- 2 days ago
Tito - Između istoka i zapada (2026) - Epizoda 8 - Dokumentarno igrana serija
Dokumentarno-igrana serija, "Tito – između Istoka i Zapada" zasnovana na istorijskim dokumentima, TV i fono zapisima, kao i svedočenjima neposrednih učesnika događaja, kroz deset epizoda osvetljava jedno od najzanimljivijih i najdinamičnijih poglavlja jugoslovenske i svetske istorije.
Centralna tema serije jeste način na koji je Josip Broz Tito, kao vođa partizanskog pokreta u Drugom svetskom ratu i kasnije kao predsednik socijalističke Jugoslavije i reprezent njene spoljne politike, vešto balansirao između dve supersile, odnosno između istočnog i zapadnog bloka. Upravo ta politika "plesa na tankoj žici" omogućila je Jugoslaviji jedinstveno mesto u svetskoj diplomatiji, što je svojevremeno i The New York Times opisao kao "Titovo akrobatsko balansiranje".
Dokumentarno-igrana serija, "Tito – između Istoka i Zapada" zasnovana na istorijskim dokumentima, TV i fono zapisima, kao i svedočenjima neposrednih učesnika događaja, kroz deset epizoda osvetljava jedno od najzanimljivijih i najdinamičnijih poglavlja jugoslovenske i svetske istorije.
Centralna tema serije jeste način na koji je Josip Broz Tito, kao vođa partizanskog pokreta u Drugom svetskom ratu i kasnije kao predsednik socijalističke Jugoslavije i reprezent njene spoljne politike, vešto balansirao između dve supersile, odnosno između istočnog i zapadnog bloka. Upravo ta politika "plesa na tankoj žici" omogućila je Jugoslaviji jedinstveno mesto u svetskoj diplomatiji, što je svojevremeno i The New York Times opisao kao "Titovo akrobatsko balansiranje".
Category
🎥
Short filmTranscript
00:06Balansirajući između Sovjetskog saveza, Velike Britanije i Sjedinjenih američkih država,
00:12Josip Broz Tito je u drugom svjetskom ratu uspeo u tome da saveznici priznaju partizanski pokret
00:18i da posle rata formira privremenu vladu u kojoj su bili uključeni i predstavnici izbegličke vlade u Londonu.
00:25Kasnije, kao prvi čovjek socijalističke države, vodio je spoljnu politiku čast se približavajući jednoj, čast drugoj strani,
00:33odnosno istoku i zapadu. Neki su ovu Titovu politiku upoređivali sa plesom na tankoj žici nad provalijom,
00:42a New York Times ju je nazvao Titovim balansiranjem na krobatskom užetu.
00:50Kako je Tito kao predsednik jedne male države i kasnije lider pokreta nesvrstanih uspevao da bude značajan faktor
00:57u odnosima velikih sila? I koje su se promene dešavali u jugoslovenskom društvu,
01:02a koje u životu običnih građana na ekonomskom, sociološkom, kulturološkom i svakom drugom planu?
01:22Hvala što pratite kanal.
01:51Hvala što pratite kanal.
02:19Hvala što pratite kanal.
03:05Hvala što pratite kanal.
03:08gdje se manevar Sloboda 71 planira, a to je prostor Bele krajne u Sloveniji
03:18i prosetljivi prostor Pokuplja, Banije, Korduna u Hrvatskoj koja je već u to vreme
03:28bila zahvaćena političkim gibanjima koja su jedan ozbiljan upitnik na opstanak Jugoslavije,
03:36integritet Jugoslavije i osta. Dakle, armija je trebala i u očima stanovništva
03:42da pokaže svoju tehničku moć, da impresionira svojim prisustvom, da neko ko razmišlja
03:52da može da dovede u pitanje jedinstvo zemlje, da će naići na tu armiju.
03:58Tako da je manevar Sloboda 71 ostao sa vremenicima u pamćenju kao vojna poruka i inustranstvu,
04:08vojna poruka i na tlu same Hrvatske, a i jedno ohrabrenje onima koji su ipak osetili da dok je Tito,
04:20da će Jugoslavija i JNA da reaguju na bilo koji u obliku grožavanja.
04:28Znači, podrška Titovom kursu, podrška Titovoj interpretaciji, a ona je uvijek bila oštra
04:33i ona jeste se postala sve oštrija kako su republička rukovodstva ipak u toj decentralizaciji,
04:42promenama unutar Jugoslavije, zahtevala također zadovoljenje određenih svojih interesa.
04:48Tako da i Hrvatsko, na primjer i tadašnje rukovodstvo u Srbiji su u Sovjetskom savjezu
04:54vidale najveću pretnju. To se, na primjer, iskazalo na čuvanoj 14. sednici CKS-ka Srbije
05:00februara 70. godine. Sovjetska ambasada je također to prepoznavala u nastupima
05:06Latinke Perović i Marka Nikezića. Savka Dapčević i Mikotripalo su to u više navrata također isticali
05:12i tu je postao jedan konsenzus da zapravo različitim mahinacijama, aferama,
05:18također se vidi produžena sovjetska ruka.
05:25Nude nam Jugoslaviju kakvu ne želimo i nećemo. Hrvatski šovinisti žele razbijanje Jugoslavije
05:34kakva nam je u interesu i koju hoćemo. Svi oni imaju u rezervi oslonac na nešto ili nekog
05:42što nije svoj narod, svoja radnička klasa, svoja odgovornost za budućnost.
