- 1 hour ago
Tito - Između istoka i zapada (2026) - Epizoda 7 - Dokumentarno igrana serija
Dokumentarno-igrana serija, "Tito – između Istoka i Zapada" zasnovana na istorijskim dokumentima, TV i fono zapisima, kao i svedočenjima neposrednih učesnika događaja, kroz deset epizoda osvetljava jedno od najzanimljivijih i najdinamičnijih poglavlja jugoslovenske i svetske istorije.
Centralna tema serije jeste način na koji je Josip Broz Tito, kao vođa partizanskog pokreta u Drugom svetskom ratu i kasnije kao predsednik socijalističke Jugoslavije i reprezent njene spoljne politike, vešto balansirao između dve supersile, odnosno između istočnog i zapadnog bloka. Upravo ta politika "plesa na tankoj žici" omogućila je Jugoslaviji jedinstveno mesto u svetskoj diplomatiji, što je svojevremeno i The New York Times opisao kao "Titovo akrobatsko balansiranje".
Dokumentarno-igrana serija, "Tito – između Istoka i Zapada" zasnovana na istorijskim dokumentima, TV i fono zapisima, kao i svedočenjima neposrednih učesnika događaja, kroz deset epizoda osvetljava jedno od najzanimljivijih i najdinamičnijih poglavlja jugoslovenske i svetske istorije.
Centralna tema serije jeste način na koji je Josip Broz Tito, kao vođa partizanskog pokreta u Drugom svetskom ratu i kasnije kao predsednik socijalističke Jugoslavije i reprezent njene spoljne politike, vešto balansirao između dve supersile, odnosno između istočnog i zapadnog bloka. Upravo ta politika "plesa na tankoj žici" omogućila je Jugoslaviji jedinstveno mesto u svetskoj diplomatiji, što je svojevremeno i The New York Times opisao kao "Titovo akrobatsko balansiranje".
Category
🎥
Short filmTranscript
00:06Balansirajući između Sovjetskog saveza, Velike Britanije i Sjedinjenih američkih država,
00:12Josip Gross titol je u drugom svetskom ratu uspeo u tome da saveznici priznaju partizanski pokret
00:18i da posle rata formira privremenu vladu u kojoj su bili uključeni i predstavnici izbegličke vlade u Londonu.
00:25Kasnije, kao prvi čovjek socijalističke države, vodio je spoljnu politiku čast se približavajući jednoj, čast drugoj strani,
00:33odnosno istoku i zapadu. Neki su ovu titovu politiku upoređivali sa plesom na tankoj žici nad provalijom,
00:42a New York Times ju je nazvao Titovim balansiranjem na krobatskom užetu.
00:50Kako je Tito kao predsednik jedne male države i kasnije lider pokreta nesvrstanih uspevao da bude značajan faktor
00:57u odnosima velikih sila? I koje su se promene dešavali u jugoslovenskom društvu,
01:02a koje u životu običnih građana na ekonomskom, sociološkom, kulturološkom i svakom drugom planu?
01:10Kako je Tito kao predsednik jedne male države i kasnije lider pokreta nesvrstanih uspevao da bude značajan faktor.
01:27Kako je T H 있는 jätta testa na ekonomi na neflikten ne filometAK,
01:32ki mpenis iskado hrstanih uspevao da bude značajan od ideologyh treatmenta.
02:21Hvala što pratite kanal.
02:47Hvala što pratite kanal.
03:19Hvala što pratite kanal.
03:25Prag, Čehoslovačka 1968. godine.
03:29Svi politički događaj u svetu pali su u zasenak pred događajima u Čehoslovačkoj.
03:34Čitav svet je već nekoliko meseci s najvećom pažnjom pratio sve što se zbivalo u ovoj maloj zemlji u srcu
03:40Evrope, u ovome gradu.
03:42Snažan proces demokratizacije pokrenuje sve revolucionarne snage.
03:45U Pragu, u svim gradovima i selima, u čitavoj Čehoslovačkoj nije bilo kolebanja.
03:51Narod je kao jedan čovek bio uveren u ispravnost puta koji je izebrala njegova komunistička partija.
03:56Zemlje Varčanskog bloka se okupljaju, dosta im je više dubčeka, razmišljaju šta s njim napraviti.
04:05I u takvom trenutku Brežnjev moli Tita da dođe u Moskvu.
04:12I ljudi, Brežnjevi, prilaze Titu i u Japanu, i u Mongoli, i u Iranu.
04:16I Tito kaže, ajde, ipak ću dođu u Moskvu.
04:19I Tito dolazi u Moskvu.
04:20I kad gledate taj zapisnik, vi vidite da je to doista razgovor dva apsolutno ravnopravna političara, državnika.
04:28Ne samo ravnopravna, nego Brežnjev pita Tita za mišljenje.
04:33I vod mrežnjev z Bržnjevom i Tita
04:38značičenje svojeno prinsipialne raznoglase po čehozlovacskom vopravnu.
04:42Tita, gledate, to je vnutrnje del čechov,
04:45oni spraviliša s posljenjem, takže, neče ima imašaj.
04:49Da, reforma, da puši oni, i my reforma imašaj,
04:52ekonomicke, a še, my imašaj?
04:54Nikakaj ugros sočalizmu, ne.
04:56I tu mreždu Tita, ja tu procitiroju, ja spesialno sebe podobral.
05:01I vod Brežnjev govorit,
05:05nusne kakije to radikalne šagi s našoj strane,
05:08s tem što pomoći čehozlovaki ustajati na pozicijih sočalizma.
05:12Ne sleduje bojati se slovo vmešateljstva.
05:16Dakle, Jugoslavija je čita u tu prvu polovinu 68. godi
05:19pokušala da utiče na Sovetski savjez,
05:22koji je bilo u njenoj moći,
05:24da se spreči eskalacija sukoba.
