- 15 hours ago
Tito - Između istoka i zapada (2026) - Epizoda 6 - Dokumentarno igrana serija
Dokumentarno-igrana serija, "Tito – između Istoka i Zapada" zasnovana na istorijskim dokumentima, TV i fono zapisima, kao i svedočenjima neposrednih učesnika događaja, kroz deset epizoda osvetljava jedno od najzanimljivijih i najdinamičnijih poglavlja jugoslovenske i svetske istorije.
Centralna tema serije jeste način na koji je Josip Broz Tito, kao vođa partizanskog pokreta u Drugom svetskom ratu i kasnije kao predsednik socijalističke Jugoslavije i reprezent njene spoljne politike, vešto balansirao između dve supersile, odnosno između istočnog i zapadnog bloka. Upravo ta politika "plesa na tankoj žici" omogućila je Jugoslaviji jedinstveno mesto u svetskoj diplomatiji, što je svojevremeno i The New York Times opisao kao "Titovo akrobatsko balansiranje".
Dokumentarno-igrana serija, "Tito – između Istoka i Zapada" zasnovana na istorijskim dokumentima, TV i fono zapisima, kao i svedočenjima neposrednih učesnika događaja, kroz deset epizoda osvetljava jedno od najzanimljivijih i najdinamičnijih poglavlja jugoslovenske i svetske istorije.
Centralna tema serije jeste način na koji je Josip Broz Tito, kao vođa partizanskog pokreta u Drugom svetskom ratu i kasnije kao predsednik socijalističke Jugoslavije i reprezent njene spoljne politike, vešto balansirao između dve supersile, odnosno između istočnog i zapadnog bloka. Upravo ta politika "plesa na tankoj žici" omogućila je Jugoslaviji jedinstveno mesto u svetskoj diplomatiji, što je svojevremeno i The New York Times opisao kao "Titovo akrobatsko balansiranje".
Category
🎥
Short filmTranscript
00:28BALANSIRAJUĆI
00:50BALANSIRAJUĆI
01:27BALANSIRAJUĆI
01:32BALANSIRAJUĆI
01:34BALANSIRAJUĆI
01:38BALANSIRAJUĆI
01:39BALANSIRAJUĆI
01:44BALANSIRAJUĆI
01:45BALANSIRAJUĆI
01:48BALANSIRAJUĆI
01:50BALANSIRAJUĆI
01:50BALANSIRAJUĆI
01:50BALANSIRAJUĆI
01:52BALANSIRAJUĆI
01:53BALANSIRAJUĆI
01:55BALANSIRAJUĆI
02:02BALANSIRAJUĆI
02:13Hvala što pratite kanal.
02:41Hvala što pratite kanal.
03:21Hvala što pratite kanal.
03:24Hvala što pratite kanal.
03:55Međutim, očekivanja Jugoslavije i Sovjetskog savjeza su bila potpuno druga šta će uslediti posle.
04:01Hvala što pratite kanal.
04:04Hvala što pratite kanal.
04:42Hvala što pratite kanal.
04:46Hvala što pratite kanal.
05:00Hvala što pratite kanal.
05:16Hvala što pratite kanal.
05:20Hvala što pratite kanal.
05:34Ne može ili ne želi ili ne smatra ispravnim dopustiti skretanje ili promjenu mađarskog režima.
05:42I to je bila zapravo pouka Jugoslavijskoj vodstvu da se odmakne ili da napusti nadu da je reforma Sovjetskog sustava
05:52moguća.
05:53Jugoslavia tu svoju posebnu poziciju drugčije zemlje, ali zemlje koja je sada počela normalno komunicirati s jednjima i drugima i
06:04trećima,
06:04počinje brižljivo čuvati i to je bio rezultat te 56. godine. Možda po nekim stvarima najvažnije godine Jugoslavijske vajnske politike.
06:13Tokom te godine Jugoslavia prestaje da prima zapadnu vojnu pomoć i na neki način pravi ozbiljan bezbednostni i spoljnopolitički otklon
06:22od zapada, ne prekidajući sve veze, ali i jedan otklon pravi.
06:25A istovremeno, u novembru 1957. godine održava se velika konferencija komunističkih i radničkih partija u Moskvi,
06:33u kojoj učestvuje delegacija Saveza komunista Jugoslave, predvođena Edvardom Kardeljem,
06:38i oni odbijaju da potpišu završnu deklaraciju, zato što se u njoj, na insistiranje Sovjetskog saveza i Narodne republike Kine,
06:46isticalo da je jedinstvo socijalističkog lagera bilo vrhovni cilj i osnovni princip na kome su sarađivale
06:54i zajednički delovale sve socijalističke zemlje. Jugoslavia, posle svega što se držalo u sukobu sa istočnim blokom
07:0140. i ranih 50. godina, nije mogla to prihvatiti. U tom trenutku kreće polako sa novim partijskim programom
07:08Saveza komunisticka Jugoslavije, koje je donet marta 1958. godina 7. kongresu.