05:51Međutim, 1971. godine Tito ipak gura priču normalizaciji, ne samo on,
05:57istaknuti također i Jugoslavijski komunisti koji su uvideli da su ti procesi u Jugosljivu
06:03otišli predaleko. Dakle, Tito je u više navrata govorio, ako mi sada dođemo do toga da ne možemo da se
06:10složimo,
06:11i ako se situacija toliko zaoštri, zbog mnogih pitanja koje se sada otvorila, možda će doći do sovjetske vojne intervencije.
06:27Kad je Tito otišao u Ameriku u krajem oktober 1971. godine, tamo dočekam sa svim državnim počestima
06:31sa 21 platunom, sa špalirom za američke vojske koja ga je dočekala, kao državnika par excellence.
06:36I te razgovore je iskoristio da se žali na sovjeti, na sovjetski pritisak, kako bi američki interes za Jugoslaviju
06:43ostavio budnim i na jednom visokom nivou i kako ne bi morali svaki put da ih animiraju,
06:48ako bi sovjeti neki agresivni korak bilo verbalni, bilo praktični načinili, bilo prema Jugoslaviji ili neko od susednih zemalja.
06:56Tako da su u tim godinama dolazi to kažem širak ekonskog razumevanja i animiranja Amerike za bezbednosti Jugoslavije,
07:04igrajići na kartu da je opasnost, jer i od sovjeta nije kako se dobi u potpunosti prošlo.
07:27Gospodin, protižiš.
07:28Želio sam se pozdraviti, nadam se da je i ugodno ovdje.
07:32Uprostite mi, gospodo.
07:44Imam samo nekoliko minuta da vam saopštim nešto važno.
07:49Izboljite.
07:50Želim da znate. Ovo je informacija samo za vas.
07:54Susred za Brežnjava mi je protikao dobro.
07:56Treba to da znate.
07:57Vi ste jedini kome sam to rekao.
08:02Ja moram tu informaciju da prenesem gospodinu Niksonu.
08:05To je v redu. Tito mi je rekao da to saopšti vama.
08:08Da vi to prenesete Niksonu.
08:12Ustao mu.
08:14Zašto mu vi to lično ne kažete?
08:16V redu.
08:18Samo tri odlaka.
08:20Hvala.
08:32Gospodine predsedniče, gospodin Tepovac bi želeo lično sa vama.
08:51Gospodine predsedniče, mogli da vam saopštim jednu vrlo osetljivu informaciju?
08:58Izvolite.
08:59Mi u Jugoslaviji ćemo se možda suočiti sa velikim problemima.
09:05Predsednik Tito je veoma stari kada on umre.
09:08Kad ode, mislim, kada se povuče.
09:12Tada ćemo se suočiti sa pokušajima nekih od naših suseda da iskoristiti učinjenicu.
09:19Šta od nas očekujete?
09:21Očekujemo da iskoristite sav svoj uticaj.
09:24Da drugi drža ruke dalje od Jugoslavije.
09:28To je i naš interes.
09:30Hvala vam, gospodine predsedniče.
09:41Jugosloveni su smrtno preplašeni.
09:45Plaše se Rusa.
09:48Tito se plaše Rusa.
09:51Zato je poslao Tepavca da prenesu poruku.
09:56Misliš da Tepavac sve ovo radi po Titovim instrukcijama?
10:00A ne Tito iza leđe?
10:03Mislim da radi u dogovoru sa Titom.
10:06Jer ako do Rusa dođe ta informacija,
10:09Tito uvek može da se pravi kako on lično ništa ne je rekao.
10:15Kako bi to moglo da dođe do Rusa? Preko koga?
10:19Preko nekog iz njegovog najmležeg okruženja.
10:23Za nisu obojca otkazali prevodioce.
10:30Gospodine predsedniče.
10:34Moj minister inostranih posleva mi je rekao da je razgovarao sa vama.
10:39I mi se sada vršit ćemo mnogo bolje.
10:44Hvala vam.
10:46Početkom novembra 1971. godine usvojen je dokument koji je predstavljao dugoročnu platformu budućih odnosa Jugoslavije i Sjedinjih američkih država.
10:59Takav dokument SAD do tada nisu potpisali ni sa jednom državom.
11:03I on se kasnije pominjao kao Vašintonska deklaracija.
11:08Vašintonska deklaracija predstavlja zapravo zajedničku izjavu koju su potpisali Tito i Nixon 30. oktober 1971. godine.
11:21koja je odstupila od do tadašnjih izjava potpisivanih između američkih i Jugoslovenskih državnih zvaničika.
11:31Ali ovog puta Jugosloveni su želili da nova izjava ima dublji značaj.
11:38Da se njome zapravo definišu međusobni odnosi i da bude poput neke platforme za buduće odnose između Jugoslovenske države i
11:48Sjedinjih američkih država.
11:49Sjedinjih američkih država su razumele Jugoslovensku potrebu za jednim takvim dokumentom i pristale su da se izjava potpiše i objavi.
12:00Sadržaj Vašintonske deklaracije, kako se ona više kolokvijalno naziva, je takav da su se Sjedinjih američkih država obavezale
12:08da će poštovati nezavisnost, teritorijalni integritet Jugoslovenske države i njen suverenitet,
12:15kao i da će imati razumevanje i poštovati Jugoslovensku nesvrstvenu politiku.
12:22Ovo je bila neka vrsta političkog programa na kome su Jugosloveni insistirali
12:28i ona je postala trajni dokument na koji su se i docnije Jugosloveni pozivali kad god su bili u kontaktu
12:39sa američkim administracijama.