05:27Dakle, Jugoslavija je podržavala praško proleće,
05:30smatrala je da to prirodni razvitak,
05:32pozitivan procesa destaljenizacije u istočnoj Evropi,
05:36da je taj reformski program pozitivan,
05:39da on ima mnoge elemente koje su slične jugoslovenskom iskustvu.
05:43I ono što je, da kažemo, bazično bilo,
05:46Jugoslavija priznaje samostalni unutrašnji put
05:49socijalizam čekoslovačkoj.
05:51Sa druge strane, akcije Petorice,
05:54neke akcije Moskve i njima lojalnih komunističkih partija,
05:58osim Rumunije, koja je bila van te interpretacije,
06:02bila je da je ono što se dešava u Čehoslovačkoj
06:04zapravo isto kao 56. u Mađarskoj,
06:08znači početak kontrarevolucije,
06:09da je to isto, ima elemente zapadne subverzije,
06:13i da taj reformski program nema nikakve veze
06:17sa nekim osnovnim ideološkim postulativom
06:20marksizma-linjinizma.
06:22Došao je i 9. august, dugo očekivani dan.
06:25Hiljade i hiljade pražane izašle su na aerodrom
06:28da požele toplu i srdačnu dobrodošlicu
06:30Jugoslovenskoj partijskoj delegaciji.
06:32Na aerodrom su došli najviši čekoslovački
06:34partijski i državni rukovodioci,
06:36predvođeni Aleksandrom Dubčekom i Ludvigom Svobodom.
06:41Pojava druga Tita na Ruziljskom aerodromu
06:43i prvi susreti sa čekoslovačkim rukovodjevcima
06:46ostali su nezabeleženi od strane
06:48mnogih reportera, jer ovako oduševljenje
06:50i razdraganu gužvu niko nije mogao da predvidi.
06:53Na putu od aerodroma do Hračana,
06:56duh špalir građana satima je čekao na ulicama
06:58da bi manifestovali svoje najiskrenje simpatije
07:01prema drugu Titu.
07:029. augusta 1968.
07:04To je, bukvalno nakanuň sovetskaj intervenciji,
07:09Tita odpravilse s odnodnevnim vizitom v Pragu.
07:12Što, kak ne e to,
07:15dožlo bilo podemonstruovati
07:16očen značitelnu podesku
07:19so strane Tita i so strane Jugoslavov
07:23imenno predstaviteljem KPČ,
07:25imenno Dubčekom, imenno Čeho-Slovakom.
07:30Strani mediji pišu da je to bilo nevjerojatno dođe.
07:34Dakle, već od aerodroma do centra Praga,
07:37do Hračana, to su bili špaliri,
07:39ljudi koji su izvikivali Titu i tako dalje.
07:43Zanimljiv mi je tom prilikom
07:44jedan dio razgovora između Tita i Dubčeka.
07:47Tito je cijenio Dubčeka,
07:50ali mu je jednom prilikom rekao,
07:50ali šta ti treba to da osnivaš i druge stranke?
07:53Dakle, Komunička partija je dosta,
07:56a Dubčeka je rekao, pa dobro i socijaldemokratska,
07:59pa zašto vi to ne bi,
08:00onda mu je Tito rekao nešto u smislu,
08:02vi možda ovdje možete to tako osnovati,
08:05ali ja kad bi dopustio osnivanje stranaka u Jugoslaviji,
08:07onda bi Hrvati osnovali svoju,
08:09Srbi svoju, Slovenci svoju,
08:10ne bi bilo drugih, ne bi bile samo nacionalne stranke,
08:13što će se u principu pokazati i kao točno.
08:16Tito je sa simpatijom gledao na to što se događa
08:20u Čekoslovačkovi u priliče 68. godine.
08:23rukovodstvo počelo da traži puteve demokratizacije
08:26i liberalizacije društva,
08:27napuštanje rigidnih stanističkih form i vlasti itd.
08:31I kada je Sovjetski savjez počeo da to osuđuje,
08:35Tito je otišao u Sovjetski savjez,
08:37razgovarao sa njihovim rukovodstvom
08:38i dobio uvjerenje da Sovjeti neće intervenisati u Čekoslovačkovi,
08:43pogotovo ne na način kako su to radili u Mađarskovi.
08:46Otišao je nakon toga u Prag i prenio to dočekan kao heroj
08:50da bi nekoliko dana nakon toga Sovjetski savjez
08:53i pet zemalja zaista intervenisali,
08:55smijenili na poziv dva člana centralnog komiteta,
08:58ne centralnog komiteta komiteta,
09:00nego dva člana smijenili Čekoslovačko rukovodstvo,
09:03instalirali ljude koji su im bili skloni
09:06i kada je zaista dogodilo nešto što je u jednom času
09:12malo sarkastično nazvano definicija histerije
09:15u međunadnim odnosima,
09:16da Čehe tuko i Jugosloveni urište.
09:1821. avgust 1968. godine
09:22ostaće kao nezaboravan i tragičan dan u istoriji Čekoslovačkog naroda.
09:261945. godine crvena armija ušla je u porobjenu Čekoslovačku
09:31donoseći joj dugo očekivanu slobodu.
09:3323 godine kasnije,
09:35trupe Varšavskog pakta preko noći su zgazile suverenitet
09:38naroda Čekoslovačke socijalističke republike.
09:41Suzama radosticama dočekivani su nekada crveno armejice.
09:45Suzama tuge, bola i patnje dočekane su sada sovjetski i druge okupatorske jedinice.
09:57Kada sovjetske trupe uđu u Čekoslovačku, Tito je na brijunima.
10:01Tito saziva odmah svoj najuži vrh partije i države i kaže mi smo sljedeći.