07:14Počinje ozbiljni ideološki sukob sa istokom. Sovjetski savez i Kina odlučuju da ne šalju svoje delegacije na Jugoslovenski kongres.
07:23Počinje zaista brutalna kampanja protiv Jugoslavije. Znači, sve socijalističke zemlje, pre svega ideološke predvođe,
07:33naroče to Kina je tu prednjačila, kritikuju celokupnu jugoslovensku unutrašnju spoljnu politiku.
07:38Tito ponovo, i kako se oni to nazavili, Titova klika ponovo postaje jedan od glavnih neprijatelja jedinstva socijalističkih zemalja.
07:46Jugoslavija se optužuje za revizionizam, što je jedna od najtežih optužbi koje je neka komunistička partija ili zemlja mogla dobiti
07:55u tom trenutku.
07:56Glavni razlog za tu kampanju lježi u tome što smo mi odbili da potpišemo deklaraciju 12 zemalja prošle godine u
08:05novembro mesecu u Moskovo.
08:08Što smo odbili da uđemo u takozvani socijalistički lager iz razloga koji su svimo međudavno poznati,
08:16a koji se svode na to da smo mi protiv podelja svetljne lade.
08:20Drug Hručev često ponavlja da se socijalizam ne može graditi na američkoj pšenici.
08:27A ja mislim da može to činiti onej ko zna, a onej ko ne zna neće moći Boga mi na
08:33sobstveni pšenici sagraditi.
08:40Drugi Hručev kaže u svom govoru da mi živimo od milostinje koji dobivamo od imperialističkih zemalja.
08:49Znači, naš narod živi od milostinje.
08:51I koju mi dobivamo u obliku nekorentne robe.
08:54Sigurno plesnije, ali tako nešto, ne znam se.
08:57Američka pšenica, pamuk, mast, nisu nikakva nekorentna roba.
09:02Već artikli koji su vrlo traženi na svetskim pržištima.
09:06Američka pšenica u ostalom nije ništa gora od sovetski.
09:09Koju ne dobijamo, a Američku dobijamo.
09:14Prema sporozumu od 14. novembra 1951. godine,
09:19trebalo je da se program vojne pomoći SAD-e i Jugoslaviji okonča tek 1979. godine.
09:28Da li je tačno da ga vi danas okončavate?
09:32Da, tačno je.
09:34Danas smo pokrenuli prekid programa Američske vojne pomoći.
09:40Da li je to zbog pogoršanja odnosa sa SAD?
09:44Mislim da su odnosi Jugoslavije i Amerike dobri.
09:49Mislim da to neće oticati na naše saradnje u nekim drugim oblastima koje se tiču obje zemlje.
09:56Šta je onda pravi razlog?
09:59Jedan od osnovnih razloga je to što se ta američka vojna pomoć više ne slaže sa našom spoljnom politiku.
10:08Nije u skladu.
10:10Da li to znači da se menja kurs vaše spoljne politike?
10:14Ne znači.
10:16Ne znači.
10:16Naša spoljna politika se ne mijenja, ali se mijenjaju spoljašnje okolnosti.
10:22Jednostavno, Jugoslavi se više ne osjeća ugroženom sa bilo čije strane, tako da ta vajna pomoć više nije neophodna.
10:29Dakle, to znači da vama nije potrebna više bilo kakva vrsta američke pomoći.
10:35Znate, nama je ta politička pomoć bila nezgodna.
10:43Zato što je američki kongres u više navrata traže preispitivanje naše spoljne politike.
10:50Naročito kad su u pitanju naše odnose sa Sovjetskim savjezom i drugim ovim istočnim zemljama.
10:56Ali glavni razlog je, kažem, to što jednostavno to više nije bilo u skladu sa našom spoljnom politikom,
11:03politikom vjeroljubeve aktivne koekzistencije.
11:10Jugoslavia se krajem 1957. i početkom 1958. godina našla u veoma teškoj poziciji
11:18da bude izolovana i od zapada i od istoka.
11:22Jugoslavijski stav prema procesu dekolonizacije u Aziji i Africi
11:25izazvavao reakciju zapada, posebno kolonijalnih sila Velike Britanije i Francuske.
11:33Odbijanje deklaracije 12 komunističkih zemalja pogoršavao odnose sa Moskvom.
11:38Zbog toga je Jugoslavia tražila novi put.
11:42I naprosto Jugoslavia u tom trenutku shvata da je pritisak sa istoka ogroman.
11:48Pokušavajući da je slomi njen otpor i da je uče nazad u istočni blok.
11:52Zapad je ohladio svoje odnose prema Beogradu.
11:56I Tito u tom trenutku shvata da su nesrstane zemlje zaista pravi saveznici u tom trenutku
12:02sa kojima treba zidati bliže političke i ekonomske odnose.
12:06Podsećam da u 1956. godine se potpisala prva deklaracija,
12:14dakle prva saradnja nesrstanih, dakle ne hruva Nasera i Tita
12:20i da je na Brionima upravo taj dogovor bio početak, dakle,
12:24kasnijeg institucionalizovanja nesrstanih, dakle, i sa druge strane zapadnim partnerima
12:29koji su više puta uveravani da normalizacija odnose na Sovjetski savje
12:33ne znači ulazak Jugoslavije u lagar.