12:41Predsednik Socialističke Federativne Republike Jugoslavije i predsednik Saveza Komunista Jugoslavije Josip Broz Tito
12:48sa suprugom Jovankom i grupom svojih saradnika, otputovao je 5. juna u zvaničnu i prijateljsku posetu u Sovjetskom Savezu.
12:56Predsednik Tito je otputovao na poziv centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza
13:01i prezidijuma Vrhovnog Sovjeta SSSR-a.
13:07Okolo 1972. godine Tito i Karider zajedno govore o suzbijanju kritika spoljne politike Sovjetskog Saveza.
13:16U tom smislu Mirko Tepovac je najviše tu bio kritikovan i Mirko Tepovac će pasti sa svoje pozicije državno sekretar.
13:24On je više puta podnosio naravno ostavku, ali jedna od glavnih optužnica bila da zapravo se suviše konsultuje sa Kočom
13:31Popovićem, Markom Nikizićem,
13:32da jednostavno ne prihvatate novi kurs revolucionalni, naročito nakon 21. sednice i smene hrvatskih prolećara.
13:40I to je, kao što je, da kažem, Latinka Perović u onoj svoje knjizi nazivala zatvaranje kruga u Jugoslovenskoj partiji
13:47i društvu
13:47koji će uslediti tokom 72. godine. I ta poseta Titova u Sovjetskom Savezu samo bio dalje čin dobrih sporazumevanja.
13:56Znači, nema više nikakvih otvorenih pitanja toliko.
13:59I Tito tada obećava da je situacija poluzavršena.
14:03Dakle, to je ono što se danas tumači.
14:05Da je on tada nagovestio pad srpskih partijskih liberala.
14:09da je rekao, eto, smenjeno je hrvatsko partijsko rukovodstvo.
14:13I, znači, predstoji nam još oni koji su smatrani zapravo da nisu deo tog centralnog partijskog kursa što će uslediti.
14:25Ispraćaj, kao i doček, bio je veoma srdačan i veoma prijateljski.
14:34Titova poseta Sovjetskom savezu doprineće daljem jačanju prijateljstva i saradnje između naše dve zemlje i naše dve partije
14:40u interesu naroda Jugoslavije i Sovjetskog saveza i socijalizma i mira.
14:47Poziv predsjednika Tita Leonidu Brežnjevu da učini prijateljsku posetu Jugoslaviji prihvaćen je sa zadovoljstvom.
14:57U drugoj polovini oktobra 1972. godine britanska kraljica Elizabeta II. boravila je u višednevnoj zvaničnoj poseti Jugoslaviji.
15:09To je bila njena prva poseta nekoj socijalističkoj zemlji.
15:21Britanskom suverenu priređen je topao doček sa svim počastima,
15:25kome su prisustvovali istaknuti jugoslovenski funkcioneri i članovi diplomatskog kora.
15:30Jugoslavije i Sovjetskog slovenski funkcioneri i Sovjetskog slovenski funkcioneri i Sovjetskog slovenski funkcioneri.
15:57Ako bismo gledali život u Jugoslaviji recimo od 50. godina pa nadalje sve do njenog raspada,
16:03nije bilo jednog segmenta života koji nije bio obelažen amerikanizacijom.
16:08Ako govorimo o filmu, to je naravno dominacija američkog filma u bioskopima,
16:12to je to obožavanje hollywoodskih zvezda koje dolaze u Jugoslaviju.
16:17Ako govorimo o muzici, to je prvenstveno krenuo džez jer je Titovo nestaljeno bilo da džezu
16:25i svim ostalim realnostima zapravo zapadnog sveta.
16:28Ali ono što je važno reći da, zahvaljujući takvoj politici Jugoslavije,
16:33Jugoslavije je i od popularne, od visoke kulture zapravo dobijela ono što je najviši bio kvalitet.
16:39Znači ono što je doodlazilo u koncertne dvorleane i izložbene sale i muzeje u Parizu, Londonu, zapadnom Berlinu,
16:48Briselu dolazilo je u Beograd.
16:50Ako recimo Ella Fitzgerald, Louis Armstrong dolaze i sviraju džez.
16:55Što se tiče muzike, također rock'n'roll je sve prisutan i nije samo stvar da je dopušten mladima,
17:02da oni mogu da kupuju strane ploče, da postoje licence,
17:06da sve što se objavljuje praktično u Velikoj Britaniji i u Americi stiže Jugoslaviju.
17:11Nego se džez izvodi za tite, rock'n'roll se izvodi za tite i na danu mladosti.
17:16Tako da je to zaista opet ušlo u sve pore društva.
17:20Dolaze američki filmovi u sve većem broju, pošto od 1952. godine Jugoslavije može da kupuje američke filmove za dinere.
17:29Tako da relativno jeftino u odnosu poređenju sa drugim zemljama,
17:33Jugosloveni su u prilici da gledaju hollywoodske filmove.
17:37Tako da ja mislim da i te posete glumaca, osim što je Tito bio strastveni filmofil,
17:42su korišćene kao neka vrsta kulturne diplomatije.
17:46Znači trebalo je Zapadu predstaviti Jugoslaviju kao jednu zemlju u kojoj su mogućnosti mnogo veće,
17:53u kojoj su i prava mnogo veće nego na istoku, ali nego i na Zapadu u nekim segmentima.