10:11Jer Čekoslovačka je u principu na našem tragu, mi smo im cijelo vrijeme trnu oku
10:17i kreću pripreme za eventualni napad na Jugoslaviju.
10:22Tito je smatrao da je to lična uvreda njemu,
10:25između ostaloga zbog toga što je neposledno prije te invazije bio u Čekoslovačkoj
10:30i pokušao smiriti Dupčeka i upozoriti ga da ipak ne ide predaleko,
10:35da bi najbolje bilo da ipak malo smanji ton.
10:38Nije mu uspjelo. Tito je smatrao da je sovjetska invazija
10:44veoma opasna za socijalizam dugoročno i direktno je rekao Benediktovu
10:50ovo što ste napravili moglo bi značiti kraj socijalizma,
10:55ne samo u Čekoslovačkoj nego i drugde.
10:57Jer on je taman, taman je ta ljevica u Francuskoj i drugdje Europi studenti
11:02i uključujući ih od nas su zapravo iskazivali ljevičarske osjećaje.
11:07Dakle, protestirali su protiv svojeh sistema
11:09u nadi i želji da oni postanu više egalitarni, više radnički,
11:14više ga se utemelja na neko ideje samoupravljanja i demokracije.
11:17A ta invazija na Čekoslovačku je zapravo zaustavila taj proces.
11:21I to je na neki način početak rasta desnice onda u Europi,
11:25u Sjednjo-američkim državama i drugdje.
11:27Jer se taj razgovor s Benediktovom je bio zanimljiv
11:29zato što je Benediktov došao sa porukom sovjetskog rukovodstva,
11:33koja je bila upozoravajuća prema Titu.
11:37Druže predsedniče, moram da vam prenesem stavove
11:41Centralnog komiteta komunističke partije Sovjetskog saveza
11:45i vlade Saveza Sovjetskih socijalističkih republika
11:49u vezi sa nedrugarskim stavom i antisovjetskom propagandnom kampanjom u Jugoslaviji.
11:58Volio vas, pa nema niti je bilo neke antisovjetske propagande.
12:03Kao što znate, vlade SSSR-a, Mađarske,
12:08Demokratske republike Nemačke i Poljske
12:11pružile su pomoć socijalističkom društvenom uređenju u Čekoslovačkoj.
12:16One su bružili pokući. Kakvu pomoć, molio vas?
12:19Pomoć u sprđavanju kontrarevolucije i zaštiti osnova socijalističkog društvenog uređenja.
12:26A od koga ste ih vi štitili?
12:28Imperialisti i njihove agenture pokušale su da Čekoslovačku odsepe iz porodice ostalih socijalističkih zemalja.
12:37Radilo se o velikoj zaveri međunarodne reakcije protiv socijalizma u Čekoslovačkoj.
12:43Kakva međunarodna reakcija, molio vas?
12:46To je bila zavera imperialističkih sila koja je bila široko i dobro organizovana.
12:52U Čekoslovačkoj su pronađena mnoga tajna skladišta oružja, tajne oružane grupe.
12:57Postojale su čitave mreže radiostanica koje su bile povezane sa imperialističkim silama.
13:03O tome nije bilo govora prije intervencije.
13:05Bilo je govora, ali su jugoslovenski rukovodioci podržavali antisocialističke snage i istupali protiv akcije SSSR-a i ostalih socijalističkih zemalja.
13:17Mi smo ogorčeni što se Jugoslavia solidarisala sa antisocialističkim zemljama.
13:23To je obična laža. Mi smo pružili podršku Komunistickoj partiji Radničkoj klasiče u Slovačke.
13:30Celokupna jugoslovenska štampa već duže vreme vodi aktivnu antisovjetsku kampanju.
13:38U Beogradu je 23. augusta, samo pre nekih dan, organizovan miting sa antisovjetskim sadržajima.
13:46Ja ne znam kako se osuđete da iznosite takve klevete, takve bljubotine na adresu Jugoslavi, to ovdje.
13:51Ja sam dobio nalog Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog savjeza i vlade SSSR-a da vam oprenese.
13:59Sa svojom antisovjetskom kampanjom Jugoslavia se našla na istim pozicijama na kojima su i imperialističke sile koje trenutno vode rat
14:09protiv vijetnamskog naroda.
14:11Pa meni je žao što se vlada SSSR-a i Komunisticka partija što istupaju sa tako lažnim saopštenjem.
14:18Kad sam bil u Moskvi, ja sam jasno rekao sovjetskim rukovodijocima da bi primjena oružene sile predstavljala agresiju protiv Čegoslovačke.
14:27To nije bila agresija. Okolnosti su zahtevale da se nešto preduzme.
14:31Kako gotovi zvali, to je bila jedna nedozvoljena vojna oružena akcija.
14:37Ne vidim da je Jugoslavia bila ugrožena.
14:39Ja ne znam da li je bila ugrožena ili će biti ugrožena, ali želim da vam kažem da ako budemo
14:44napadnuti sa bilo kojoj strane, bilo sa Istoka, bilo sa Zapada,
14:49da ćemo se odročno boriti i odbraniti svoju nezavisnost. To ne treba uopšte sumnjati.
14:56Tito je bio dovolno mudar i dovolno iskusan da shvati da to što je tako olako prihvaćena sovetska intervencija u
15:06Čekoslovačkoj
15:07može da bude signal ozbiljnog interesa Sjednjih američkih država da se na Jugoslaviju ne vrši agresija,
15:17ali isto tako sumnje u spremnost Sjednjih američkih država da intervenišu u koristu Jugoslaviju koliko bi da agresija došla.
15:23Sve u svemu, situacija je bila mnogo komplikovanija nego što je na prvi pogled izgledalo.
