- 15 hours ago
Tito - Između istoka i zapada (2026) - Epizoda 5 - Dokumentarno igrana serija
Dokumentarno-igrana serija, "Tito – između Istoka i Zapada" zasnovana na istorijskim dokumentima, TV i fono zapisima, kao i svedočenjima neposrednih učesnika događaja, kroz deset epizoda osvetljava jedno od najzanimljivijih i najdinamičnijih poglavlja jugoslovenske i svetske istorije.
Centralna tema serije jeste način na koji je Josip Broz Tito, kao vođa partizanskog pokreta u Drugom svetskom ratu i kasnije kao predsednik socijalističke Jugoslavije i reprezent njene spoljne politike, vešto balansirao između dve supersile, odnosno između istočnog i zapadnog bloka. Upravo ta politika "plesa na tankoj žici" omogućila je Jugoslaviji jedinstveno mesto u svetskoj diplomatiji, što je svojevremeno i The New York Times opisao kao "Titovo akrobatsko balansiranje".
Dokumentarno-igrana serija, "Tito – između Istoka i Zapada" zasnovana na istorijskim dokumentima, TV i fono zapisima, kao i svedočenjima neposrednih učesnika događaja, kroz deset epizoda osvetljava jedno od najzanimljivijih i najdinamičnijih poglavlja jugoslovenske i svetske istorije.
Centralna tema serije jeste način na koji je Josip Broz Tito, kao vođa partizanskog pokreta u Drugom svetskom ratu i kasnije kao predsednik socijalističke Jugoslavije i reprezent njene spoljne politike, vešto balansirao između dve supersile, odnosno između istočnog i zapadnog bloka. Upravo ta politika "plesa na tankoj žici" omogućila je Jugoslaviji jedinstveno mesto u svetskoj diplomatiji, što je svojevremeno i The New York Times opisao kao "Titovo akrobatsko balansiranje".
Category
🎥
Short filmTranscript
00:28BALANSIRAJUĆI
00:57BALANSIRAJUĆI
01:28BALANSIRAJUĆI
01:32BALANSIRAJUĆI
01:33BALANSIRAJUĆI
01:35BALANSIRAJUĆI
01:37BALANSIRAJUĆI
01:41BALANSIRAJUĆI
01:43BALANSIRAJUĆI
01:45BALANSIRAJUĆI
01:46BALANSIRAJUĆI
01:47BALANSIRAJUĆI
01:47BALANSIRAJUĆI
01:48BALANSIRAJUĆI
01:50BALANSIRAJUĆI
01:51BALANSIRAJUĆI
01:51BALANSIRAJUĆI
01:53BALANSIRAJUĆI
01:55BALANSIRAJUĆI
02:00BALANSIRAJUĆI
02:02BALANSIRAJUĆI
02:11Hvala što pratite kanal.
02:49Hvala što pratite kanal.
03:11Hvala što pratite kanal.
03:45Hvala što pratite kanal.
04:13Hvala što pratite kanal.
04:35Hvala što pratite kanal.
04:48Sa dobro naoruženim i odmornim jedinicama.
04:52Ta strategija dolazi u obzir samo u slučaju da ne pretroli udari u našu zemlju sa tolikim naoruženim snagama, da
04:58mi ne bi mogli izdržati veći dio teritorije.
05:01Iako bi bila zauzita cijelja Evropa.
05:04Taj plan sam saopštio drugovima iz politbirova CKKPU i iz generalštaba JNA i svi su se služili.
05:16Ekonomska blokada, granični incidenti i stalna pretnja agresijom zemalja istočnog bloka doveli su Jugoslaviju u tešku situaciju.
05:26To stanje pogošala je katastrofalna suša koja je 1950. godine pogodila Jugoslaviju i ugrozila ne samo obstanak stanovništva, nego i
05:36odbrambenu sposobnost zemlje.
05:38Zbog toga je Jugoslavija 1950. godine započela aktivnu borbu za dobijanje američke pomoći.
05:46Najprije je trebalo posle 1948. godine izdržati prvi udar onih iznutra koji su mnogi bili zapravo ili zbunjeni ili na
05:58Staljinovoj strani.
05:59I kad je to prevladano i kad se izdržalo nakon 1948. godine, onda je Jugoslavija imala nekih svojih drugih problema
06:08iznutra.
06:09Jedan od problema je bila da je to bilo jedno od najnerazvijenijih zemalja Evrope.
06:15Da je ta zemlja imala poteškoća sa politikom kolektivizacije koja je s jedne strane učinila ju nepopularnim,
06:24ali je to možda bio jedini način da gradovi prežive glad koja se spremala.
06:33U svakom slučaju Jugoslavia ulazi u hladni rat veoma oslabljena.
06:41Od 1948, 1949, 1950, ona nema praktično ni jednog jasnog saveznika.
06:51Tri godine za jednu mladu zemlju sa jednom novom vlašću koja nema ništa, ni industriju, ni poljoprivredu,
07:04a koja ima snažne i visoke ciljeve je stvarno mnogo.
07:11Odluka Jugoslovenskog vojstva da krene u pregovore sa zapadnim svetom je bila pre svega izraz jedne velike nužde u kojoj
07:21se Jugoslovenska država našla.