18:03Ne govorim samo o visokoj kulturi sada koje u velikim centrima je na važne koncerte gdje su dolazili ili važni
18:11kazališni trupe koje su dolazili.
18:13Naprosto je Jugoslavijska vanjska politika otvorila tu zemlju koja je inače bila potpuno provincijalna.
18:21I kada Jugoslavijska opera odlazi u London, ona izaziva senzaciju tamo i to je bio jedan od pokazatelja da je
18:30to išlo udvosmjerno
18:32ili nije bilo samo da smo mi primali nego smo mogli izlaziti van kao što smo onda mogli participirati u
18:38brojnim drugim natjecanjima ili brojnim drugim susretima.
18:42Tito je, pa mogu čak da kažem, prezirao savremenu umetnost i ima izrazite govore protiv savremena umetnosti,
18:51ali i kada on izgovara najgore stvari o savremenoj umetnosti, o abstrakciji i tako dalje,
18:57i dalje se radi na završetku Muzeja savremena umetnosti, i dalje ne samo da te izložbe dolaze u Jugoslaviju,
19:04nego se dela abstraktnih slikara otkupljuju od strane države. U tom smislu njemu je to bilo zaista odlično za pokazivanje
19:12Zapadu šta svoju Jugoslaviji može,
19:16ali mislim da je Tito shvatao da je mnogo manja cena puštanje svih tih tekovina zapadne popularne kulture i visoke
19:27kulture nego za tezanje.
19:29I mislim da je to također bila jedna od njegovih ispravnih političkih odloga.
19:34U julu 1973. godina američki zvaničnici su radili procenu o Jugoslaviji posle Tita,
19:41u kojoj je izneta konstatacija da je Jugoslavija podeljena zemlja suočena sa krupnim problemima,
19:48koji će se po svemu sudeći uvećati kada ostareli i bolesni Tito napusti političku scenu.
19:54Oni su to odavno gledali, naročito ih je brinula mogućnost da neka nova vlast u Jugoslaviji,
20:02ako govorimo o ovima sa zapada, bude mnogo susretljivija prema Varšavskomu moru.
20:10I verovatno su oni o tome možda još ne znamo, spremali se i za te varijance,
20:18u koliko bi kurs politički vnoutra Jugoslavije i da nakone stanka Tita uzor neki drugi smer.
20:27Bržnijevske rukovodstvo k seredini 70-ci godov oddavalo sebi otčet v tom,
20:33što poka živ Tita, vrnući Jugoslaviju v советski lagri, vrnući Jugoslaviju v советski blok ne potoče.
20:41I žestké davljene na Jugoslaviju, i osobjeno, ispravljanje vojnej sile proti Jugoslaviji,
20:51ni k čemu hrošemu ne privedet. Malo toho, eto čin seriozno podarvet vlijanje i avtoritet
20:59sovjetskog sojuza vo vsem mire, ne toliko v Evropi, ne toliko v Vostočnej Evropi.
21:05Promena stava, američkog stava prema Jugoslaviji može da se prati i u američkim obaveštvenim procenama iz tog vremena.
21:16To su takozvani National Intelligence Estimate, koji ima jednu svoju evoluciju i gradaciju.
21:23Znači, do recimo pada Rankovića 1966. godine, nacionalizam se upotrebljava isključivo u smislu jugoslovenskog nacionalizma.
21:33Znači, prema spolja. Ne postoje u nutrošnji nacionalizmi.
21:37Od 1966. godine to pitanje se regularno i redovno razmatra i od tada počinju analize i pretpostavke o mogućnostima raspada
21:50Jugoslavije.
21:58Predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito bio je među prvim državnicima koje je u ime naroda Alžira na aerodromu Dar el
22:05Beida dočekao predsjednik Huaribu Medijen.
22:08Pozdravljajući u njemu ličnost koja je sa nehrom i naserom bila pokretač, stvaralac i pobornih politike usmerena na postizanje i
22:16očuvanje nezavisnosti, obezbedjenje mira, demokratizaciju političkih i ekonomskih odnosa i za progres u svetu.
22:49Na tom samitu doneta je rezolucija u kojoj je proglašeno stvaranje novog međunarodnog ekonomskog poretka.
22:56To je bila potpuno nova strateška inicijativa samog pokreta, kojom se je trebalo promeniti samu suštinu odnosa između globalnog severa
23:05i globalnog juga.
23:06Trebalo je promeniti principe globalnog ekonomskog i finansijskog sistema i ta agenda ekonomska od Alžira do negde Kolomba apsolutno dominira
23:16celokupnom akcijom nesvrstanih.
23:18Tada je i najveća brzina širenja pokreta nesvrstanih. Istovremeno to je i trenutak u kome Sjedinje Američke države postaju u
23:26stvari najzabrinutije zbog toga šta nesvrstane zemlje uspevaju da postignu na međunarodnom planu naročite u okviru jedinih nacija
23:33i da zaista mogu da ostvare značajan politički pritisak na velike sile i da izvesne koncesije dobiju od njih.
23:42U najvećoj meri mi smo bili i ostali zaokupljeni borbom naroda i zemalja za državno-političku i ekonomsku nezavisnost.
23:50Soočeni smo na oko protivrećnim procesom. Zemlje su sve tješne povezane i međuzavisne, a u isto vreme i rješene da
24:00steknu i učuvaju nezavisnost.
24:02To su samo dve strane istog kretnja. Jer je sve strana ravnopravna i korisna saradnja moguća samo među nezavisnim i
24:11suverenim državama.