15:31Za Jugoslaviju je to bio verovatno jedan izuzetno težak period u njenoj spolnoj politici,
15:36jer je bila s jedne strane u lošim odnosima sa Sjednjih američkih država i zapadnim savjeznicima,
15:42a sa druge je došla u stanje direktnog straha od sovetske intervencije.
15:47I naročito kada je Tito shvatio da sovjeti su spremni da takvu politiku nastave,
15:52kada je Brežnjev opravdao intervenciju u rečima da sovetski savjez ima pravo da interveniša u svakoj zemlji,
15:58gde proceni on da je ugrožen socijalizam, on je vidio da je došlo zaista vreme da se na neki način
16:04preispita tadašnja politika
16:06i da se traži podrška i savjezništvo.
16:13Poslata gromika, septemira 69. godine je bio prvi pokušaj zapravo da se uđe u novu fazu normalizacije
16:20jugoslovensko-sovetskih odnosa posle vojne intervencije u Čehoslovačkoj.
16:24Ti prvi znaci su već, da kažemo, krajem 68. godine bili nagovešteni,
16:32jer je sovetski savjez prvo odbacivo svakom mogućnost da Jugoslavija ugrožena,
16:37stavila do znanja jugoslovenskom rukovodstvu da to zapravo ne stoji,
16:41postojala ta prepiska između Tita i Brežnjeva i sam Tito koji u jajcu u vreme Dana Republike,
16:49dakle, 29. novembra, 68. godine rekao također da on ipak otvara prostor za normalizaciju odnosa
16:58i da neće ići k daljem za oštravanju, a Jugoslavija je uvidjela da nakon 68. godine
17:04ta intervencija nema velike reprekusije u međunarodnim odnosima,
17:08da se sovetskom savjezu priznala Čekoslovačka kao njegova interesna sfera
17:14i da ne bi trebalo zatvoriti vrata na neki način i radikalizovati,
17:19da to nije u interesu zapravo Jugoslavije u tom trenutku,
17:21da bude jedina samostalni branik ili kritičar sovetske politike.
17:26I Tito je otvorio zajedno naravno sa jugoslovenskim diplomatama i rukovodstvom
17:33se složio da taj razgovor sa Gromikom bude zapravo prva,
17:38eventualno prva stepenica kasnije ka punoj normalizaciji odnosa.
17:44U tim razgovorima Tito je izgovorio ono što će zapravo rešiti na neki način,
17:49bar trenutno, interpretaciju Čekoslovačkih događaja.
17:52je rekao, Jugoslovenine žele da budu veći Česiju Čeha.
17:55I Sovjetski savjez i Sjedinjene američke države su podržavale nesvrstanu politiku Jugoslavije.
18:01I to Sovjetski savjez u meri u kojoj je ona imala antiimperialistički i antikolonijalni smer.
18:08A SAD je pod uslovom da ona nije usmerena protiv američkih interesa.
18:12Sjedinjene američke države su se uglavnom dosta negativno odnosile prema prvo ovoj nezvrničnoj grupi nesvrstanih zemalja
18:21tokom 1960. godine, pa potom i prema samom pokritu.
18:25One su smatrali da su se tu uglavnom okupile zemlje koje nisu negovale pozitivan stav prema američkoj spoljnoj politici.
18:34Naravno su bile kritične zbog američkog intervencionizma u trećem svijetu.
18:37Vijetnam, u Africi, Latinskoj Americi i tako dalje.
18:41Međutim, situacija polako počinje da se menja kada se stvara ta jedna vrlo osetljiva ravnotežnost između dva bloka u trećem
18:48svijetu.
18:49Istovremeno, zbog popuštanja napetosti između Moskva i Vašingtona, one moraju sada, da kažemo, pažljivi način da se prema njima odnose.
18:59Sovjetski savez je od početka uspone nesvrstanosti pokušavao da smatra nesvrstane zemlje kao svojim prirodnim saveznikom
19:07u borbi protiv imperializma i kolonijalizma na svetskoj pozornici.
19:12Naravno, pošto Jugoslavia u neku ruku preuzeli inicijativu i pomerala fokus nesvrstanosti od antipiralizma,
19:20antikolonijalizma ka pitanjima bezbednosti i društveno-ekonomskog razvoja,
19:25Sovjetski savez nije bio zadovoljan jugoslovenskom rukovodećom pozicijom u toj, pre svega, prvo nezvaničnoj grupi nesvrstanih zemalja
19:35tokom 1960-ih godina i potom i u samom pokretu u narednoj deceniji.
19:40Dakle, nesvrstane su činile u glavnom zemlje Afrike i Azije, koje su dojučer bile pod kolonijalnim gospodarima iz Evrope.
19:49Oni dobivaju slobodu 50-ih, 60-ih godina. U jednom trenutku dvije trećine svih zemalja u jedinim narodima su bivše
20:02kolonije
20:03i one postaju najvećim djelom članice bloka nesvrstanih. U tom trenutku to su zemlje koje nemaju vlastitu upravljačku,
20:14garnituru, školovanu, inteligenciju i tako dalje. Ali je to ipak dvije trećine svih zemalja na svijetu.
20:21Neki od njih su prebogate naftom, raznim mineralima, neke su na izuzetno važnom geostrategičkom položaju.
20:28I sad, kad vi imate činjenicu da dvije trećine zemalja, kakve god da jesu, da jedna zemlja koja nema veze
20:36s njima,
20:37koja je iz Evrope, a to je Jugoslavia, i njezin predsjednik da stanu na čelo tog pokreta,
20:43vi ste automatski postali važan faktor. Tito je vodio politiku nesvrstanih i tu nije bilo rukavica.
20:53Dakle, on doista je osuđivao svaki krivi potes Sovjetskog saveza i svaki krivi potes jednjemeničkih država.
