011., a naslijedio ga je povjesničar Vladimir Brnardić. Tih godina novinarka TV kalendara bila je hrvatska ratna izvjestiteljica Nada Prkačin.

Emisija TV kalendar često je istraživala i otkrivala zatajene događaje i prva prikazivala mnoge manje poznate filmske dokumente. Primjerice, ekipa emisije u Švedskoj je snimila najstarije hrvatske zastave iz Tridesetogodišnjega rata. Otkrila je i prve hrvatske pilote, Viktora Klobučara i Dragutina Novaka te pronašla podatak da je prvi govor na hrvatskome jeziku u Saboru održan 1809., a ne 1832., kako se dotad tvrdilo. S ekrana se mogao čuti glas znamenitoga hrvatskog pjevača Josipa Kašmana iz 1895. i mogao vidjeti najstariji sačuvani film snimljen u Hrvatskoj još potkraj 19. stoljeća "Manevri austro-ugarske mornarice". Emisija je također podsjetila na neobičan susret francuskoga cara Napoleona i maloga Josipa Jelačića, budućega hrvatskog bana...

Category

📚
Learning
Transcript
00:00KAMEN KUŠNJE
00:28KAMEN KUŠNJE
00:58KAMEN KUŠNJE
01:28KAMEN KUŠNJE
01:30KAMEN KUŠNJE
01:32KAMEN KUŠNJE
01:34Zato se je bitka za priznanje vodila i na vojnoj i na diplomatskoj bojišnici.
01:39Osnažena narodnim referendumom i saborskim odlukama o samostalnosti, a pogotovo vojnim pobjedama, Hrvatska je uspjela promijeniti razmišljenja međunarodne zajednice o svojoj sudbini.
01:48In the end of the day, in the end of the day, the European Union,
01:52the European Union, with a large part of the German Kanzler Kola and minister Genshera,
01:56decided to make a decision of all of the Yugoslav Republic.
01:59That's why Hrvatska is making a decision of Genshera in the first place in Zagreb.
02:04In the process of the decision, a large part of the role of the Austrian minister Alois Mok
02:09and the Papa Ivan Pava II, who is Hrvatsko still prujao moral support.
02:14Dva dana poslije povijesnog 15. sječnja, Hrvatsko je službeno posjetio
02:18italijanski predsjednik Francesco Cosiga, pa su se Hrvatska zastava i himna prvi put vidjela i čule
02:24kao simbolična obilježja nove, suverene i međunarodno priznate države.
02:28Početkom travnja, Hrvatsku su priznale i Sjedinjene države,
02:32a zatim je njezina zastava izvješena i na Jarbol pred Zgradom Ujedinjenih naroda u Njorku.
02:37Time je Hrvatska ušla u zajednicu Slobodnih naroda svijeta kao 178. država.
02:44Jedan od najvećih svjetskih projekata, izgradnja velike Aswanske brane na Nilu u Egiptu,
02:57završen je 15. sječnja 1970. kada je stvoreno i najveće umjetno jezero na svijetu.
03:04Jezero Naser trebalo da potopiti hramove faraona Ramzesa II ku Abu Simbelu stare 3000 godina,
03:10ali velikom UNESCO-vom akcijom hramovi su rastavljeni i preseljeni na više područje.
03:15Osim kulturoloških, gradnja velike brane uzrokovala je i svjetske političke probleme.
03:21Odmah nakon stjecanja neovisnosti u Egiptu je počela modernizacija i industrializacija,
03:26za što je jedan od preduvjeta bila i gradnja brane na Nilu koja je počela 1948.
03:31Projekt je nastavio Gamal Abdel Nasser 1956. nakon što je izabra za egipatskog predsjednika.
03:38Zbog povezivanja s komunističkom Čehoslovačkom i Sovjetskim zavezom,
03:43Amerikanci i Britanci odbili su financirati egipatski projekt.
03:46Nasser je tada najavio nacionalizaciju Suezkog kanala, djelomičnog vlasništa u Francuske i Velike Britanije,
03:53i tako izazvao Suezsku krizu. U savezništu s Izraelom Velika Britanija i Francuska napale su Egipat,
04:00ali zbog pritiska Sjedinjene država i Sovjetskog saveza morale su se povući.
