- 4 weeks ago
TV kalendar je dnevna povijesno-dokumentarna televizijska emisija koju od 1976. proizvodi i emitira Hrvatska radiotelevizija. Jedna je to od najdugovječnijih emisija Hrvatske radiotelevizije: tijekom proteklih 40 godina emitirano je više od 13 850 epizoda, a emisija je samo četiri puta mijenjala vizualni i glazbeni identitet. Danas ekipu TV kalendara čini devetero ljudi: novinari, realizatorice, producentica, glazbeni urednik i urednik emisije.
Na poticaj Žarka Božića, negdašnjega direktora Televizije Zagreb, TV kalendar su pokrenuli i punih 35 godina uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš. Prvu epizodu TV kalendara emitirala je 3. siječnja 1976. Televizija Zagreb (tada dijelom Jugoslavenske radiotelevizije), a izvorni koncept dnevnih 10 minuta godišnjaka – obljetnice važnih povijesnih događaja te obljetnice rođenja i smrti značajnih državnika, znanstvenika, književnika, umjetnika, sportaša i ostalih po nečemu za civilizaciju zaslužnih ljudi – zadržao se gotovo nepromijenjen tijekom posljednjih četiriju desetljeća emitiranja.
Prvi suradnici emisije bili su Pavao Cindrić, dobar poznavatelj zagrebačke povijesti, i Matko Peić, svestrani stručnjak za likovnu umjetnost. Poslije se širio krug suradnika, ali jezgru redakcije uvijek je činilo samo nekoliko ljudi. Od početka su osnovni kriterij uređivanja bile važnije obljetnice iz hrvatske i svjetske povijesti, a geslo emisije Podsjetnik onima koji znaju, a putokaz onima koji žele znati više. Najpopularnija rubrika TV kalendara je "Nepoznato o poznatom" u kojoj ta popularna emisija donosi neke manje poznate zanimljive događaje.
Od 1976. do 1986. TV kalendar su zajednički uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš: Fučijaš je 1986. postao jedini urednik do umirovljenja 2001., kada se Kosovac vratio na položaj urednika. Redoviti glas u emisiji bio je Branko Uvodić. Kosovac je umirovljen 1. siječnja 2011., a naslijedio ga je povjesničar Vladimir Brnardić. Tih godina novinarka TV kalendara bila je hrvatska ratna izvjestiteljica Nada Prkačin.
Emisija TV kalendar često je istraživala i otkrivala zatajene događaje i prva prikazivala mnoge manje poznate filmske dokumente. Primjerice, ekipa emisije u Švedskoj je snimila najstarije hrvatske zastave iz Tridesetogodišnjega rata. Otkrila je i prve hrvatske pilote, Viktora Klobučara i Dragutina Novaka te pronašla podatak da je prvi govor na hrvatskome jeziku u Saboru održan 1809., a ne 1832., kako se dotad tvrdilo. S ekrana se mogao čuti glas znamenitoga hrvatskog pjevača Josipa Kašmana iz 1895. i mogao vidjeti najstariji sačuvani film snimljen u Hrvatskoj još potkraj 19. stoljeća "Manevri austro-ugarske mornarice". Emisija je također podsjetila na neobičan susret francuskoga cara Napoleona i maloga Josipa Jelačića, budućega hrvatskog bana...
Na poticaj Žarka Božića, negdašnjega direktora Televizije Zagreb, TV kalendar su pokrenuli i punih 35 godina uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš. Prvu epizodu TV kalendara emitirala je 3. siječnja 1976. Televizija Zagreb (tada dijelom Jugoslavenske radiotelevizije), a izvorni koncept dnevnih 10 minuta godišnjaka – obljetnice važnih povijesnih događaja te obljetnice rođenja i smrti značajnih državnika, znanstvenika, književnika, umjetnika, sportaša i ostalih po nečemu za civilizaciju zaslužnih ljudi – zadržao se gotovo nepromijenjen tijekom posljednjih četiriju desetljeća emitiranja.