12:35I Tito se tada, krajem 1958. godine, upućuje ponovo ka Aziji i Africi
12:41na svoje sljedeće veliko putovanje koje će obuhvatiti posetu
12:46Indoneziji, Burmi, Indiji, Ceylonu, Etiopiji, Sudanu, Egiptu, Siriji
12:53u okviru Jedine Europske Republike i na kraju Grčkoj.
12:56Na ovom putovanju Tito je uspio da na neki način održi tu ideju
13:00globalne saradnje nesrstanih živom.
13:02Počinio da se pronalaze novi zajednički menitelji povezivanja
13:06na globalnom planu. Istovremeno Tito je uspio neke iluzije
13:10odnosu i na istok i na zapad tih lidera da raskrinka.
13:15Tog trenutka Tito je dobio jedan veliki manevarski prostor,
13:18uspio da izdrži pritisak istoka i istovremeno naterao i Kinu
13:23i Sovjetski savjez da sa jedne strane nastave odlučnije da se bore
13:28sa Jugoslovenski faktorom u trećem svijetu, ali istovremeno i da shvate
13:32da zemlje Azije i Afrike suštinski veruju Titu, slušaju njegovo mišljenje,
13:39prihvatuju da ih predvodi određenim inicijativama i da zbog toga
13:43ukoliko same žele da budu pristupni tim zemljama, morat će ozmoj odračunati tome
13:47da otvorena kritika i napadi na Jugoslaviju ne mogu mnogo postići
13:51kod rukovodstva tih zemalja Azije i Afrike.
13:55Ulažući neprekidne napore za ravnopravne odnose, Tito je posjetio 54 strane zemlje.
14:01Niko nije uspeo da Jugoslaviju neangažovanu u blokovima izoluje.
14:06Ona je pružila svoje ruke saradnje i prijateljstva celom, a posebno progresivnom i miroljubivom svetu.
14:17Konferencija šefova država ili vlada van blokovskih zemalja održana je od 1. do 6. septembra 1961. godine u Beogradu.
14:26Uz učešće 25 zemalja u svojstvu punopravnog učesnika i 3 u svojstvu posmatrača.
14:59Okupljeni na ovoj konferenciji, mi smo svjesni da preozimamo na sebe veliku odgovornost pred miroljubivim svetom,
15:06koji se s pravom nada da ćemo mi ovdje očiniti sve kako bi se uklonila opasnost koja je ljebina čovečanstva.
15:15Narodi čitavog svijeta očekuju da će odavde čuti jednodušan i odlučan glas
15:20protiv svega što onemogućava miran stvaralički život ljudi na zemlji.
15:26Ljude je već izmučio hladni rat koji uzima sve oštrije oblike
15:30i oni strepe od moguće katastrofe koju bi ju preuzrokovao novi svjetski rat.
15:38Krajem 1961. godine dolazi do velikog prestrojavanja unutar jugoslovanske spoljne politike.
15:46To nije samo posljedica prve konferencije blokovskih neangažovanih zemalja u Jugoslaviji,
15:54već promene odnosa Sovjetskog saveza prema Jugoslaviji,
15:58ali i mogućnosti da Jugoslavija sada realizuje neke starije planove koji su bili iskristalisani do kraja 1957. godine.
16:11Oni su se ticali pre svega modernizacije jugoslovanske oružene sile.
16:16Trebalo je nabaviti nove lovačke avione.
16:20To je već bila era poodmaklog razvoja raketne tehnike u sistemima protivazdušne odbrane.
16:30Sovjetski savez je bio spreman da isporuči tu ratu tehniku
16:35i to je sad svakako pored vojne imalo i svoju značajnu političku dimenziju.
16:41To je sada pokazalo zapadu, kada je ta tehnika se pojavila na paradi,
16:47da se situacija sada izmenjila,
16:49da se Jugoslavija u vojno-tehničkom smislu ponovo vezala za Sovjetski savez,
16:55da je našla izlaz iz tog perioda koja se slobodno može označiti periodom svojevrsne stagnacije,
17:06s obzirom da je nakon prekida sistema zapadne vojne pomoći,
17:13došla u jednu situaciju kada nije mogla da nastavi započeti modernizacijski iskorak,
17:20pa je bila i u problemu s održavanjem postojećeg nivoa.
17:23Tito je uvijek želeo da se oslobodi te hipoteke da Jugoslavije trojanski konj američkog imperializma,
17:33da stavi do znanja da zapravo su oni dalje socijalistička država,
17:39da su antikapitalisti, antiimperialisti i da imaju, da kažemo,
17:45neku dužnost proletarskog internacionalizma i želje, jel tako,
17:50da ipak sradiňa s svojevskim svojevom ne istakal sradiňa s srednjim američkim državom.
17:57S mojej точки zređenja, prinsipiálne značenje imelo выступление Tito v maju 62-go gada.