21:00Što ne znači da i s jednima i s drugima nije imao dobre i političke i ekonomske odnose.
21:07Nekad su oni bili loši, nekad bolji, ali su u principu nikad nije bilo da su prestali postojati.
21:14I on, u stvari, zbog te svoje snage i moći je doista mogao reći upravo to.
21:21Dakle, tuže nećemo svoje, ne damo, mi nećemo biti moneta za potkusurivanje.
21:25I doista Jugoslavia u vrijeme Tita nije bila moneta za potkusurivanje.
21:29On nije dopuštao da se itko poigrava s Jugoslavijom.
21:35Na putu po Zambiji predsjednik Tito sa suprugom i saradnicima u pratnji svog domaćina predsjednika Kaunde
21:42posetio je gradilište na reci Kafue gde se gradi velika zambijska hidrocentrala čija će jačina iznositi 900 megavata.
21:54Radove na ovom izvanredno značajnom objektu izvode Jugoslovenska preduzeća Tunelogradnja i Hidrotehna,
22:01a glavni investitor je Energo projekt iz Beograda.
22:10Posle razgledanja brane dva predsjednika su se odvezla u naselje graditelja gde ih je preko 2000 jugoslovenskih i zambijskih radnika
22:18odušeljeno dočekalo.
22:23Jugoslovenska država je već vrlo rano zbog svog posebnog položaja i agilne diplomacije
22:32imala korist za svoju privredu i najveća poduzeća, bio to Zagrebački končar, Energo projekt ili Energo invest iz Beograda,
22:42odnosno Sarajeva, rade posebno puno, iako su to i farmaceutska poduzeća, Krka, Adria Airways koja obučava pilote u Maliju i
22:55tako dalje,
22:56stuardese i slično. Dakle, tu se stvorilo nešto što mi kao mala zemlja nismo mogli zamisliti da će se dogoditi
23:05tako brzo.
23:14Na afričkom kontinentu, južno od ekvatora, na 1300 metara visokom platovu, u zelenilu i cveću leži Lusaka, glavni grad Zambije.
23:23Ovom gradu, samo 60 godina starom i samo 6 godina nezavisnom i slobodnom, ukazana je čast da od 8. do
23:3110. septembra 1970. godine,
23:33bude domaćin trećoj konferenciji šefova država i vlada nesvrstanih zemalja.
23:43Jugoslavia je u tom trenutku odigrala, stvari, jednu ključnu ulogu. Ona je uspela da, da kažemo, stari oblik nesvrstanosti,
23:51koji je postao 1950 i 60 godina, održi živim, da pomogne njegovu transformaciju i da spremi teren za ono što
24:01će biti jedna potpuno drugačija,
24:03prava, autentična globalna nesvrstanost, kroz pokret nesvrstanih, koji će obeležiti naredne dve decenije.
24:09I istovremeno, ključni konflikt, da kažemo, koji se tica od tada nesvrstanih zemalja,
24:16više nije bio konflikt istog-zapada, jer počinje detant, relaksacija tenzije između istoka i zapada,
24:22već postaje konflikt sever-jug. Konflikt između bogatog severa i nerazvijenog juga.
24:27I to postaje glavno obeleženje nesvrstanosti 1970. godine.
24:36Prvih dana septembra u Lusaku su došli lideri polovine zemalja sveta,
24:40koji predstavljaju oko milijardu ljudi naše planete.
24:44Predstavnici 63 zemlje kao punopravni članovi ili posmatrači i dva pasivna posmatrača,
24:49tj. ukupno 65 delegacija kao i lideri oslobodilaških pokreta, stizali su svakoga trenutka.
24:56To su i zaslanici mira, predstavnici različitih društvenih sistema,
25:00ali ujedinjeni zajedničkim ciljem radi obezbeđenja mira, nezavisnosti i ravnopravnosti među narodima sveta.
25:10Jugoslavia je početkom 1970. godina zauzela izbalansiran stav prema blokovima,
25:16zasnova na načelu ekvidistance.
25:19Tito nije zagovarao ekvidistancu kao način ponašanja nesvjestanih zemalja.
25:24On je i za nesvjestane i za Jugoslaviju tražio da se opredeljuju prema konkretnim akcijama
25:30bilo istoka, bilo zapada.
25:31Drugim rječima, mi nismo ni sa vama, ni protiv vas.
25:34Ako vi radite protiv nas, mi ćemo se okretati ka drugoj strani.
25:38Sarađevaćemo više sa njima nego sa vama.
25:41Ali nikada nije prihvatio da nesvjestane zemlje budu posve neutralne,
25:45odnosno da budu negdje na sredini, imaju jednak stav prema jednima i drugima.
25:49Znajući da među nesvjestanima ima mnogo onih koji su vezani za sredinje Američke države,
25:53kao što ima i nekih popolj Kuba, recimo, koji su bili vezani za Sovjetski savjez.
25:57I u takvoj konstelaciji, američki predsjednik prvi put prihvata da u zajedničkom saopštenju
26:03prihvata nesvjestanost Jugoslavije i nesvjestavanje u celini kao politiku
26:08kao koristi miru u svijetu.
26:09Taj trenutak je, po meni, bio vrhunac u Jugoslavijsko-američkim odnosima.
26:15Nesvjestane zemlje moraju se još više afirmisati kao aktivan faktor u međudnarnim odnosima.
26:22Ako odruže svoje napore i jedinstveno djeluju na međudnarni sceni,
26:27one mogu mnogo da učine.
26:29Koliko čitate američka dokumenta Nikstorne administracije,
26:34oni se vrlo negativno odnose prema samom samitu,
26:37čak sa ni podaštavanjem rekli su da nikakvog efekta to okupljanje nije bilo
26:42i oni su čak smatrali da više i neće biti nekog velikog okupljanja nesvrsta.