24:13To momentu Tito je već bio veteran svetske politike.
24:17Sa jednim vrlo izgrađenim imiđom u svetskoj javnosti.
24:23Pogledajte, taj početak sedamdestih, on je jedan od redkih, u tom suštinski jedini od osnivača pokreta nesvrstanih koja je na
24:36političkoj sceni.
24:37Posle Naserove smrti, ne samo da će se promeniti taj izgled jugoslovensko-egipatskih odnosa, već i sam oblik pokreta nesvrstanosti
24:51dobiti neke nove forme.
24:53Tokom te 1973. i 1974. godine, Josip Ros Tito ima nis usreta sa različitim nesvrstanim liderima, što u Africi, što
25:02u Bliskom istoku, na Dalekom istoku i tako dalje.
25:06Zato što Tito shvata da pokret nesvrstanih, koliko sada god bio dobro organizovan kao jedna međunarodna organizacija i sastajao se
25:16sada redovno svakih tri godine,
25:18i da se svake naredne godine posle samita održavala velika ministarska konferencija koja je bila neformalni samit na koje se
25:25odlučivalo o velikim međunarodnim problemima
25:28i internim, da kažemo, stvarima samog pokreta. On je shvatio da kroz ličnu inicijativu uvijek mora da se ta ideja
25:34održi živom
25:35i da on uvijek mora biti prisutan na svakom eridijanu, da deli savete i da sluša mišljenje i savete drugih.
25:42Tako da je to vrlo važno za Jugoslaviju u tom trenutku da očuva svoju lidersku poziciju u samom pokretu.
25:49Nakon unapređenja ekonomske saradnje tokom 1972. i 1973. godine,
25:57značajno su poboljšani politički odnosi između Jugoslavije i Sovjetskog saveza,
26:02što je posebno iskazano tokom Titove posete Moskvi u novembru 1973. godine.
26:08Pa evo, ja bih želio prvo da se zahvalim na srdačnom i prijateljskom dočaku
26:15i vjerujem da će i naši razgovori iće u sličnom tonu.
26:21Naši odnosi su dobri, bez osobitih problema i bez negativnih elementa.
26:28A naša želja je ne samo da ih očuvamo, nego da ih i unapredimo.
26:35Tu nam se želje poklapaju.
26:38Imperializam je u ofanzivi i zato su nam potrebne uzajavne konsultacije,
26:45razmene mišljenja i jedinstvo u pogledima.
26:51Jeste. Tokom posjete Kosigina, krajem septembra ove godine,
26:59mi smo isrpno razgovarali o privrednoj saradnji među Sovjetskoj savjezi i Jugoslavije.
27:05Na bazi tih razgovora mi smo udovoljili vašim zahtevima za dodatne isporuke.
27:14I to, benzina 10.000 tona, nafte 200.000 tona, lož ulja 80.000 tona i reaktivno kerozina 5.000
27:29tona.
27:31Hvala vam. To će nam mnogo značiti, ali ja se prije svega zahvaljujem na razumijevanju našeg problema.
27:38Planiramo da saradnju u ovoj oblasti podignemo na još viši nivo.
27:42U ekonopskoj saradnji razgovarat će naši ministri, ali ja bih želio da porazgovaramo o aktuelnoj međunarodnoj situaciji.
27:51Trenutno, Bliski istok je najveći problem.
27:56Evo sad u oktobru je tamo ponovo izbio rat.
27:59Mi smo pokušali da do toga ne dođe, ali kada je došlo,
28:05Sovjetski savjez je pružio maksimalnu vojnu pomoć.
28:10Arapima smo isporučili velike količine oružija.
28:15Jeste, to nam je poznato.
28:18Pošto brojali smo avione.
28:20Da.
28:21Želim da ti se zahvalim, druže Tito,
28:25što ste dozvolili našim avionima prelet preko Jugoslovinske teritorije.
28:29Pa naravno.
28:30Beć te pomoći Arapi bi ponovo doživili poraz.
28:34Od 24. do 26. oktober ja sam imao neprospavane noći
28:40zbog stalnih kontakata sa Kairom, Damaskom i naravno sa Vašintonom.
28:45Amerikanci su se bojali da ćete se vi neposredno uključiti u te sukube.
28:50Da.
28:52Preduzeli smo neke vojne mere na teritoriji Sovjetskog savjeza.
28:55Znali smo da se Izrael plaši da ćemo uputiti naše trupe na Bliski istok.
29:01I zato smo im namerno davali signale da je to moguće.
29:06Hteli smo da izvršimo pritisak i na Ameriku i na Izrael.
29:11Ne. To je u Arapskim zemljama mnogo značilo.
29:15Ne znam koliko im je značilo.
29:20Ne verujem ja baš tim arapskim liderima,
29:24a pogotovo one Sadatu,
29:25koji stalno koketira sa Kissingerom.
29:28Ja sam ga više puta upozoravao
29:30da ne sme da veruje Kissingeru
29:35i lepim rečima Amerikanaca.
29:38Nažalost, Sadat nije Naser.
29:42Sa odlaskom Nasera dolazi do veliki promen u Egiptu.
29:46Prvo dolazi do približavanja Sovjetskom savjezu,
29:49a potom kao posledica poraza približavanja ka Sjedinim američkim državom.
29:55Jugoslavia je počela da menja svoju politiku.
29:58Ta politika je išla početku ka bezrezervnoj podršci Egiptu i njegovim interesima.