18:04Uža aktivno šel советsko-kитайski spore po ključevim problemom mirovog komuniisticko dvijenia.
18:11I ovaj tito zavlja, že da, u mene je raznogljaši s Moskvą,
18:17no tam, kde delo kasojevsovetsko-kитайskih razhđenja,
18:21ja stoju vse taki počti vo vsem na straně KPSS.
18:28I to, ja ubeždeno, dalo vrešajý tolčok ulučenju
18:33sovetsko-yugoslavskih značenje.
18:36Tito prekračuješ, no, počti prekračuješ,
18:40sradi ne prekratiš, konieš, v roku 1 minutu,
18:42no, sradi tormogljice kritek iugoslavskog rjevizionizma.
18:48Tito preklašuješ v Moskvu, on v džeprde 62-go gada bude v Moskvě
18:53i выступar, даже był preklašen na zesedanje
18:58Vrhoovnog svet S.R., принимal čas.
19:11Hvala što pratite kanal.
19:34Hvala što pratite kanal.
20:12Hvala što pratite kanal.
20:27Hvala što pratite kanal.
20:31Hvala što pratite kanal.
20:37Hvala što pratite kanal.
21:02Hvala što pratite kanal.
21:42Hvala što pratite kanal.
21:50Hvala što pratite kanal.
21:52Hvala što pratite kanal.
21:56Hvala što pratite kanal.
22:29Hvala što pratite kanal.
22:33Hvala što pratite kanal.
22:38Hvala što pratite kanal.
22:41Hvala što pratite kanal.
22:45Hvala što pratite kanal.
23:01Hvala što pratite kanal.
23:13Hvala što pratite kanal.
23:17Hvala što pratite kanal.
23:20Hvala što pratite kanal.
23:25Hvala što pratite kanal.
23:27Hvala što pratite kanal.
23:28Hvala što pratite kanal.
23:29Hvala što pratite kanal.
23:32Hvala što pratite kanal.
23:35Hvala što pratite kanal.
23:36da je to blok progresa i budućnosti.
23:39Ono što je glavno je vaše netlasno gledanje na blokove.
23:43A šta je tu neispravno?
23:44Objektivno, Amerikancima se više sviđa vaš socijalizam nego naš.
23:49A i vi mnogo pridajete značaj tome šta se Amerikancima sviđa, ne sviđa.
23:53Nas to nikad nije ni šarmiralo ni uzbuđivalo.
23:56Ovde se radi o borbi protiv imperializma.
24:00Na, Savez komunista i Jugoslavije mora da stoji čvrsto u borbi protiv imperializma.
24:10Amerika je imperialistička zemlja.
24:13Tu su Njemačka, Francuska i ove druge neke manje zemlje, Belgija recimo.
24:18One su sve različite.
24:20Ja sam prosto o mišljenja da se protiv imperializma ne možemo boriti na isti način protiv svake zemlje.
24:27Moram da vam kažem da bi se jako obradovao kad bi čuo da vi oštro napadate imperializam.
24:35E vidite, ja o tome imam drugačije mišljenje.
24:39Drugačije shvatam tu borbu.
24:41Evo navišu vam jedan primjer.
24:43Kada smo uhapsili stepinca, došao je američki ambasador.
24:48I traži od mene da pustimo stepinca na jedan dan.
24:54Pošto je sutradan trebalo američki kongres da izglasa pomoć Jugoslaviji opšenici.
25:01Ja sam mu rekao, poručite vašoj vladi.
25:04Neka stave stepinca na jednu stranu vagi, a na drugu stranu vagi jugoslovenski narod.
25:10Pa nek sam mi odluči.
25:14Mi stepinca nismo pustili, a oni su sutradan izglasali tu pomoć.
25:19Naši odnosi sa amerikancima se nisu pokvarili zbog stepinca, niti zbog pšenice.
25:26Neko zbog govora druga Tita, koji je održao na Beogradskoj konferenciji.
25:30I oni su od tada sve loši i loši.
25:34Predlažem da napravimo možda jednu malu pauzu.
25:39Ajmo, živjeli.
25:43Živjeli.
25:46Iz vizure zapadnih zemalja Jugoslavija je mnogo više demokratska
25:52nego što su naravno ostale istučnoevropski zemlje.
25:55I to nije samo iz vizure zapadnih zemalja, to je jednostavno tako.
26:01Cilj davanja kredita, po mojim saznanjima, nije bilo da Jugoslavija uvuče ni u kakvo dužničko robstvo.
26:08Već pre svega da održi taj režim koji je gradio jedan socijalizam sa ljudskim likom.
26:15I Jugoslavija je u to doba predstavljala jedan važan klin koji je faktički zaboden, da kažemo, u istočni pakt.
26:24Znači ona je kao neka zemlja otpadnica koja je trasirala svoj put, koja gradi jedan drugačiji socijalizam.
26:32To je socijalizam koji je prihvatljiv.
26:35Represija 50. godina slabi, 60. godina, ako ne govorimo o otvorenim političkim protivnicima.
26:44Represije faktički nema.