26:47Početkom sa 90. godine se titro prvi put usrelo sa nekim zvaničnikom nove republikanske administracije,
26:53to je bio sekretar William Rogers,
26:54na marginamenog samita u Adisa Babies samita organizacije Afriške država,
26:58gde su oni, pričajući zapravo o ekonomiji, su se dogovorili da prosto je to smer
27:05kojim bi dve države mogle dalje da poboljšavaju svoje odnose na Amerika,
27:08raspoložena da pomaže takve programe jugoslovenskog tehnološkog i industrijskog razvoja.
27:14Ono što je bio simbolički problem za Jugoslaviju,
27:16to što Nixon je hteo da relaksirajući svoje odnose sa Istočnom Europom,
27:20planirao je da poseti Jugoslaviju i najavio je svoju želju da poseti Jugoslaviju
27:24praktično prvom pismu koju je poslao ti tu 69. godine.
27:27Ali pre nego što Nixon dolazi u Jugoslaviju,
27:32Nixon traži od Kissingera da mu predstavi scenarije u slučaju odlaska ili nestanka Tita.
27:41I to se dešava u dve velike analize.
27:46Po prvi put tu se pominje kao jedan od scenarija
27:54mogućnost raspada Jugoslavije,
27:57mogućnost unutrošnjeg rata u Jugoslaviji
28:01i mogućnost strane intervencije.
28:04Međutim, ono što je zaista dovelo
28:06Niksona u Beograd
28:08su bila, možemo reći, tri faktora.
28:11To je pod broj 1, mogućnost da Jugoslavija bude jedan od mostova u sradnji istoka i zapadu Evropi.
28:19Druga stvar je uticaj Jugoslavije na određene zemlje Bliskog istoka, pre svega Egipat,
28:25oko mogućnosti rešavanja kriza u Bliskom istoku.
28:28I treći faktor to je bila normalizacija odnose između Kine i Jugoslavije
28:35koja se dešava u tom trenutku
28:36i Nixon administracija pokušava da koristi Jugoslaviju
28:40kao jedan od kanala za komunikaciju sa Kinom
28:44oko američke normalizacije odnose sa Pekingom.
28:52Predsednik Sjedinjenih američkih država Richard Nixon sa suprugom i saradnicima
28:57doputovao je u Beograd u dvodnevnu zvaničnu posetu Jugoslaviji.
29:01Na aerodromu u Surčinu visoko gosta su dočekali i pozdravili predsednik Tito sa suprugom
29:06i druge jugoslovenske ličnosti.
29:12Ovo je prvi put da je našu zemlju posetio predsednik Sjedinjenih američkih država.
29:20Pošto su intonirane nacionalne himne,
29:23predsednici Nixon i Tito obišli su počasni gardijski bataljon
29:26i jugoslovenske narodne armije.
29:29Dvojica predsednika su se po tom otvorenim kolima uputili prema centru grada.
29:34Dužulice i bulevara kojima je prolazila kolona automobila,
29:38predsednici Nixon i Tito mahanjem ruku odgovarali su na tople pozdrave hiljada beogađana.
29:53Spodine predsedniče, vi uči smo razgovarali u Zagrebu pa možemo da nastavimo naš razgovor.
30:01Naši jučerašnji razgovori su bili veoma interesantni i korisni.
30:06Verujem da će i današnji biti takvi.
30:09Posrebno cenim to što su bili otvoreni i direktni.
30:14Po meni samo takvi mogu biti korisni.
30:18Dosta smo razgovarali o odnosima Istog Zapad.
30:23Jugoslavia ima specifičnu poziciju o tim odnosima i može da odigra veoma značajnu i korisnu ulogu
30:30u približavanju stavova i prevazilaženju nesporazoma u međunarodnim odnosima.
30:36Ja sam i dalje spreman koji do sada da se angažujem po svim pitanjima
30:41koje se tiču prevazilaženja sukoba i uspostavljanja mira u svijetu.
30:45Zanimljiva mi je vaša ocena iz jučerašnjeg razgovora da je sadašnje sovjetsko rukovodstvo
30:51kruće od Hruščova.
30:53To je moje mišljenje, mada mnogi ne misle tako.
30:57Da, Hruščov jeste bio krut u nekim stvarima, ali on je bio nepromišljen u donošenju odluka.
31:06To se najbolje vidi iz kubanske raketne krize.
31:11Sovjeti su veoma osjetljivi na svaki naš koncert sa kinom.
31:15Mi ne bi smo želeli da naši kontakti sa kinom prejudiciraju razgovore sa SSS-rom.
31:22Kina bi za nekoliko godina mogla postati veoma opasna ako se sa njom ne razgovara.
31:28Da, ja se tu potpuno slažem sa vama.
31:31Kina je ogromna zemlja, znači ima preko 700 miliona stanovnika.
31:35Oni već imaju ovu atomsku bombu, a sada će praviti ovu hidrogenu.
31:41I samo je pitanje dana, kada će ona postati velika svjetska sila.
31:45Šta biste vi uradili da ste na mojem mestu?
31:49Ja bih održao kontakte sa kinezima i razgovarao sa njima.
31:55Naravno, ne naštetoje sa SSS-ra.
31:58Mada, sovjeti nisu toliko osjetljivi na razgovore s kinezima.
32:04Koliko ona pokuša je da se iz tih sovjetsko-kinezkih sukoba i zvuku koristi.
32:11A kako biste vi, gospodine predsedniče, postupili sa Rusima da ste na mojem mestu?
32:17Pitanje je osjetljivo i ne insistiram na odgovoru.
32:20Pa nije osjetljivo, znate.
32:22Ja bih i sa njima razgovarao.
32:25Ja bih razgovarao i sa njima.