30:03Kao posledica nove Sadatove politike,
30:07ona se ubrzano menjala odlazeći u nekom drugom pravcu.
30:12Egiptu prestaje da bude glavni jugoslovenski savjeznik
30:16među arapskim zemljama.
30:19Poziciju Anvara Sadatove Bržnev nazval predateljskim,
30:25a djepo je separadnimi.
30:28Odmetil, že takie djepoje razvijazujem Izraelu ruči v regiome.
30:35Skal o tom, že jedinstvo arabskih stran
30:38sečas uničtožena,
30:41no i maksimalna v negativnom ključe.
30:45A charakterizoval etu situaciju,
30:47otkrito nazovaj odnošenje među
30:49Sovjetskim sojuzem i Egiptem v etet moment vraždjevne.
30:53Ali se jugoslovenska politika
30:55u arapskom svetu i na Bliskom istoku
30:58tako menja da ona sada ide u pravcu
31:00ubrzanog razvoja
31:02saradnje sa Irakom.
31:05Kao zemljom koja je
31:06i u političkom i u ekonomskom smislu
31:09na Bliskom istoku
31:10bila Jugoslaviji po stavovima
31:12nekako najbliža.
31:15Ta mlađa garnitura
31:16državnika u nesvrstavnim zemljama
31:20je prosto po Brozovoj oceni
31:22bila suviše
31:23orijentisana ka Sovjetskom savjezu.
31:26Suviše ideološki bliska toj strani.
31:28A za njega približavanje
31:30jednoj strani, kada su
31:31u pitanju velike svetske problemi
31:33značilo je pomeriti se
31:35od izvornih načela nesvrstanog pokrenja.
31:39A kakvi su generalno
31:40Sovjetsko-američke odnosi?
31:43Mislim da smo našli formulu
31:45u saradnji
31:48na bazi uzajamnih interesa.
31:51Dobro.
31:52Ja vjerujem da je Nixon
31:54dao veliki doprenas
31:57u spostavljanju naših kontakata.
31:59Nixon je u teškom položaju
32:02jer se i on zalaže za mir.
32:05Ne moramo baš svu našu
32:07antiimperialističku oštricu
32:09da usmerimo na Nixona lično.
32:12Jer sa njim se može razgovarati.
32:16Nama su sad najvažniji evropski problemi.
32:20Predstavljča konferencija
32:21o evropskoj bezbjednosti i saradnji
32:23mislim da će rješiti nekaj od njih.
32:26Ja se protivim proširenju kepsala.
32:28Jer evropski problemi
32:30treba da rešavaju evropske zemlje.
32:32Jer se treba ismanjiti
32:34brojnost vojske na evropskom tlu.
32:37Sa sadašnjih 10 miliona
32:39najprije mislim na 8
32:41onda na 5
32:43mislim da je realno
32:44nekde oko 3 miliona.
32:46Mi to podržavamo.
32:48Ali
32:50Amerikanci balansiraju smanjenje
32:53s račun na to
32:54da Sjedinje Američke države
32:57i NATO zadrže
32:58svu raketnu tehniku u Evropi.
33:01A svata tehnika je uperena
33:04protiv Sovjetskog saveza
33:06i socijalističkih zemalja.
33:08Ali
33:08Amerikanci sa vama imaju poseban odnos.
33:12Pa jeste.
33:13Dok god vodimo politiku
33:15vojne i ideološke
33:18nezavisnosti od
33:20Sovjetskog saveza i Kine
33:21mi ćemo tu podršku imati.
33:25Oni nas doživljavaju
33:26kao neku vrstu simbola
33:28nezavisnosti od
33:30Istočnog bloka.
33:32Sa njima nemate ne suglasice
33:34oko Evropskih pitanja.
33:35Pa nemamo zato što se naši interesi
33:37u tom smislu poklapaju.
33:40Neslaganje su zbog
33:41naše politike prema problemima
33:44van Evropskoj kontinenta.
33:46A ta politika ne ide
33:47na ruku Amerikanci.
33:50To je
33:51Bliski istok,
33:53Sredozemlje,
33:55Vijetnam.
33:56Tu se mi skubljava.
34:00U proleće 1974. godine
34:03ponovo je postala
34:04aktuelna tršćanska kriza
34:05koja je dovela do pogoršanja
34:07jugoslovensko-italijanskih
34:09i jugoslovensko-američkih odnosa
34:11i opasnosti da izbije rat
34:13između Jugoslavije i NATO pakta.
34:33februara 1974. godine
34:36započela je takozvana poslednja tršćanska kriza
34:40koja je trajila nekoliko meseci
34:42i koja se ogledala
34:44u svojevrstnom ratu notama
34:46između jugoslovenske države
34:48i Italije.
34:49A povod za ovaj rat notama
34:52bilo je postavljanje metalnih tabli
34:54između
34:55bivših zona A i B
34:58koja je postavila Slovenija
35:00time želeći da pokaže
35:01da to više nije
35:02samo demarkacijona linija
35:04već državna granica
35:06između Italije i Jugoslavije.
35:08Italija veoma burno reagovala na ovaj čin Jugoslavije
35:14i uputila jednu protestnu notu
35:17u kojoj je negirala pravo Jugoslavije
35:21da absorbuje zonu B u svoju državnu teritoriju
35:25smatrajući da je odlukama
35:27londonskog memoranduma iz 1954. godine
35:30Jugoslavia dobila zonu B
35:33samo na civilnu upravu.