07:23Nije samo u pitanju mogućnost direktnog vojnog sukoba sa dojučerašnjim saveznicima, već je situacija u Jugoslaviji bila izuzetno loša i
07:36na ekonomskom planu.
07:37Jugoslavija se suopčila kao izrazito agrarna zemlja i sa problemom prehrambene stabilnosti,
07:45s obzirom da je bilo nekoliko za redom sušlih godina, a ta pretežna agrarna zemlja se još uvijek nije oporavila
07:53od onog razaranja agrarne baze
07:56do koga je došlo tokom drugog svjetskog rata. Takođe, taj pokušaj kolektivizacije kao odgovor na sovjetske kritike je doveo do
08:07drastičnog pada produktivnosti u poljoprivredi
08:12i to je stvarilo jednu situaciju koju se zemlja nalazi u sukobu sa istokom, sa zapadom ima loše odnose već
08:20nekoliko godina
08:22i prosto to je teralo Jugoslaviju u smeru prvo normalizacija, potom i razvijenja odnosa sa zapadnim svetom.
08:32Odnosi sa srednje američkim državama postali su centralno pitanje za Jugoslaviju.
08:37Praktično Velika Britanija više nije nakon drugog svjetskog rata bila onaj činlac koja je bila tokom rata ili pre drugog
08:43svjetskog rata
08:44i Tito je to brzo shvatio. On je prihvatio logiku zapadnih lidera da se razgovara sa onim koji kontroliše situaciju,
08:52i koji može, kako to volio Amerikanci, da kažu to deliver, da isporuči, da izvrši ono što ste dogovorili.
08:58I počeli su kontakti najprije traženjem pomoće od Svijednih američkih država.
09:03Prva delegacija koja je predvodio Kardelj tražila je zapravo novac koji bi pokrili ogroman deficit koji smo imali tada u
09:09našem budžetu.
09:11Jer je novac morao da se daje za proizvodnje oružja, odmrbeni pripreme i tako dalje i to je sve bilo
09:16skupo.
09:17Postoje anegdota koja kaže da je on tražio iznos, kad su američki predstavnici videli koliki je iznos u pitanju,
09:24rekli su mu, pa da li vi znate koliko je to para?
09:26Na što je navodno Kardelj odgovorio, ne znam koliko je to para, ali znam da nama toliko treba.
09:33Jugoslavia u hladni rat ulazi kao zemlja koja je verni sledbenik Moskve i verni sledbenik Sovjetskog saveza.
09:44Upravo zbog toga dolazi do snažnih internih rasprava u State Departmentu i Svijednih američkim državama
09:54kakav stav treba da bude zauzet prema Jugoslaviji. Da li Jugoslaviju uopšte treba pomoći na konkretni način ili to ne
10:02treba da se uradi.
10:04Predvodnik struje koja ide u korist Jugoslavije jeste Ačesom, tadašnji državni sekretar Svijednih američkih država,
10:15koji smatra da Jugoslaviju treba pomoći i da ta pomoć treba da bude veoma široka.
10:24Od odvrmbene pomoći pa sve do, ajde tako kažem, ideološke pomoći.
10:32Tada na scenu stupa još jedna važna ličnost, to je Averel Hariman.
10:38Averel Hariman je tada u State Departmentu također, sa njim se Velebit često viđa i on će biti odlučujući koji
10:51će da predloži snabdevanje Jugoslavije ne samo hranom, nego i oružjem.
11:021951. godine Vladimir Popović, koji je bio čovjek koji je poslan u Sjedinjene američke države, je razmišljao sa članovima svog
11:12diplomatskog tima,
11:13ne samo u Vašingtonu, nego onima koji su bili iz Njujorka, što učiniti u situaciji kada je Jugoslavijska država bila
11:21nekoliko tjedana udaljena od moguće glati.
11:24I on je tada predložio da se telefonom nazove Walter Battle Smith, američki šef CIA u tom trenutku, s takvom
11:35formulacijom da je pitanje života ili smrti.
11:37I on se javio, on je rekao vi znate što se može dogoditi kod nas ako Jugoslavia uđe u glad
11:45ili ako Jugoslavia bude gladna.
11:47I on se uzbudio, mislim, ili je shvatio da je situacija vrlo dramatična i rekao li mi ne možemo organizirati
11:56taj transport takav ili da je nemoguće u tako kratko vrijeme organizirati.
12:01Međutim, Jugoslavijska diplomacija je bila spremna i rekla je ovdje, ovdje, ovdje imate brodove.
12:06Ako bi ti brodovi bili natrpani žitom i upućeni Jugoslavijske luke, mi ćemo preživjeti, odnosno neće biti moguće organizirati promjenu
12:15režima.
12:16Betve Suša i američka percepcija agresivnih namera Moskve koji su sklopili u jednu tačku da Truman u jednom govoru javno
12:26podrži jugoslovanski zahtev.
12:30I to je zapravo prvi put da i američki kongres se uključi u taj spoljiv politički odnos sa Jugoslavijom.
12:36Donete poseban zakon u decembru mesecu koji se zva o zakonu o hitnoj pomoći Jugoslaviji.