26:46U smislu, ako ste vi lojalni režimu, nemate nikakve drugačije političke ideje, politički se ne angažujete, možete da živite relativno
26:57komotno.
26:57Što je za jednu socijalističku zemlju u to vreme bilo relativno neobično.
27:06Neposibno posle prvomovske parade Koče Popović je kao državni sekretar i otprato u Ameriku i sastrao se sa Dinom Raskom,
27:11državnim sekretarom,
27:12i s kojim je razgovarao uglavnom oko ekonomskih odnosa. On je u trvi jugoslovenske diplomatije zagovarao tvrđi stav prema amerikancima
27:19u verbalnom smislu.
27:20Dakle, da se njima mora stalno staviti do znanja kako Jugoslavia nema nameru da menja svoju fundamentalnu poziciju.
27:26To što ona lavira, izbeđe blokova da je to sama taktika, a da ona ostaje nesvrstana zemlja i da to
27:31na neki način i Amerika mora konačno da shvati i da prihvati.
27:34I da prosto razume da tu postoji određeni manivarski prostor koji ne odstupa od te njene zadate linije.
27:40I da je to opet ono što je u fundamentalnom interesu Amerike. Jugoslaviji treba razvoj, treba je nove tehnologije i
27:48to je ono da je Amerika može da je pomogli.
27:49To je osnova njegove poruke amerikancima. Din Rask je za to bio prijemčiv. Oni su razumeli ekonomske potrebe Jugoslavije i
27:55nisu oni puno imali problema sa tim da principijalno te stvari podrže.
27:58Ali je politika onda bila problem i u susretu Kennedy-a i Koče Popovića koji je nastupio dan posle susret
28:06za Raskom.
28:07On je Kennedy lično i potvrdio kao državni sekretar da Jugoslavija ostaje na putu nesvrstavanja koji je poklamovala prethodnjih godina.
28:16Da se tu ništa fundamentalno ne menja, da ona podržava antikolonijalnu borbu, da ona logikom svoje vlasti je bliža komunističkim
28:24pokretima uključujući na Kubi.
28:25Ona je podržala revoluciju na Kubi u kojoj je Amerika bila dramatično protiv i koju je pokušala da uguši vojnom
28:33intervencijom.
28:35I pokušavajući amerikancima kaža da se ništa bitno nije promenilo.
28:38George Kennan, američki ambasador, je na primer zahtevao da se apsolutno preispita odnos između SAD-a i Jugoslavije,
28:47jer prosto Jugoslavija se pokazuje kao jedan nelojalni partner, dok State Department mu odgovara kroz nekoliko meseci da on nije
28:56u pravu
28:57i da Jugoslavija je i dalje nezavisna država, da taj sistem ipak nije sovjetski sistem
29:03i da nesostalna politika Jugoslavije ne protivi s američkim interesima
29:08i da čak na kraju kaže Jugoslavija nije Tito.
29:12Dakle, ne možemo sa sveh rastumačiti tome što govori Tito,
29:16da mi imamo dugoračne interese u samoj Jugoslaviji i da ona kao takva
29:20ne smeta zapravo toliko zapadnim interesima.
29:34Zadovoljstvo mi je što mogu danas da razgovaram sa vama.
29:37Ja sam bio u Jugoslaviji 1952. neposredno posle mog izbora za senatora
29:43i od tada se u Jugoslaviji mnogo toga promenilo.
29:46Da, jeste. Mnogo toga se to su bila teška vremena za nas tada
29:52i bilo to jedno vrijeme velike američke pomoći.
29:56Ja, da. A vi ste pre par dana bili u Latinskoj Americi.
30:02Jeste, jeste.
30:03I kakvi su vam utisci? Šta mislite o komunističkim partijama u tim zemljama?
30:07Da li tamo preovlađuje uticaj Kine i Rusije?
30:10Mislim, te zemlje su još uvijek u procesu svog formiranja,
30:14ali istekao sam utica da one sve očekuju veliku podršku
30:19Sjedinja američka država.
30:21Ekonomska situacija, politička nestabilnost,
30:24Sve to utiče na lakše prihvatanje radikalnih parola.
30:30A na koga konkretno mislite?
30:32Tu ne mislim na Sovjetski savjet,
30:34nego prije svega na radikalni ekstremizam
30:38oni koji su orijentirani ka Kini.
30:41Da, ali u junu ove godine došlo je do promene sovjetske politike.
30:45Sovjeti sada jako naglašavaju politiku
30:49koegzistencije i sporazumevanja.
30:51Jeste, jeste.
30:52Ja sam prošle godine bio u Moskvi,
30:55doduše na odmoru,
30:57ali mnogo sam razgovarao sa Krušovom
30:59i sa ostalim sovjetskim rukovodstvom
31:02i tada sam primetio upravo ovo što vi sada govorite.
31:06A kako biste ocenili trenutne
31:10sovjetsko-jugoslovenske odnose?
31:12Naši odnosi u prošlosti nisu bili uvijek dobri.
31:18Šta više, bili su jako loši u jednom periodu.