04:05Nasser je iz krize izašao kao pobjednik, a za financiranje i tehničku pomoć u gradnji brane u Asuanu sporazumio se s Moskvom.
04:12Egipat je troškove plaćao svojom pamukom.
04:15Na otvorenje završnih radova 1964. došao i sovjetski vođa Nikita Hrušćov.
04:22Ipak, veliki projekt gradnje dovršen je tek šest godina poslje.
04:33Slavni francuski komediograf i glumac Molier, pravim imenom Jean-Baptiste Boclaine,
04:39autor je mnogih glasovitih kazališnih dijela.
04:42Među njima su najvrijednija Tartif, Don Juan, Misanthrop, Škrtac i umišljeni bolesnik.
04:47Molier je rođen u Parizu 15. sjećnja 1622. u imućnoj građanskoj obitelji.
04:53O njegovu životu izvan kazališta malo se zna,
04:56no ostavio je bogat komediografski opus, dijelo koje govori o univerzalnom kazališnom čovjeku,
05:02pisu, glumcu, direktoru i ono što se ponekad zaboravlja, redatelju.
05:06Molier je postavljajući sam svoja dijela na pozornicu zapravo utemeljio zvanje redatelja.
05:12Već 1659. u Parizu prikazuje jednočinku Kačiperke,
05:17u kojoj smijava modnu pretjeranost viših krugova i nekritično prihvaćanje.
05:22Napisao je ukupno 33 drame u prozi i stihu, među kojima nekoliko remeg dijela,
05:27učene žene, građanina plemića, žorža dandena, a i svakako skapenove spletke.
05:34Molier je ismijavao mane ondašnjega društva,
05:37šibajući staleške predrasude, pokvarenost aristokracije,
05:41lice mjerje u crkvenim krugovima, liječnike šalatane i gramzivost buržoazije.
05:46Njegova je veličina u tome što nigdje nije ismijavao čovjeka osobno,
05:50nego deformaciju njegova karaktera, njegovu unutarnju nagrđenost.
05:55Molier je umro 17. veljače 1673. u Parizu,
05:59odigravši te večeri umišljenog bolesnika svoju posljednju predstavu.
06:04Autor glasovite knjige Kultura Hrvata kroz tisuću godina, Josip Horvat,
06:16imao je manje od 16 godina kada je na stranicama obzora objavio prve novinarske tekstove.
06:21Rodio se 15. sječnja 1896. u Čepinu pokraju Osijeka.
06:26Završio je Trgovačku akademiju Zagrebu, zatim je u Prvom svjetskom ratu zarobljenik u Rusiji,
06:31a nakon povratka uređuje u obzoru gotovo sve rubrike i tehnički urednik.
06:35Horvat je što bi se reklo bio rasni novinar. Njegovo je geslo.
06:39Novinar jer je historiograf života u najneposrednijem smislu.
06:43Mora imati znanje o svim njegovim komponentama i znanja kako se brzo koristiti tim znanjem.
06:48Takvim pristupom on je mogao raditi u svim rubrikama.
06:51Pisao je putopise, kazališne i književne kritike, memoarske zapise i prevodio s četiri svjetska jezika.
06:57U Jutanjem listu 1926. bio je 15. godina glavni i na kraju odgovorni urednik.
07:03Kad je 1941. uklonjen iz novinarstva, posvetio se povijesnoj publicistici, posebice povijesti novinarstva.
07:11Već prije napisao je političku povijes Hrvatske u dvije knjige, a zatim Hrvatski panoptikum,
07:16stranke kod Hrvata i njihove ideologije, živjeti u Zagrebu i preživjeti u Zagrebu.
07:21Obradio je i životopise Gaja Starčevića, Supila i drugih znamenitih Hrvata,
07:26a napisao je i nekoliko romana.
07:29On nije samo zbog literarnih vrijednosti uvršten u biblioteku pet stoljeća Hrvatske književnosti.
07:34Nova će istraživanja i nove sinteze možda i promijeniti neke njegove analize i tvrdnje,
07:39no teško će biti nadmašiti Horvatovo umijeće portretiranja koji svoje književne vrijednosti crpje iz sveobuhvatne sinteze povijesti, sociologije i niza civilizacijskih problema.
07:56Hrvatske tvrdnje
07:59Hrvatske tvrdnje
Comments

Recommended