12:41I sa stokova američkih u Evropi je stigla pomoć brodovima u rijeku i to je stokova mašalovog plana koji je
12:52Jugoslavia je naravno odbila čerze sedme godine.
12:54Ali eto kaže Mirono Insudin, jedan njen deo je završio Jugoslaviji kao početak ekonomske pomoći.
13:02Konačno kada su prihvatili da je to pitanje zaista ozbilnog sukoba i raza za Tita sa sovetskim rukovodstvom,
13:09jednje američke države su promenili politiku i usvojili su ono što se u americiji zove keeping tito af lovut.
13:15Zadržavajući Tita na površini da ne potone.
13:17Ali to je ono kako mi kažemo kad nekoga gurneš u vodu do usta pa ga malo pustiš da udakne,
13:23malo gurneš ispod vode da ne može da diše.
13:25Drugim rječima mislili su da će ga imati u luci, da će ga imati ucijenjenoga i tu je Tito odigrao
13:31jednu sjajnu ulogu.
13:32On je sa Amerikancima četiri ili pet godina igrao veliku igru u kojoj je ulog bio ogroman,
13:41a ni jednog trenutka im nije rekao ne, ali ni jednog trenutka nije prihvatio njihove ideje da se Jugoslavija preokrene,
13:47politički i priključi NATO-savezu koji je bio formiran 49. godine.
13:53Saradnja Jugoslavije sa Zapadom dostigla je najvišu tačku polovinom 1951. i tokom 1952. godine.
14:02Iako je ta saradnja bila motivisana strateškim vojnopolitičkim interesima Zapada,
14:07ona je omogućila i Jugoslaviji da ostvari svoje ciljeve i interese.
14:12Bilo je jasno da neko od visokopostavljenih funkcionera, dakle pre svega načalni generalštaba Koča Popović,
14:21treba da ode u Vašingtonu. On se boraviti u maju i junu.
14:26Tokom te posete Koča Popović je obici mnoge jedinice američke armije,
14:31poligone na kojima će mu biti predstavljeno na oružanje i vojna oprema.
14:36I tu će biti potpisan okvirni sporazum.
14:41Međutim, ni među saveznicima ne će reakcija biti sjajna.
14:47Naime, Britanci su videli u toj poseti prosto da se sada Jugoslovanska spojna politika
14:55odvaja od onoga što su oni želeli, da ta veza sa Zapadom ne cici preko Britanaca,
15:01nego direktno preko Amerikanaca.
15:04I zaista, posle Londona Koča će posetiti Pariz,
15:08razgovarat će i o mogućim modelima pomoći sa francuskom stranom,
15:13ali zašto je važna ta poseta?
15:16On će se tu sresti i sa novopostavljenim komandantom NATO snaga u Evropi,
15:22generalom Bajtom Eisenhowerom.
15:25Taj susret dva komandanta iz minulog rata je protekao delom
15:30u onoj zvaničnoj protokolarnoj atmosferi, ali delom je u razgovarima
15:34o mogućim kretanjima na prostoru Evrope, u sada već zahuktalom hladnom ratu,
15:42gde je prosto Popović nastupio sa jedne vrlo čvrste pozicije,
15:46uveravajući Eisenhowera u jugoslovensko čvrsto uverenje da brani
15:52sobstvenu nezavisnost i pravo na drugačiji spoljno-politički put
15:57i putem oružja ako to bude trebalo.
16:01I kad pogledate američka dokumenta sa druge strane,
16:03vidite da je sam Popović je nastup kod Eisenhowera
16:08izazvao izuzetno stažan utisak.
16:11Koča Popović također je prilično nedogmatičan.
16:13Neko ko gleda prema Zapadu, ko želi modernizaciju,
16:18ko nema problem i vojnoj i političkoj suradnji sa Zapadom.
16:23A s druge strane, Tito, koji se, s jedne strane,
16:26koji smatra da je potrebno distancirati se od Sovjetskog saveza,
16:30ali koji se uvijek bojao pretiranog antisovjetizma u Jugoslaviji.
16:34Dakle, neko ko je ipak stalno upozoravao,
16:39uključujući i diplomatsku službu i ministarsko spoljnih poslova,
16:42da je u redu biti na distanci prema Sovjetskom savezu,
16:45ali da se ne smije voditi antisovjetska politika.
16:48Tito je ipak neko ko je bio komunista, internacionalista,
16:53i kome je Sovjetski savez bio drag.
16:56Tako da u tom smislu on zapravo upozorava
16:59da Jugoslavija mora ostati stalno u nekom balansu.
17:02Na konferenciji istručnjaka za ekonomske pitanja,
17:05koja je održana u Londonu 15. aprila 1951. godine,
17:09odlučeno je da se Jugoslavije pruži ekonomska pomoć,
17:14ali ne svaka zemlja pojedinačno, već na tripartitnoj osnovi.
17:18Udeo u pružanju pomoći koji je Jugoslaviji običan za period od 1. jula 1951.
17:26do 1. jula 1952. godine,
17:28procentualno iznosi tako da je procenat koji je Amerika trebala da pruži
17:34bio 65%, Velike Britanije 23% i Francuske 12%.
17:40Ukupan iznos pomoći treba je da bude 120 miliona dolara.