31:22Znate, u svijetu se uvijek postavlja pitanje
31:25gdje se Jugoslavia zapravo nalazi?
31:27Da li je na istoku, da li je na zapadu?
31:29Da li će se vratiti u blok, neće se vratiti u blok?
31:31Prirodno je da sve to zanima,
31:34to i mene vrlo zanima.
31:36Ja kad sam bio u Moskvi,
31:38ja sam u tome iznio jasan stav.
31:41Ja sam rekao,
31:42za Jugoslaviju korisno da ima dobro odnose
31:45s svojetskim savjezom i sa istočnim zemljama,
31:48ali isto tako i sa Sjedinjim američkim državama
31:51i zapadnim zemljama.
31:52Znači, morate da balansirate između dve strane,
31:55između dva bloka.
31:56Naša politika nije politika balansiranja,
31:59već je politika sprovođenja
32:01principjernih stavova.
32:03E sad, nekada se to dopada jednoj strani,
32:06nekada se ne sviđa drugoj, šta da radimo?
32:08Važno je da Jugoslavia dobro prolazi
32:10sa takvom politikom.
32:11A šta mislite o Jugoslovensko-američkim odnosima?
32:14Naši odnosi su bili dobri.
32:17Vi ste nama pomogli kad nam je pomoša bila najpotrebnija,
32:20mi smo tu jako zahvalni.
32:22Ali sada su ti odnosi opterećeni
32:25mnogim problemima, mnogim stvarima.
32:28Ja moram još za kraj da vas pitam
32:30da li vi mislite da
32:32primjer Jugoslavije može da
32:35utiče na druge zemlje istočne Evrope
32:37u smislu jačanja nezavisnosti od Moskve?
32:40Znate, taj uticaj objektivno postoji,
32:43ali mislim da to nije jedini faktor.
32:47Ima to i drugi faktora.
32:48Ekonomski faktor.
32:49Onda, interes tih zemalja
32:51da vode samostalnu ekonomsku politiku
32:55sa zapadnim zemljama.
32:56Da.
32:58Ja sam vam veoma zahvalan na ovom razgovoru,
33:00meni je bio vrlo koristan.
33:02Hvala vam vam, meni je bilo jako zadovoljstvo
33:05i želim da vas pozovem da dođete posjetiti u Slaviju.
33:10Mnogo toga se promijenilo od 52. godine.
33:13Hvala vam na pozivu, ja se nadam da će okolnosti dozvoliti da dođe da te posete.
33:20Do posete, nažalost, nije došlo,
33:22pošto je Kennedy ubijen u atentatu u Dallasu 22. novembra 1963. godine,
33:29oko mesec dana posle razgovora sa Titom.
33:31Predsednik SAD-a postao je Lyndon Johnson, dotadašnji potpredsednik.
33:39Generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog saveza,
33:43Leonid Brežnjev, boravio je u našoj zemlji na poziv
33:46Generalnog sekretara Saveza komunista Jugoslavije
33:49i predsednika Republike Josipa Broza Tita.
33:53Prilikom trodnevne posete vođeni su politički razgovori
33:56o jugoslovensko-sovjetskim odnosima,
33:58koji se razvijaju na obostrano zadovoljstvo.
34:01U toku razgovora izmenjena su mišljenja i o mnogim aktuelnim međunarodnim pitanjima.
34:08Dragi prijatelji, želim najpred da vas pozdravim
34:12i da vam poželim ugodan boravak u Jugoslavi.
34:16Hvala vam, druže Tito, što ste nam omogućili da posetimo Beograd
34:21i da imamo ovaj neoficijalni susret, neopterećen protokolom,
34:28u kome, nadam se, možemo i malo slobodnije da razgovaramo.
34:32Razgovarat ćemo. Otvoreno, drugarski, prijateljski.
34:39Prvo, želim da kažem da od oktobarskog plenuma
34:43Centralna komiteta komunističke partije Sovjetskog saveza,
34:471964. kada je smenjen Hrušćov,
34:51mi ispravljamo nedostatke prozrokovane njegovom politikom.
34:59I mi od jula ove godine ispravljamo greške
35:03zbog kojih je odstranjena grupa Ranković-Stefanović.
35:08Ošuđen je Rankovića šovinizam koji je on sprobodio
35:11preko službe državne bezbjednosti.
35:14Mi se ne odričemo svega što je Hrušćov radio,
35:17pošto je imao i dobrih stvari,
35:19ali ono što je grešio, sada popravljamo.
35:22I mi smo imali deformacije na ideološkom frontu,
35:26ali smo zato ostvarili ekonomski napredak.
35:30Nacionalni dohodak po glavi stanovnika je
35:34sa 149 dolara u 52. narastao na 550 dolara ove godine.
35:41Industrijski rast je između 12 i 13 procenata,
35:45a poljoprivredni rast je između 6 i 7.
35:51Napredak.
35:52Mi smo imali veliki napredak u odbrambenoj oblasti,
35:57jer je to jedan od načina da sprečimo rat.
36:01Sjedinjene američke države koriste situaciju
36:04među socijalističkim zemljama i tuku po Vjetnamu.