Prvi suradnici emisije bili su Pavao Cindrić, dobar poznavatelj zagrebačke povijesti, i Matko Peić, svestrani stručnjak za likovnu umjetnost. Poslije se širio krug suradnika, ali jezgru redakcije uvijek je činilo samo nekoliko ljudi. Od početka su osnovni kriterij uređivanja bile važnije obljetnice iz hrvatske i svjetske povijesti, a geslo emisije Podsjetnik onima koji znaju, a putokaz onima koji žele znati više. Najpopularnija rubrika TV kalendara je "Nepoznato o poznatom" u kojoj ta popularna emisija donosi neke manje poznate zanimljive događaje.
Od 1976. do 1986. TV kalendar su zajednički uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš: Fučijaš je 1986. postao jedini urednik do umirovljenja 2001., kada se Kosovac vratio na položaj urednika. Redoviti glas u emisiji bio je Branko Uvodić. Kosovac je umirovljen 1. siječnja 2011., a naslijedio ga je povjesničar Vladimir Brnardić. Tih godina novinarka TV kalendara bila je hrvatska ratna izvjestiteljica Nada Prkačin.
Emisija TV kalendar često je istraživala i otkrivala zatajene događaje i prva prikazivala mnoge manje poznate filmske dokumente. Primjerice, ekipa emisije u Švedskoj je snimila najstarije hrvatske zastave iz Tridesetogodišnjega rata. Otkrila je i prve hrvatske pilote, Viktora Klobučara i Dragutina Novaka te pronašla podatak da je prvi govor na hrvatskome jeziku u Saboru održan 1809., a ne 1832., kako se dotad tvrdilo. S ekrana se mogao čuti glas znamenitoga hrvatskog pjevača Josipa Kašmana iz 1895. i mogao vidjeti najstariji sačuvani film snimljen u Hrvatskoj još potkraj 19. stoljeća "Manevri austro-ugarske mornarice". Emisija je također podsjetila na neobičan susret francuskoga cara Napoleona i maloga Josipa Jelačića, budućega hrvatskog bana...
Category
📚
LearningTranscript
00:00Piano music
00:30This is the most famous image of Hrvatske hymne, Lijepe naše domovine,
00:34which was made in 1914 in Zagreb's production of the 60. Cesarsko-Kraljevske Pukovnija.
00:41On the day, 14. ožujka 1835, Anton Mihanović,
00:47he announced his great text in the 10. broju danice, Gajevih novina horvatskih.
00:52The song, Horvatska domovina, 1846, was used by Josip Runjanin.
00:59I Lirci su tijekom prvih godina hrvatskog preporoda svojom udarnom budnicom,
01:03odnosno prvom hrvatskom himnom smatrali pjesmu Još Hrvatska ni propala, Ljudevita Gaja.
01:13Mihanovićev domoljubni spjev potisnuje Gajevu i sve druge himničke pjesme,
01:18pa se od 1860. pjevao u svečanim prigodama.
01:22Godine 1891. pobjedio je na javnom natječaju,
01:26kao najljepša i najprigodnija pjesma za himnu Hrvatskog naroda.
01:30Njezin se tekst razlikuje od himna drugih država.
01:34Lijepa naša ne govori o mržnji, ratovima i borbama,
01:37nego o ljepotama Hrvatske zemlje i ljubavi Hrvata prema domovini.
01:41Inače, strogi kritičar, Anton Gustav Matoš,
01:45ocijenio ju je izvorom najsilnijih energija i primjerom solidarnosti naše sa zemljom,
01:50s pesažem hrvatskim.
01:52Sudbina Lijepe naše pratila i sudbinu hrvatskog naroda u 20. stoljeću.
01:57U Kraljevini Jugoslaviji nasilno su je uklopili u režimsku himnu
02:01s dijelovima Srpske i Slovenske.
02:04U doba NDH izvodila se kao državna himna,
02:07a pjevali su je i hrvatski partizani,
02:09sve dok je nisu potisnule komunistička Internacionala i jugoslavenska himna Hej Slaveni.
02:15U posljeratnim godinama Lijepa naša samo je formalno bila nacionalna himna,
02:20jer se nije izvodila u svečanim prigodama.