17:5114. novembra 1951. godine,
17:55potpisan je u Beogradu sporazum između vlade
17:57Federativne narodne republike Jugoslavije
17:59i Sjedinjenim država Amerike o vojnoj pomoći.
18:12S porazum su potpisali u ime Jugoslovenske vlade
18:15Maršal Josip Brovstito,
18:17a u ime vlade Sjedinjenih Amerike i država
18:19ambasador George Allen.
18:34Saradnja Jugoslavije sa Zapadom bila je obostrano korisna.
18:38Zapadne sile su uspjele da bar privremeno odvoje Jugoslaviju
18:41od prosovjetskog bloka i time naruše njegovu monolitnost,
18:45a Jugoslavensko rukovodstvo je sprečilo intervenciju
18:48istočnoevropskih država na svoju teritoriju
18:51i saniralo katastrofalno stanje u privredi.
18:55Kao rezultat tih odnosa usledio je poziv Titu
18:59da poseti Veliku Britaniju.
19:10Predsjedinče Tito, ovo je naravno vaša prva poseta Velikoj Britaniji.
19:16Koja je glavna impresija
19:17koji ćete vi s tobom odneti nazad u Jugoslaviju?
19:22Moja glavna impresija će biti kad se ja vratim u Jugoslaviju,
19:26to što sam vidio da sam svugdje gdje sam god bil naišao
19:30na nijedjeljive simpatije engleskog naroda.
19:33Prema meni, a to znači prema narodnoj Jugoslaviji.
19:37Od pre nekoliko dana staljina više nema na političkoj sceni.
19:41Da li je posle njegove smrti smanjena opasnost po Jugoslaviju?
19:47Da, da. Znatno je smanjena opasnost od agresije,
19:52ali ostaje politika hladnog rata.
19:57Novo sovjetsko rukovodstvo je heterogeno.
20:01Očekuju se nesporazmi između Molotova i Maljenkova,
20:08kojeg podržava Berija da zauzme staljinovo mjesto.
20:13Znači, mislite da više nema opasnosti od izbijanja Rusa na Balkan?
20:20Takva opasnost uvijek postoji.
20:24Ali, time bi cijeli zapadni odbranbeni sistem bio poremećen, znate.
20:30Zapadni odbranbeni sistem također remete i vaše odnose sa Italijom.
20:37Njugošlovensko-italijanski odnosi nisu prijateljski,
20:41ali prije svega zbog trsta.
20:43I zbog pretenzije Italijana na Albaniju i neke druge dijelove Balkana.
20:49Kakav je vaš stav u odnosu na Albaniju?
20:53Mi nemamo nikakve skrivene namjere prema Albaniji.
20:58I smatramo da ona treba da ostane nezavisna.
21:01Bilo bi značajno da ostane nezavisna
21:04i u slučaju sovjetske intervencije.
21:09Meni zanima kakav je stav
21:12britanske vlade po bitanju Mediterana.
21:18Situacija u Mediteranu biće bezopasna,
21:20sve dok su saveznički snage sposobne da spreče
21:23prolaz ruskih podmornica kroz Bosfor.
21:27Sovjetska vojska je toliko jaka da neće birati
21:30da li će prvo napasti Balkan ili neki drugi deo Evrope,
21:34nego će to učiniti istovremeno po cijelom frontu,
21:39od Baltika do Turske.
21:45A šta bi radili Amerikanci u prve dvije nedelje rata?
21:50U prvoj i drugoj, ništa.
21:54Ali bi krajem treće i četvrte nedelje
21:58sigurno upotrebili atomsku bombu.
22:00A treba znati da odnedamno osim atomske
22:05imaju i hidrogensku bombu.
22:12A šta bi radili britanske snagi?
22:15Britanska podmorniška flota dobila bi zadatak
22:18da prođe kroz Bosfor
22:19i da u Crno Moru vodi rat sa sovjetskim snagama.
22:23Atomskim i drugim naružanjem bile bi napadnute komunikacije,
22:27aerodrumi, industrijska i elektropostrojenja
22:30nekako bi se onemogućili pokreti ruskih trupa
22:33i sprečilo snabdevanje snaga
22:35koje bi prodrale dublje u Evropu.
22:39Za odbranu Balkana posebna je značajna područja Trsta.
22:43Zato mi želimo da posredujemo u rešavanju problema
22:46između vas i Italijana.
22:49Amerikancima je također veoma stalo
22:51da odnose između Italije i Jugoslavije
22:54budu što je moguće bolji.
22:56A to bi bila i prilika da nastavite
22:59da primate američku vojnu pomoć.
23:06Nama je vrlo jasan značaj Ljubljanskog koridora.
23:10I zato smo tamo angažirali 12 divizije.
23:15I spremni smo da poslije izbora u Italiji
23:19povedemo razgovore na višem nivou i sa Italijanima i sa sabreznicima.
23:24Nama je veoma stalo da u slučaju rata imamo u sebe Italiju.
23:28I zato bi Jugoslavija trebalo da učini neki ustupak prema Italiji
23:32i da joj nešto da.
23:34I zahtevati od Jugoslavija da da teritorijalne ustupke
23:38Italiji u oči izbora.
23:40To bi bilo privremeno rješenje.