36:09Taj rad se vrlo lako može proširiti.
36:15Vjetnamci vjerujo da će Sjedinjene američke države
36:19materijalno istrošiti,
36:21ali one u stvari profitiraju na vojnoj konjukturi.
36:25Vjetnamci su pod pritiskom Kineza.
36:29Kako se Vjetnamci mogu odvojiti od Kineza?
36:33I šta mislite o posljednjoj Johnsonovoj izjavio pregovorima?
36:38Taj njegov predlog jeste korak napred,
36:41ali Amerikanci moraju da stvore takvu atmosferu
36:47u kojoj bi ljudi u Vjetnamu i ljudi vam Vjetnama
36:50poverovali predlozima Johnsona.
36:53Da.
36:54Ali možda Johnson i daje predloge,
36:57jer je siguran da ih Sjeverim i Vjetnamu neće prihvatiti.
37:02Ja ne znam zašto Vjetnamci ne istjeraju Amerikanci na čistinu.
37:07U Sjedinjene američkim državama se radi o političkoj igri.
37:12I već ide proces izolacije Sjedinjene američke država u svetu.
37:17Evo ja sad u oktobru idem u Nju Delhi i tamo ćemo razgovarati o miru,
37:23novim načinima borbe protiv imperializma.
37:26Naravno, sudit ćemo agresiju u Vjetnamu
37:29i mislim da će ti razgovori biti velika podrška Indiji i Rigani.
37:37U Vjetnamu nema drugog izlaza nego pritisak na Sjedinjene američke države
37:42da se tamo rat obustavi.
37:45A za to je potrebno jedinstvo socijalističkih zemalja
37:50i koordinacija njihovih akcija.
37:53Mi amerikancima otvoreno govorimo šta mislimo o njihovoj politici.
37:59Tako sam govorio i Kenjediju, o politici američkog pritiska
38:03i o podršci reakcionarnim snagama u Latvijskoj Americi.
38:08Tako sam govorio i Harimanu o njegovej politici u Vjetnamu.
38:12SN10 zalažu za normalne odnose sa nama jer su shvatili da je prošlo vreme
38:20kad su smatrali da mogu da utiču na jugoslovensku orijentaciju.
38:25Na kraju želim da vam zahvalim na iskrenosti i otvorenosti u razgovoru.
38:33Naravno, referisat ću politbirovu u našim razgovorima.
38:37Ja doboko vjerujem da će to dopriniti našem unapređenju
38:43daljih ukupnih naših odnose.
38:47U cijenja američkim državama, znači nakon toga dolaze do dve stvari
38:51koje su važne za Jugoslaviju i za Tita.
38:55To je rat 67. godine, izraelsko-arapski,
39:03osvajanje Sinaja i ta Titova uloga koju on ima u nesurstanom pokretu.
39:12Pismo Tito 24. augusta 1967.
39:17Bilo je odpravleno našem deli ne tliko Bržnjivu,
39:19a rokovovoditeljem boljhvega kolčeva gozudarstv,
39:23i rokovovoditelu, predsedatelju Oon,
39:26i amerikanskemu prezidentu,
39:28i rokovovoditelu drugih ključevih europejskih gozudarstv,
39:33i indijskim vlastim i tak dalej.
39:35Tito pismo to razaslal vsem vlijateljim politikom po vsemu miro.
39:39Pismo to zdržalo tak nazivamih piać principov Tita.
39:44Vidjenje Jugoslavije, toj bazy, toj modeli,
39:52s pomočjo katorih udaßca preodoljeti konflikt
39:57i razrešiti situaciju konfliktnu,
39:59služivšu se na Bližnjem Vostokju.
40:01Eto bila tako posrednjivski plan Tita.
40:04Tito tada predlaže da je to bio zvaničan, da kažemo,
40:09negde Jugoslavijski stav izneti u jedinim nacijama,
40:12sa mnogim tada partnerima iz trećeg sveta,
40:15sa francuskom, sa kojom je također ide golom,
40:18pronađen zajednički jezik,
40:20princip koju je Jugoslavija do kraja držala,
40:23iako je raskinula diplomatske odnose sa Izraelom,
40:25da se Izrael povuče sa okupiranih teritorija,
40:29koje zauzeo tokom šestodnevnog rata,
40:31ali da sa druge strane dođe do međunarodnih garancije,
40:35garancije u jedinih nacija,
40:37da će prave granice koje su bile pre juna,
40:4067. godine, uključujući granice Izrela,
40:43biti poštovane,
40:45i da time se garantuje opstanak i bezbednog samog Izrela
40:48na Bliskom istoku.
40:50Međutim, Johnson ipak nije prihvatio do kraja
40:53interpretaciju Titovu,
40:55dakle čitav taj napor Jugoslavije,
40:5867. godine, nije izrodio plodom,
41:01jer već uveliko Johnson je u kontaktu sa Brežnjevim,
41:05dakle preko svojih posrednika,
41:07dakle glavni akteri razrešenja krize su bili Moskva i Washington.