35:35Situacija je nastavila se skuvati
35:37sve dokada je Jugoslavia primijetila
35:41kako se približio rok
35:45za jedne vojne vježbe
35:48koje je NATO morao voditi
35:50zajedno sa italijanskim snagama
35:53baše u tome zaljevu Trčanskova.
35:56Ipak nije se htjelo
35:59i nije došlo do zakaza ti manevra,
36:03ali čak je i Kissinger
36:05uvjeruje Jugoslavije da to je bilo
36:08sasvim slučajno, da ti su manevri
36:10koji su bili organizirani već godinama prije,
36:13najmanje godinu dana prije,
36:15i da to se tek sasvim slučajno
36:18poklapalo sa krizom
36:21u odnosima sa Italijom.
36:24Može se reći da eskalacija sukoba sa strane Beograda
36:29više je bila posljedica unutrašnjega stanja u zemli
36:34u kasnim godinama titove vladavine,
36:37nego posljedica neke skrivene namjere od Amerikanaca.
36:43U nastajenju da održi visoku temperaturu
36:46u međusobnim odnosima,
36:48Jugoslovenska država je pokrenula
36:51više mera kako bi pokazala
36:55svoju odlučnost
36:56Italijanskoj državi.
36:58Pokrenute su vojne trupe,
37:00a čak su i primećeni neki tenkovi
37:02na ulicama Kopra,
37:04kao i neki fortifikacijeni radovi na granici.
37:06Pored toga pokrenula je i javno mnjenje
37:10organizujući proteste skupove
37:12u kojima se demonstriralo
37:14protiv jedne ovakve italijanske odluke.
37:18Period tršanske krize od 1945. godine,
37:22kada je ona počela praktično od 1. maja
37:26jednovremenim ulazkom jugoslovenskih snaga u Trst,
37:29sve do 1954. godine kada je ta kriza pacifikovana,
37:37odnosno 1974. kada je definitivno završena,
37:41predstavlja jedan period ispitivanja
37:45diplomatskih mogućnosti
37:48i ujedno osnaživanja vojnih potencijala Jugoslavije,
37:54koje na sve načine nastoji
37:56da čitava zona slovene teritorije Trsta
38:01bude pripojena Jugoslaviji.
38:04S druge strane,
38:07bilo je jasno da je to nemoguće
38:10i da je to klasična diplomatska igra
38:13maksimalističkih stavova
38:15i traženja maksimuma
38:17da bi se na kraju dobilo ono što zapravo
38:20Jugoslaviji je i pripadalo,
38:23odnosno što je realno i bilo moguće i ostvarivo.
38:26Nakon dužeg perioda stagnacije odnose
38:29između srednjih američkih države i Jugoslavije,
38:32u jesen 1974. godine dolazi do njihovog popravenja.
38:37Zaslugu za to ima Henry Kissinger,
38:40koji je 4. novembra došao u zvaniču posetu
38:44Jugoslavije.
38:45Razlazi za njegov dolazok,
38:49koji je označio popravenje odnosa između dve države,
38:52su brojni.
38:53Imali su ga obe strane.
38:55Istovremeno Jugoslavija se nalazila u ekonomskim problemima
38:59i bili su joj potrebni američki krediti
39:02i američka ulaganja u njenu privredu.
39:05Istovremeno i srednje američke države su imale svoje motive
39:09da poprave odnose sa Jugoslavijom
39:12nakon kriznog perioda 1973. i početka 1974. godine.
39:18Jugoslavija zbog kritike na Bliskom istoku,
39:20zbog kritike američkog mešanja u Čile,
39:24u koje je dovelo dopada sa vlasti predsjednika Salavedora Allendea,
39:29zatim kritika oko krize u Kipru
39:32i pokušaj rušenja s vlasti jugoslavijskog starog prijatelja
39:37arhijepiskopa Makariosa.
39:38Zatim, načina koje je Amerika rešavala krizu u Indokini
39:43i tako dalje, i naravno odnos samog pokreta
39:48i srednjih američkih država u okviru jednih nacija,
39:50gde su amerikanci držali da Jugoslavi, o stvari,
39:53predvodi sve te anti-američke inicijative,
39:56dosta su negativno uticali na međusobne odnose,
40:00bilo izvesno za hlađenje, međutim,
40:02Amerika je polako shvatala da Jugoslavi jeste međunarodni faktor
40:05koji je potreban Americi, da se s Jugoslavijom mora razgovarati,
40:08i zbog toga već tokom 1974. godine
40:12susreti TITA i američkog državnog sekretara
40:14Heria Kissingera, dovode do toga da ukoliko nisu sve
40:17nesuglasice uklonjene, ipak se održava neki minimalno dobar odnos
40:22i izvestan balans, jer su amerikanci smatrali da ipak
40:25Jugoslavija je taj uticavan faktor koji može da spreči
40:28preteranu radikalizaciju ili sovjetizaciju
40:31samo pokreta nesvrstanih, a istovremeno Jugoslavija znala da bez Amerike
40:35određeni problemi, što geopolitički, što ekonomski u svetu, ne mogu se rešavati.
40:45Gospodine predsjedniče, želim da vam zahvalim na toplom prijemu
40:49i da izrazim veliko zadovoljstvo, što imam priliku da ponovo razgovaram sa vama.
40:56Meni je također zadovoljstvo.
40:59Jugoslavija želi imati dobre odnose sa Sjedinom američkim državama.