23:42Do postizanja konačnog Jugoslavijsko-Italijanskog sporazuma.
23:46To rješenje je za nas neprihvatljivo.
23:49To pitanje ćemo ostaviti za neka dalja dogovaranja.
23:54Sada želim da vam čestitam na sporazumu o prijateljstvu
23:57i saradnje između Jugoslavije, Grčke i Turske
23:59koje ste potpisali krajem februara ove godine.
24:04Hvala vam na čestitkama.
24:07Mede zanima zašto su Italijani podozrivi prema tom sporazumu?
24:12Zato što tajm sporazumom položaj Jugoslavije jača,
24:16a pozicija Italije slabi.
24:21Da li ja mislim da pitanje Trsta
24:24nema značaja za odbranu Zapada.
24:27Pošto mi nemamo namiru da ulazimo,
24:30formalno da ulazimo u Atlantski pakte.
24:32Viđete nam saveznik.
24:34Ne morate postati članica Atlantskog pakta.
24:37Nećete biti izolovani na liniji Evropske odbrane.
24:40imat ćete punu našu pomoć.
24:48Posle pet dana provedenih u Londonu,
24:50završila se istorijska poseta predsjednika Republike Velikoj Britanije.
24:54Na Vesminskje Slomkeju,
24:55u pratnje admiralaser Roderick Mark Gregorija,
24:58predsjednik Republike izvršio smotru počasne straže
25:00kraljevski mornaricem.
25:02Mašal Tito se oprostio sa ministrom Antoni Idnom
25:04i ostalim visokim britanskim predstavnicima
25:06i ukrcao se sa svojom pratnjom na Brod Noor.
25:13Poseta Josip Broza Tita Velikoj Britaniji
25:15je jedna od najznačajnijih poseta,
25:17pred svega zbog počasti koje su u njemu ukazdane.
25:19On je dočekan na jednom najvišem nivou
25:21i što je bio pokazatelj koliko Britanije
25:23prosto želi Jugoslaviju u svoji sferi utice.
25:26Međutim, sa same jugoslovenske strane
25:28je bilo određenih rezervacija,
25:30jer upravo tada je umro Staljan,
25:31i očekivala se velika promjena u Sovjetskom savjezu,
25:34ta čuvena destaljanizacija.
25:36I Jugoslavije je bilo jasno da će sada,
25:39dakle, taj tok razgovora se istokom teći mnogo drugčije.
25:42I ono što je zapravo suštinski tada Tito svata
25:46da najbolju afirmaciju će zapravo dosjeći
25:51s tom nekom nezavisnom politikom.
25:52Sam jugoslovansko-sovjetski sukob počeo je da menja karakter
25:57od proleca 1953. godine.
26:01Nije se radilo samo o direktnoj posljedici
26:03Stalinove smrti, već je o promjeni situaciju u samoj Moskvi.
26:07Dakle, dolazi do, kako se to govorilo,
26:11prestrojavanje u hodu sovjetskog političkog
26:14i partijskog vojstva, a novo rukovodstvo će se
26:18iskristalisati u narednom periodu,
26:21stvorit će se situacija u kojoj je radi učvršćivanja
26:25odnosa na istoku Evrope, a naročito novog
26:29sovjetskog rukovodstva potrebno rešiti
26:32taj goruci problem sa Jugoslavije.
26:34Mislim da su dva razloga na velik tita da,
26:37onakle, smanji intenzitet odnosa
26:40i naročito srdačnost odnosa sa svijemečkim državama
26:43i zapadnim zemljama nakon 52. godine.
26:47Prvi je bio smrt Staljina i promjene u Sovjetskom savezu
26:51koje su usledile. Tito je znao da same kadovske promjene,
26:55dolazak Hrušćova i nove garniture,
26:57još uvek nisu garant da će u Sovjetskom savezu doći
27:00do radikalne promjene politike prema svojim zemljama,
27:28prijatelj. I nakon sukoba 48. iako se to promijenio,
27:32iako je narativ sada bio protiv Sovjetskog saveza
27:34i njegovog rukovodstva, to nije bilo dovoljno da se u narodu
27:40taj sentiment prema Sovjetskom savezu kao savezniku ratu
27:43i kao sebi u bliskoj zemlji nastavi.
27:46I Tito je naročito unutar vojske, unutar jugoslovenske narodne armije
27:50mislio da ima suviše ljudi koji su izrečiti protivnici zapada,
27:55a donekle skloni Sovjetskom savezu, da bi mogao da potpuno napusti
28:01Sovjetski savez kao partnera i okrene sa zapadu.
28:05U takvoj situaciji prvi signali koji su dolazili od Sovjetskog saveza
28:09bili su u jugoslovenskom rukovodstvu donekle protivrečno
28:13prihvatani. Jedan broj se tome veselio, jedan broj se toga prašio.
28:20U tom trenutku, 1953. 1954. 1955. dolazi do jedne diversifikacije
28:28jugoslovenskih spoljnih odnosa, polako se normalizuje odnosi sa istokom,
28:33istovremeno odnosi sa zapadom se kroz specifične odnose sa grčkom i turskom
28:38i takozvani Balkanski pakt, na neki način obezbeđuje link
28:42jedna veza sa zapadom u slučaju da Sovjetski savez nekad iznena da promeni
28:48svoju politiku ponovo prema Jugoslaviji. Tito je upravo u tim trenucima
28:53shvatio da Evropa je tako kakva jeste, ona je podeljena između dva bloka,
28:59Jugoslavia mora da postoji između ta dva bloka i da koegzistira sa njima.