02:22Za njezino pjevanje nerijetko se odlazilo u zatvor zbog navodnog nacionalizma.
02:27Nekoliko puta ipak je odsvirana na sportskim priredbama.
02:30To se u Beogradu smatralo incidentom,
02:33a u Hrvatskoj opravdavalo tobožnjom pogreškom tehničke naravi.
02:37Nevjerojatna zgoda za tadašnje prilike zbila se tijekom Hrvatskog proljeća,
02:42u ruinu 1971. kada je Titu na službenom dočeku u Zagrebu neočekivano intonirana Lijepa naša.
02:50To je izazvalo opću osudu unitarističkih i velikosrpskih krugova.
02:55U slobodnoj, demokratskoj Hrvatskoj Lijepa naša domovino člankom 11 ustava
03:07ozakonjena je za državnu himnu.
03:09Tako se stara Mihanovićava pjesma vratila Hrvatima kao izraz njihove najdublje ljubavi prema domovini.
03:16U Ustaškoj NDH koja je slijedila nacistički protužidovski program,
03:33zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac u više navrata vlasti Pavelića
03:37osobno upozoravao na nehumane postupke protiv židova,
03:40Srba i drugih zatočenika režima.
03:43Ne samo to već je i sam spašavao mnoge kojima je prijetila smrt.
03:47U svojoj javnoj propovjedi 14. ožujka 1943.
03:51nadbiskup Stepinac otvoreno je osudio rasističke pogrome.
03:55U tadašnjim okolnostima to je bio čin velike moralne i ljudske hrabrosti.
03:59Nedvosmisleno jasno Stepinac je tada rekao
04:02Svaki čovjek, bez obzira kojoj rasi ili naciji pripadao,
04:06jednako nosi u sebi pečat Boga i imade svoja neutuđiva prava
04:10kojih mu ne može otreti ili ograničiti samovoljno ni jedna ljudska vlast.
04:15Pod kraj listopada 1943. zagrebački nadbiskup izgovorio
04:19u propovjedi da katolička crkva ne pozna rasa koje gospoduje i rasa koje robuju,
04:25te dodao da su za nju ljudi jednako, crnac iz Afrike i evropejac,
04:30kao i zadnji siromah i ciganin pod šatorom.
04:33Svi narodi i rase potječu od Boga, naglasio je Stepinac.
04:36Zato je katolička crkva uvijek osuđivala, a i danas osuđuje,
04:40svaku nepravdu i nasilje koje se počinje u ime klasnih, rasnih ili narodnosnih teorija.
04:46Vlast je na te, za evropske prilike, neprimjeren oštre osude
04:50odmah uzvratila komentaro ministra Julija Makanca,
04:54koji je Stepinca upozorio da je prešao granice svog poziva
04:57i počeo se uplitati u stvari za koje nije pozvan.
05:00Bilo je to ravno smrtnoj presudi,
05:02no unatoč tom prijetećem odgovoru, Stepinčeve propovjedi umnožavale su se i tajno širile.
05:08U nekoliko navrata imitirao ih je i londonski radio,
05:11izazivajući sve veći bijez vlade NBH.
05:15Malo je koji ideolog u povijesti čovječanstva toliko utjecao na tijek političkih i društvenih odnosa kao Karl Marx,
05:27otac takozvanog znanstvenog marksizma.
05:30Marks je umrao u Londonu 14. ožijuka 1883. godine.
05:35U Parizu se upoznao s Friedrichom Engelsom, s kojim je do smrti blisko surađivao.
05:39Svoju koncepciju materializma, prema kojem je čovjek biće prakse,
05:43Marks je iznio u tezama o Feuerbahu.
05:46Razvio je teoriju prema kojoj čovjek da bi preživio mora proizvoditi hranu i materijalne predmete,
05:51zbog čega ulazi u društvene odnose s drugim ljudima.
05:55Ekonomsku osnovu čine proizvodne snage i društveni odnosi, a nadgradnju ekonomski.
06:00Blagostanje će se ostvariti kad društvo postane vlasnikom svih proizvodnih snaga.