32:28Mada, imam utisak da vi to već i činite.
32:31To je više nego utisak. To je činjenica.
32:36Samo niko ne zna o čemu razgovarate.
32:39Mislite da je korisno i dobro što razgovaramo i što pregovaramo?
32:46Mi nemamo ništa protiv da velike sile razgovaraju između sebe.
32:49Ustalom, one su i najodgovornije za mir u svijetu.
32:53Ali smo odlučno protiv da se na tim razgovorima kroji sudbina svijeta
32:58na račun trećih zemalja koje tu nisu prisutne.
33:01A kako je situacija u Čekoslovačkoj i u Mađarskoj?
33:06Mi smo slučaj Čekoslovačka stavili adakta i osudili smo intervenciju i ostajemo pri toj osudi.
33:13Ali želimo da imamo dobre odnose sa sovjetskim savjezovom.
33:18A situacija u Mađarskoj?
33:19Mađari idu svojim putem. Tiho i odlučno.
33:28U tom smislu se dogodio i Nixonov posjet Jugoslaviji.
33:34Ona je imala naravno i neke druge ciljeve.
33:37Jedan od ciljeva je bio da se naprosto svi oni režimi koji su pokazivali otklon od Moskve,
33:44pa bila to rumunjska nešto malo ranije, ili Jugoslavija, da se ojačaju,
33:48da se pošalje prava poruka tome režimu i tako dalje,
33:53da se testira i američka popularnost ako hoćete,
33:57ali je poruka zapravo bila najvažnija i mnoga koju se nije tada u mnogim krugovima čula.
34:05Nama ste vi takvi, sa takvim titovim režimom i sa takvom neovisnošću dobri.
34:11Mi želimo vas, ako se možete demokratizirati,
34:15da se ukupna slika ne mijenja dramatično, tim bolje.
34:22Ali dok god nemate vezu sa Sovjetskim savjezom, mi smo s vašim položajem sretni.
34:27A Sovjetski savjez je zapravo poručivao, mi bismo voljeli da ste drugačiji,
34:32mi bismo voljeli da se vratite na ono što ste bili od 1945. do 1948.
34:37Ali dok god je Komunistička partija na vlasti ili Savjez Komunista na vlasti,
34:42mi imamo određenu nadu i dok god ne pripadate Zapadu kao dio Zapada,
34:48možemo s tim donekle živjeti.
34:51Juče smo dosta razgovarali o Bliskom istoku.
34:54Ima li potrebe da se ponovo vraćamo na tu temu?
34:57Mišljam da nema potrebe, ali želim da naglasim da je neophodno da se Izrael
35:03povuče sa okupiranih arapskih teritorija.
35:06Ne smije se nipošto dozvoliti da se agresija isplati.
35:11To bi bio opasan presjedan.
35:14Mora se nekako naći rješenje za palestinjice.
35:17Slažem se sa vama, ali smatram da je neophodno da SSSR jače utiče
35:21na ekstremne elemente u Siriji, Iraku, kao i u samoj, u jedinoj Arabskoj republici.
35:27Kada bi se Izrael povukao sa okupiranih teritorija, sve bi bilo drugačije.
35:33Nadam se, predsjedniče Tito, da sada shvatate neophodnost prisustva
35:36šeste američke flote u širem področju Mediterana.
35:41Ona ne preti nikome.
35:42I cilj njenog prisustva je održavanje ravnoteže.
35:49Jugoslavia je naravno, kao mediteranska zemlja,
35:52izvjetno zainteresirana za mir na tom področju.
35:54Ali ne bi smo se, međutim, složili da je prisustvo američke šeste flote
35:59doprinos miru na Mediteranu.
36:02Ali to je neophodno.
36:04Kako ravnoteže, rastućem prisustvu sovjetske flote.
36:08Da, ali sovjetska flota je došla tu prije tri godine.
36:11Kao pomoć okupiranim arapskim zemljama žrtvama agresije.
36:16Prije toga tu je bila samo američka flota.
36:19Ona je otvorila Rusima vrata Mediterana.
36:23Što se nas tiče, mi smo proti prisustva i jednih i drugih.
36:29Da li tako govorite i Rusima?
36:31Naravno.
36:32Naravno, ali kad im kažemo oni se ljute,
36:35a kad kažemo vama vi se vređate.
36:37Mi se ne vređamo, ali smatramo da naše i sovjetsko prisustvo
36:42ne možete posmatrati na isti način.
36:44Mislim da je osnovna razlika u tome što mi želimo mir na Bliskom istoku.
36:47A Rusi, Rusi žele Bliski istok.
36:52Vi sa Rusima imate problem.
36:54I oko rata u Vjetnamu.
36:57Da, to jeste jedan od problema između nas i Rusa,
36:59ali također jedan od problema između nas i vas.
37:04O tome imamo različita mišljenja, ali dobro.
37:08Mi bi smo htjeli da se Jugoslavijan unapredimo ekonomske odnose.
37:11Mi sa Vama imamo najveću trgovinsku razmenu od svih socijalističkih država.
37:17To će u ovoj godini biti nešto više od 100 miliona dolara, što nije malo.
37:23A nalazimo se na četvrtom mestu trgovinske razmene Jugoslavije sa drugim zemljama.
37:30Naš cilj je da imamo dobro odnose s Amerikom,
37:34ali što je vremeno i sa Sovjetskim savezom i sa nestočanem zemljama.
37:43Osobna ideja koju su zastupali Nixon i Kissinger
37:47bila je da se zadrži američko liderstvo u svetu,
37:53ali na sasvim drugačiji način.
37:55Umesto konfrontacije da se sklapaju sporazumi i da se prave strateški dogovori.