29:03Sa obe strane treba održavati dobre odnose, izvući što više koristi,
29:08političke i ekonomske sa obe strane, ali da jedina karta sada jeste karta onoga
29:13što se pomaljalo na svjetskoj pozornici, a to je bio nezavisni treći svet,
29:17taj nesvrstani svet koji se polako obličavao.
29:25Brod Galeb, kojim predsjednik Republike putuje u zvaničnu posetu
29:29prijateljskim zemljama Indiji i Burmi, prešao je pola puta.
29:34Na brodu su pored predsjednika Republike Aleksandar Ranković, Koča Popovis,
29:39Jovan Veselinov i drugi.
29:42Put u Indiju i Burmu izpirisan je borbom za učuvanje mira i uspostavljanjem
29:47brisnih odnosa sa dvema prijateljskim azijskim zemljama.
29:51Titovo putovanje u Indiju i Burmu decembar 1954. januara 1955. godine
29:58je po mom skromnom mišljenju njegovo najznačajnije spoljno-političko putovanje.
30:02To je bilo putovanje koje je apsolutno promenilo nazore Josipa Broza Tita,
30:08otkrilo mu potpuno nove dimenzije svetske politike, otvorilo mu neke nove horizonte
30:13da shvati da postoje narodi, civilizacije na drugim kontinentima
30:17koje dele osnovne međunarodne principe koje je delila i socijalističko Jugoslav u tom trenutku.
30:22I to pitanje je zaista Tita od jednog, da kažemo, balkanskog lidera,
30:27evropskog lidera, pretvorila zaista u svetskog lidera,
30:30ono što će on biti do svoje smrti 1980. godine.
30:34Što se tiče reakcija Zapada, one su zaista bile vrlo oštre.
30:38Već ukoliko čitate Depeše koje stižu iz američke ili britanske ambasade u Beogradu,
30:44ili instrukcije koje stižu iz vlada Sjednih američkih država i Velike Britanije,
30:49vidi se da su oni izuzetno zabrinuti da se Tito tim putovanjem odvaja od Zapada,
30:55istovremeno smatraju i da počinje da prihvata nehrove ideje nesvrstanosti,
31:00optužnuju ga da pokušava zajedno sa nehrom i unuvom da stvara treći blok,
31:05iako to naravno nije bila njihova intencija, ali te optužbe stižu.
31:08I zaista Tito je u početku vrlo zabrinut zbog ovih reakcija Zapada,
31:14kasnije se nekako opušta, i ukoliko čitate isto analize nekih američkih zvaničnika
31:20u tom trenutku, oni smatraju da je nehrubio taj ključni koji je Tita uvukao
31:25u nesvrstanu priču i otvorio mu tu azijsku dimenziju svetske politike,
31:30tako da Zapad nikako nije bio zadovoljan onim što se dešavalo u Indiju i Burmi,
31:34ali Tito zbog toga što su se otvarale karte i u trećem svetu i sa istokom
31:40mogo je slobodnije da se odnosi prema Zapadu i da bude spreman da izdrži izvestan pritisak,
31:47ali je znao da taj pritisak neće biti toliki da ga natera, da kažemo odustane od kursa
31:53koji je upravo sada u tog trenutka bio preduzao.
31:57Predsjednik Republike Josip Broz Tito i najviši jugoslovenski državni rukovodioci
32:01prisutpovali su na Zemunskom aerodromu do očeku delegacije vlade Sovjetskog savjeza.
32:06Pred mikrofonom Radio Beograda, šef sovjetske delegacije govorio je o ciljevima posete Jugoslavije.
32:14Delegacije vlada Sovjetskog savjeza i Jugoslavije vodit će razgovore na najvišem nivou.
32:19Razvović se odnositi na dalje poboljšanje međudržavnih odnosa.
32:23Delegacije će također razmotriti nijih međunarodnih pitanja od zajedničkog interesa.
32:27Veruje se da će ovi razgovori doprineti popuštanju međunarodne zateglutosti i stabilizovanju evropskih prilika.
32:37Već na aerodromu prilikom dolazka Hruščova je bilo jedno vrlo nezadovoljstvo jugoslovenske delegacije govorom Hruščova na aerodromu,
32:46gde je on rekao da bi morala da se na kraju uspostavi i bliska međupartijska saradnja.
32:52I ne samo to, nego je on podsjetio jugoslovenske drugove kako je Lenin osnivač sovjetske partije i da to imaju
32:59u vidu.
33:00Tito je bio pričo ljut nakon tog uvodnog govora, nije želeni on da se obrati, niti da se to prevodi
33:06sa ruskog.
33:07Tako da je te jedne suglasice i otrovne strelice, tako da kažem, su se nastavile i tokom naredna dva sastanka.
33:16Međutim, na kraju ipak se došlo od tog dokumenta i to je zbiljan, možemo da kažemo, jedan od najvažnijih dokumenta
33:23jugoslovensko-sovjetskih odnosa,
33:25to je Beogradska deklaracija.