06:05Protiran iz Francuske, Marks je emigrirao u Belgiju, gdje je osnovao komunistički dopisnički komitet,
06:11te mnoge međunarodne i nacionalne komunističke pokrete.
06:14S Engelsom je napisao Manifest komunističke partije,
06:18i poziva na rušenje građanskog društva radničkom revolucijom.
06:22Marks je idejni vođa prve internacionale, koja je trebala okupiti sve struje tadašnjega radničkog pokreta.
06:29Za revolucije 1848. godine sudjelovao je u revolucionarnim zbivanjima u Berlinu,
06:35a zatim je otišao u London.
06:3711 godina nakon Marksove smrti, Engels mu je objavio životno dijelo kapital.
06:43Kad su Lenjinovi bolševici 1917. u Rusiji revolucijom preuzeli vlast,
06:48Europa se suočila s novim oblikom totalitarne diktature,
06:51zasnovanom na marksističkom učenju.
06:54Osnovana je i komunistička internacionala sa sjedištem u Moskvi,
06:58koja je imala zadaću širanja komunizma u zemljama diljem svijeta.
07:01Slične revolucije dogodile su se u Mađarskoj i Njemačkoj,
07:05a poslje drugog svjetskog rata na vlast su došli mnogi komunistički režimi.
07:09Umjesto najavljene demokracije i slobodoumlja,
07:12uvedeni su totalitarni autokratski režimi s kultom ličnosti velikih nedodvjeljivih vođa.
07:17Pod kraju 80-ih godina prošlog stoljeća,
07:20u Evropi je pao cijeli komunistički sustav,
07:23a marksizam je ostal samo filozofski pravac,
07:25čiji su ga sljedbenici iskoristili i zloupotrijebili.
07:28Američki fizičar Njemaškog podrijetla, Nobelovac Albert Einstein,
07:39koji je svojim objašnjenjima prirodnih znanosti
07:41otvorio novu znanstvenu revoluciju goleme vrijednosti,
07:44rođen je 14. ožujka 1879. u Ulmu.
07:49Doleskom Hitlera na vlast 1933. godine
07:52oduzete su mu zbog židovskog podrijetla sve funkcije i konfisirani metak.
07:57U znak prosvjeda odrekao se Njemaškog državljanstva
08:00i otišao u Sjedinjene države, gdje je do kraja života radio
08:03u institutu za viša znanstvena istraživanja u Princetonu.
08:06Sve do Einsteina, materija i energija vridili su kao dvije
08:10posve različite pojave, neovisne jedne od druge.
08:13Einstein obara tu teoriju tvrdnjom da je masa,
08:16dakle materija i energija, jedna teista pojava,
08:19koja se javlja na dva različita načina.
08:21Masa i energija su jedno te isto, one su ekvivalentne.
08:25Jedno može prijeći u stanje drugoga.
08:28Količina mase odgovara količini energije.
08:31Albert Einstein dao nam je onu čarobnu formulu
08:34koja utvrđuje računski omjer.
08:36Energija je masa puta kvadrat brzine svjetlosti.
08:39Prema Einsteinu, kad bismo samo 56 kg neke tvari pretvorili u energiju,
08:44dobili bismo ukupnu godišnu proizvodnju električne energije u cijelome svijetu.
08:48Nažalost, znanost danas samo nazrijeva te mogućnosti,
08:52ali ih nije u stanju ostvariti.
08:54Einsteinova teorija relativnosti,
08:57sinteza je duboke analize najosnovnijih koncepcija o prostoru i vremenu.
09:01Einstein je trima dimenzijama prostora dodao novu, četvrtu dimenziju, vrijeme.
09:06U tom sustavu ne postoji apsolutna dužina, apsolutno vrijeme, apsolutni prostor.
09:11Sve je relativno, jer po Einsteinu, tijelo koje se sve brže kreće,
09:16teče kroz sve manje vremensko razdoblje.
09:18Teorijski putnici u svemirskom brodu, koji juri velikom brzinom na povratku na zemlju,
09:23zatekli bi svoju djecu stariju od sebe.
09:26Godine 1921. Einstein je dobio Nobelovu nagradu za radove u području kvantne teorije.
09:36M palabras.
Be the first to comment