41:12Tako da Johnson, kažem, je uvažavao napor Titovi,
41:15nije želeo, da kaže, u potpunosti da odbaci njegove predloge,
41:19ali je rekao u tom pismu da predlog Jugoslavije zaostaje
41:23za predlogom američko-sovjetske rezolucije.
41:29Hvala vam, gospodine predsednječe, što ste me primili.
41:34Isto ste prihvatili ovaj razgovor.
41:36Hvala vama na posjeti, ja se uvijek radujem
41:39da sa vama razmijenim mišljenje, znate.
41:43Pa da krenemo od bliskog istoka.
41:48Tamo se situacija popravila.
41:51Predsednik Johnson je sa simpatijama pratio vaše napore.
41:57Izuzetno ceni vaš doprinos smirivanju situacije.
42:01Eto, drago mi je da smo mi doprinili da do nekakvog smirivanja dođe.
42:07Imate li neke nove vesti od vaših prijatelja sa bliskog istoka?
42:12A vidite, ja nisam tu veliki optimist.
42:18Naročito ako dođe do eskalacije zahtjeva Izrela.
42:24Kada sam prošlog ljeta posjetio tri arapske zemlje,
42:29Arapi su se saglasili da dođe do političkog rješenja na Srednjem istoku.
42:35To je i naš utisak.
42:39Ali reći ću vam nešto po vjerenju.
42:47Znate, ja sam prije dva mjeseca primio predsjednika Izraelskog kongresa,
42:56Goldmana.
42:57I tada sam urekao da Izrael nikada u prošlosti
43:02nije imao takvu šansu kao danas
43:04da učvrsti teritorije koje su priznale ujedinjene nacije.
43:11I tolike druge zemlje.
43:13I da uspostavi odnos s Arapljom.
43:16A kakav je stav arapskih zemlja u odnosu na to?
43:21Ja sam Goldmanu rekao da sam rekao i Naseru
43:24i drugim arapskim rukovodljivci.
43:26Da moraju shvatiti da Izrael predstavlja činjenicu
43:30i da su ga priznali ujedinjene nacije i tolike druge zemlje.
43:33I da su ništa ne može promijeniti.
43:36Ja nisam siguran u Goldmanove stavove.
43:39Goldman mi rekao da jevrijski kongres je takođe spreman
43:44da dođe do iznalaženja nekog mirnog i političkog rješenja.
43:50Izjave predsjednika Nasera su vrlo zapaljive.
43:54On poziva na oruženu borbu.
43:56Ne treba toliko dramatizovati njegove izjave.
43:59Znate, to je normalno da on tako govori.
44:02To je poruka Arapima, ali zato što oni ne želje da ih se baci na koljena.
44:08A kako je situacija sa ostalim zemljama?
44:10A vidite, tu je mali problem.
44:13Zato što Alžir, Sirija, Sudan, Saudijska Arabija,
44:19oni ne gledaju na isti način, istim očima kao i Ujedinja Arabska republika.
44:26Da.
44:28Stav koji ste izneli Goldmanom u potpunosti odgovara američkim stavovima.
44:33Nedavno je kod nas boravio Jordanski kraj Husein.
44:37Ostavio je lep utisak na predsjednika Johnsona i na američko javno mnjenje.
44:43Jeste.
44:44Ali kraj Husein drži zapaljive govore.
44:48Da.
44:50Drago mi je čuti da to sa Naserom ne treba uzeti sasvim ozbiljno.
44:56Ipak su dve ključne figure Naser i kraj Husein.
45:00A oni su, oni su vrlo uticajni u tom regionu.
45:04Želim da vam kažem da je naš uticaj u odnosu na njih vrlo ograničen.
45:11Ponekad se čini da možemo da utičemo mnogo više, a u stvari nije tako.
45:18Znate, rat i mir na Bliskom Istoku zavisi od sjedinja američke država i SSR-a.
45:26Kad sam boravil u Moskvi, ja sam stekal utisak da je sovetskom rukovodstvu od izuzetne važnosti,
45:33da da do rješenja krize na Bliskom Istoku dođe mirnim putem.
45:38To deluje optimistički.
45:41Ali, treba gledati stvari u perspektivi.
45:45Znate, šta će biti za deset, petnaest godina?
45:49Ali sadašnji postavci, izraelskih vojnih krugova,
45:53izraelskih vojnih vlasti na okupiranim teritorijama,
45:56uopšte ne doprinose razvoju dobrih odnosa s Araba.
46:00Već naprotiv, stvaraju zlu krv između Arapa i Izraeljaca.
46:06Kaže vam da je naš utica i odnosu na njih vrlo ograničen.
46:12Vjerujem, ali vi morate pojačiti taj utica.
46:17Ako želite mir, naravno.
46:30Ako želite mir, naravno.
47:01Ako želite mir, naravno.
47:30Ako želite mir, naravno.
48:00Vjerujem, ali vi morate pojačiti taj utica.
48:13Hvala što pratite kanal.
48:42Hvala što pratite kanal.
49:13Hvala što pratite kanal.
Comments