33:27Dolazak Hruščova u Beograd 55. je bio polovičan.
33:32On ne osuđuje Staljina u tom trenutku, on ne zadovoljava do kraja jugoslovensku stranu.
33:38Jugoslovenska strana je naravno to prihvatila i potpisala sporazum o normalizaciji međudržavnih odnosa, ali to nije bilo do kraja to.
33:47Tek je osuda Staljina početkom 56. godine bila ono što u Beogradu očekuju.
33:54I tada se na sastanku jugoslavenskog partijskog vrha sa Kočom i Kardeljom i svima koji su bili prisutni kaže
34:02sada treba podržati te struje u sovjetskom vrhu koje su bile u stanju izvršiti osudu Staljinizma i Staljina.
34:11I tu Jugoslavia u jednom trenutku počinje igrati također veliku politiku.
34:17koja je iznad njezine veličine, možda i pomalo naivno, vjerujući da je u sovjetskom savjezu to bila stvarna promjeda.
34:26Kada otnošenje stali normalizovati u 55-56 roku,
34:30vznikalo vodeta anti, kako nazivamo, blok Molenkova, Molotova i tak dali.
34:37To je to ľudite, kateri vstupali protiv kontakta v Jugoslaviji.
34:42Čitali, što Jugoslavija je kapličicka strana, to ona poči člen NATO i tak dali.
34:47Hruščov sičal, što Tito je našaj komuništ, katerom je bilo vjeriti, možno i vjeriti,
34:52i s njim je bilo vstanoviti odnošenje.
34:55Pđus, znači, kateri u njim boli soobraženja, takođo geostrategijskog poradka,
34:59to je vstanoviti sovjetsko prisutstvo na Adriatici, tak skožem tak.
35:04Sovjetski savjez, odnosno Hruščov, su imali zapravo želju,
35:08da Jugoslaviju, možda čak i drugačiju, ali vrate na tragu lager.
35:12I ta rasprava, i to ustrajno nastojanje Hruščova da Tita vrati,
35:19da mu čak osobno prilazi sa posjetom Jugoslaviji,
35:24sa Titovim odlaskom opet u Sovjetski savjez i tako dalje,
35:28ste imali jednu od neviđenih situacija u međunarodnoj politici,
35:33da je šef jedne supersile tako dugo i tako opetovano se susrtao
35:38sa jugoslavijanskim liderom, sve u želji da ih vrati na tragu lager.
35:43U vreme kada je Hruščov došao u privatnu posjetu u Jugoslaviji
35:47i nakon toga on i Tito otputovali na odbor na Krim,
35:50u Americi je raspravljano o dodeli pomoći Jugoslaviji.
35:54I naravno u kongresu se sad brzo stvara opozicija,
35:57zašto mi da pomažemo zeljnji koja sad već ima tako javno manifestovane
36:02izljive ili ljubavi prema Sovjetskom savjezu.
36:04U 1956. godine Tito Boravi u Sovjetskom savjezu ono oko mesec dana
36:06bio je na Krimu, bio je u Staljngradu gde je hvalio uspehe Crvene armije
36:11i u jesen 1956. godine predameričke izbore,
36:14u kojem Eisenhoweru nije trebalo puno problema na spoljnom političkom planu
36:20i zapravo je bio uveren od strane Jugoslovena
36:24da nema posebnih promjena u Jugoslavijskoj spoljnoj politici,
36:28odnosno da Jugoslavija neće postati deo Sovjetskog bloka,
36:31to je bila fundamentalna stvar, da neće praviti nekakve posebne vojne planove
36:34s njimi, da ono nije deo, kako to Amerikanci ukažu,
36:38globalne moskovske politike, komunističke ekspanzije.
36:42U tom trenutku to su da njih bila dovoljno uverenja.
36:44Opravljanje odnosa sa Sovjetskim savjezom omogućilo je da se kupuje njihovo
36:48naoružanje oprema. A ono je bilo mnogo jeftinije od američkog naoružanja.
36:53Američki tenkovi, američki vlaznici koji je Tito tražio bili su vrlo skupi.
36:59I Tito je morao uzimati zajmove od Srednjih američkih država da to isplati,
37:04dok su Sovjeti prihvatali da se to isporučuje kroz robu na razmenu
37:08preko tih robnih lista. I to je naravno kao jedan značajan činilac
37:12utjecalo na Tita da se okrene kao snadjevanju oružijem sa istoka.
37:16Čitova 1956. godina je protekla u jednom izuzetno dinamičnom,
37:24ajte uslovno da kažemo, druženju Jugoslovenskog i Sovjetskog državnog
37:28i partijskog voća. Da bi došlo kasnije do još jednog susreta,
37:33to je početkom novembra 1956. godina, upravo u trenucima kad je Sovjetski savjez
37:40planirao intervenciju u Mađarskoj i kada će se Hruščov pojaviti na Brionima
37:47na svega nekoliko sati i kada će posle tih razgovora na kojima nisu vođene
37:54zvanične beleške, gde imamo samo jednu kraću zabelešku ambasadora Veljka Mičunovića
38:00koji je tu bio prisutan u službenoj dužnosti, videti da se Hruščov tek posle tog razgovora
38:07odlučio na tu intervenciju kada je Jugoslovenska pozicija bila sasvim jasna.