41:04U zadnje vrijeme je bilo nekih nesporazuma, ali to treba prevazići.
41:09Mene zanimaju vaše ocene trenutnog stanja u svetu,
41:14posebno na Bliskom istoku.
41:16Skoraj kod mene je bio Goldman.
41:18I on je dosta zabrinut za stanje na Bliskom istoku.
41:23I molio me da se zauzmem za njega kod Asada i Sadata, da ga primi na razgovore.
41:30Ja ću to učiniti.
41:31Ja ću to učiniti, ali Arapi neće pustiti da se situacije na Bliskom istoku zamrzne.
41:41Tragično je što situacija ne sme biti zaleđena, a sve strane tome teže.
41:47A daj, evo, Amerika je uticajna, ona može tu nešto učiniti.
41:52Amerika u stvari jedino može nešto učiniti.
41:56Sovjetski savjez se dogovori s Arapima i onda traži da mi to sprovedemo.
42:02Zato mi i delujemo sami.
42:07Mi smo spremni vršiti pritisak na Izrael.
42:11To je dobro. To je dobro.
42:14I ako vi budete podržavali Izrela, Rusi budu podržavali Siriju,
42:20sukup će se svoj nastaviti.
42:23Kakav je vaš odnos sa Sovjetskim savjezom?
42:26Naši odnosi su dobri. Dosta dobri.
42:30Bez obzira na to što pišu neki bulevarski listove, to su gluposti.
42:35To nema nikakve veze sa stvarnošću.
42:39Njima je jasno da ne mogu krenuti u bilo kakav vojni pohoda,
42:44da ne izazovu Sjedinjene američke države.
42:47Nas brine situacija na Kipru.
42:52Mogu da vam kažem da nemamo nikakve veze sa situacijom na Kipru.
42:58Kiparska kriza ima velike reperkusije na bezbednost Jugoslavije.
43:04Krizu na Kipru smo osetili kao pretnju i našoj sobstvenoj bezbednosti.
43:09Zvanično vam mogu reći da nismo imali ništa sa udarom na Kipru.
43:13Čak nismo ni znali za njega.
43:17Neko je sa strane rušio Makariosa.
43:21Zašto bismo mi rušili Makariosa?
43:24I to u jeko afere Watergate, zbog koje je predsednik Nixon i podneo ostavku.
43:31U ostalom, vi imate većih problema od Kipra.
43:36Imate tršćansku krizu.
43:38Da, da. To je nama jeste problem.
43:42Između ostalog, zbog toga što nemamo sa Kim ni razgovarati,
43:45pošto Italija nema stabilnu vladu.
43:48U narednih nekoliko meseci Sjedinjene američke države će izaći sa celovitim prilazom
43:58rešavanju italijanskih problema.
44:01Da, tako da će to i vama ulakšati posao.
44:04Bili bi smo mnogo srećeni da nije došlo do manevara šeste američke flote.
44:11Šta smo i blizu granica naše zemlje.
44:13I to je u vreme za oštravanje tršćanske krize.
44:16A ono što ne se najviše zabrinulo jeste to što su ti brodovi odmah nakon manevara otišli pravu trst.
44:24To je poprimilo karakter ozbiljnih vojnih pritisaka na Jugoslaviju.
44:28Ja mogu da vam obećam da se u budućnosti neće desiti ništa što bi ličilo na vojne pritiske na Jugoslaviju.
44:38Mi se nećemo mešati u vaš spor sa Italijom.
44:42Niti ćemo preduzimati bilo kakve aktivnosti na Jadranu koje bi ličile na zastrašivanje.
44:48Amerika je zamrzla vojnoekonomsku saradnju sa Jugoslavijom.
44:54Imamo američke topove.
44:57A tri godine ne možemo da dobijemo municiju za njih.
45:01Kad god razmatramo tu vrstu saradnje,
45:08Jugoslavia nastupi sa vrlo oštrim govorom protiv Amerike.
45:12Ne možemo prihvatiti da Jugoslaviju u svakom javnom istupu zastupa tako oštre stavove protiv nas.
45:22Mi imamo našu politiku, naše principe.
45:27To je u redu.
45:29Ali ne smeju se napadati Sjedinjene američke države.
45:34Odnosno, niko nas ne može napadati i očekivati pomoć od nas.
45:39To je absurdno.
45:41Nemamo ništa protiv vaše nesvrstanosti,
45:45ali nekad nam se čini da Jugoslavija svoju nesvrstanost umači kao sistematsko suprotstavljanje Americi.
45:54To je nepravilan zaključak.
45:57Nesvrstane zemlje ne vode ni anti-američku, ni anti-sovjetsku, ni anti-kinesku politiku.
46:04Mi nismo za pretvaranje nesvrstanih u novi blok,
46:07niti smo za to da nesvrstane postanu neka nova glasička mašinerija jedinih nacija.
46:17Izuzetno smo zainteresovani za vašu nezavisnost.
46:21To je u interesu svetskog mira.
46:25Mi razumemo vašu osetljivost na korišćenje vojnih snaga u rešavanju sporova,
46:30ali vas iskreno i prijateljski savjetujem.
46:36Nemojte trošiti sredstva i pojačavati vašu obalnu odbranu.
46:43Mi vas nećemo napasti.
47:02Hvala što pratite kanal.
47:40Hvala što pratite kanal.
48:14Hvala što pratite kanal.
48:42Hvala što pratite kanal.
49:13Hvala što pratite kanal.
49:42Hvala što pratite kanal.
Comments