38:17Došli smo da se savetujemo po pitanju događaja u Mađarskoj.
38:23Do sada smo se konsultovali sa Poljacima, Rumunima, Čehoslovacima,
38:32Bugarima i Kinezima. Ali i od svih. Najvažnije nam je vaše mišlje.
38:43Da li znači to da je situacija toliko drastična da zahtijeva tako široke konsultacije?
38:49U Mađarskoj je kontrarevolucija. Tamo ubijaju, kolju, vešaju komuniste.
39:00Radi se o rekonstrukciji kapitalizma.
39:06Ja ne vjerujem da je imene nađi kao stari komunista neko ko će to dozvoliti.
39:14Ne znam da li je nađo oruđe ili je i sam stari agent imperializma.
39:22On zagovora više stranački sistem.
39:31Doći će nam kapitalisti na granice SSS-era.
39:37Mi to kao komunisti, internacionalisti, a ni Sovjetski savjes kao država
39:44ne možemo dozvoliti.
39:49A da li se znači planirate upotrijebiti sovjetske trupe u Mađarskoj?
39:53Da.
39:56To je jedini put.
40:00Prikupili smo dovoljno snaga i za akciju je dovoljan dan, dva.
40:11Ja se slažem da je Mađarska krenula jednim opasnim putem.
40:17Putem reakcionarne restauracije.
40:20I svakako nešto treba poduzeti, ali mislim da bi intervencija donijela više šteti nego koristi.
40:29A šta vi predlažite?
40:33A možda se treba osloniti na radnike, radničke savijete.
40:38I od njih početi oruženu akciju.
40:40Njene.
40:41To bi trajalo suviše dugo.
40:45Mi ćemo za dva dana sve likvidirati.
40:50Imaćete velike međunarodne probleme.
40:53Biće gužve i glame na zapadu u jedinjenim nacijama,
40:57ali toga će biti sve manje sada kada Velika Britanija, Francuska i Izrael ratuju protiv Egipta.
41:05Oni su se tamo zaglavili.
41:08Mi smo u Mađarskoj i šta?
41:12Da li, revolt i pobuna naroda u Mađarskoj je direktna posljedica veoma loše politike Rakošija.
41:21A i on je bio dobar s Staljima.
41:23Staljima je podržavao, da.
41:25Tačno je da vlada Imre Nađa skreće u desnu kontrarevoluciju, ali treba biti oprezna.
41:34Možda bi trebalo formirati nešto kao revolucionarnu vladu,
41:37koja bi se narod obratila s nekim naprednim idejama.
41:40Naša je ideja
41:44da vladu formira Ferenc Minih,
41:48bivši ambasador Mađarske u Moskvi.
41:53Tu je i kadar.
41:57Šta vi mislite o tom?
42:00Dobro poznam Minih,
42:02ali mislim da bi vladu trebao da formira Janoš Kadar.
42:06Zašto?
42:08Minih je provereni komunista.
42:12Kadar je pod Rakošijem zverski mučen u zatvoru,
42:16bio je na robi godinama,
42:19a za to vreme je Minih bio ambasador u Moskvi.
42:24Trebalo bi oštro i kategorično osuditi politiku Rakošija i Gerea
42:29u prošlosti u celini, koja je i dovoljala do svega ovoga.
42:33A kakvu bi ulogu u ovoj situaciji mogao da odigra Imre Nađe?
42:40Pa on bi mogao da osudi,
42:43skretanje u desno i reakciju,
42:46a ako odbije da da takvu izjavu,
42:50uvek može da podnese ostavku.
42:56Timo je bi spasio svoje ime i sačuvali komuniste.
43:01A možete li vi nešto da učinite uvezenju Nađa?
43:10Vaše angažovanje prema Nađu bilo bi nam dragoceno.
43:17Karel, možemo li nešto učiniti oko Nađa?
43:20Pa pokušat ćemo preko ambasade u Budimpešti
43:24da izvršimo pritisak na Imre Nađe u smislu
43:28odvajanja od reakcionarnog okruženja.
43:32Odlično. Nama bi to jako značilo.
43:35Nađev program je protivustavan
43:38i to bi nama olakšalo vojnu intervenciju.
43:44Ja.
43:45Sada je važno ovdje kako početi i kako završiti.
43:50Ali ako sovjetska vlada smatra da je intervencija nužna,
43:55ja svakako mislim da se ne treba osloniti
43:57isključivo na oružje sovjetske armije.
44:02Doći do krvoproliče, naroče ustati proti sovjetske vojske
44:06i svakako treba formirati nešto poput revolucionarne vlade,
44:10ali se stavljene od mađara.
44:11To.
44:14To.
44:17Znači imamo vašu saglasnost.
44:24Da.
44:38Znači imamo vašu saglasnost.
44:58Hvala što pratite kanal.
45:27Hvala što pratite kanal.
46:00Hvala što pratite kanal.
46:31Hvala što pratite kanal.
46:59Hvala što pratite kanal.
47:28Hvala što pratite kanal.
Comments