38:02Ideja je bila da se očuva, pa i poveća moć svjednih američkih država,
38:10ali da se za to plati znatno manje cena.
38:14U tom smislu je i lansirana politika detanta, odnosno povezivanja, pragmatičnog povezivanja,
38:21pri čemu su važne stavke svakako bile otvaranje svjednih američkih država prema Kini
38:29i, naravno, potpisivanje ugovora SALT-1 između svjednih američkih država i Sovjetskog savesa.
38:40I Nixon, i Brandt, i Brežnjev, pa čak i otvaranje Kine tada početkom 70. godinama
38:48čine po prvi put najpozitivnije elemente suzbijanja zapravo hladnoratovske politike u Evropi.
38:57Podsjetiću da je Jugosla je bila najglasniji kritičar, jedan najglasnijih kritičara hladnog rata u Evropi
39:02i da sada sporazumi koji su bili zaista veoma brzi i neočekivani 70. i 71. i 72. godine
39:09su u jugoslovenskom interesu bili nešto što je najpozitivnije moguće što se desilo u Evropi od 45. godine.
39:19Tako da, posredništvo, da kažemo, nije formalno postojalo, ali je Tito znao u toku razgovora
39:28i sa Nixonom i sa Brežnjevim da podrži jednu i drugu stranu
39:31i da podrži taj proces koji se odvijao i zbog toga zapravo je, možemo da kažemo,
39:38i došlo do ubrzanog Jugoslovensko-Sovetskog približavanja.
39:45Što se tiče samih dešavanja u Hrvatskoj tokom 71. godine i samog Hrvatskog proljeća
39:53na opasnosti koje bi to moglo da proizvede po stabilnosti Jugoslovenske države,
40:00a naročito po očuvanje njene celovitosti, jeste bilo nešto na što je Brežnjev ukazivao,
40:08što više nastojci da Josipa Broza podstakne i da mu da određenu podršku,
40:17da se obračuna sa takvim tendencijama kako je govorio,
40:21po cenu toga da ponudi sovietsku direktu pomoču slamanju takvog pokryta.
40:28To ptisni, kultaristi, veliko srvatski šoviniisti.
40:32Krasnog jugoslavskog mernonacjonalna i ekonomikov krizi
40:36s čnala 70-tih srvatskog,
40:37srvatski vršov, srvatski vršov,
40:41vršovov vršov vršovu vršovu šansu,
40:43vršovu vršovu vršovu vršovu vršovu
40:46i vršovovu vršovu vršovu vršovu.
40:50učiteljom učili.
40:54Vršovu vršovu vršovu vršovu vršovu vršovu vršovu voldu.
40:59Izvětno, što po razným danym, to li 29, to li 30 april 1971 roku,
41:06Bržnjev zvonil na Brioň, kde pristodil plenum CKSKU,
41:13i v telefonnom razgovore s Tito predlagal okazaj Jugoslaviji pomoč,
41:20tovršovaciju pomoč, vršovaciju, vršovaciju, vršovaciju.
41:24Tito na to odreagiril kategorickim odkazem,
41:32vršovaciju, že situacija je pod kontrolem,
41:35i vršovaciju Bržnjeva prijechać v Jugoslaviju i uvijek,
41:42že situacija je pod kontrolem.
41:45Na poziv predsjednika republike i predsjednika Savjeza komunista Jugoslavije,
41:50Josipa Broza Tita, u našoj zemlji je u četvorodnevnoj nezvaničnoj prijateljskoj poseti
41:55boravio generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije
41:58Sovjetskog Savjeza, Leonid Ilić Brežnjev.
42:01Pozdravljajući gosta, predsjednik Tito je istakao da je ova poseta
42:05izraz obostrane želje za jačanjem prijateljstva i proširenjem saradnje.
42:16Ja sam, druže, Tito insistirao da pre zvaničnih razgovora
42:21porazgovaramo samo nas dvojice.
42:24Ne moraju naši saradnici baš sve raznaju.
42:27Dijelo je balo neobično, ali dobro. Možda ni loše.
42:30Također sam insistirao da ne razgovaramo
42:34u zatvorenom objektu, nego ovako u šatoru koju smo doneli iz Moskve
42:42da budemo sigurni da nas niko ne sluša i ne prisluškuje.
42:49Ja sam siguran da nas ovdje ne mogu čuti ni domaće, ni strane službe.
42:53Dobro. Prvo, hteo bi da ti iznesem svoju zabrinutost
43:00zbog situacije u Jugoslaviji.
43:02imate privredni sunovrat, zaduženost od milijardu i osamstotina miliona dolara.
43:13Dezintegraciju države, Hrvatsko proleće, nerešeno nacionalno pitanje.
43:20A imate i taj vaš nakaradni sistem.
43:24Kako se zove?
43:24Samoupravljanje, jel?
43:26Da, samoupravljanje.
43:28A dobro, to su sve problemi koje rješavamo. Tekući problemi.
43:33Svećaš se, ja sam ti u aprilu nudio pomoć. Ti si odbio.
43:38Mislim da je sada takva situacija kada ne možete da izađete iz krize bez naše pomoći.
43:46Kako si nam pomoć nudio?
43:48Ko što ste pomogli Čekoslovačkoj?
43:50A mi smo to osudili kao agresiju. Mi i dalje to mislimo.
43:55Mi nećemo. I nikad nismo imali nameru da upotrebimo silu protiv Jugoslavije.
44:02Jeste, ali iskustvo 68. je bilo vrlo svježe.
44:06Imaš i nejedinstvo u rukovodstvu?
44:10Mirko Tepavac.
44:11Forsira na čelo poštovanje suvereniteta.
44:15Dobro, šta je tu sporno?
44:17Pa on sumnja u moj odnos prema suverenitetu Jugoslavije.
44:21Ako i ti tako misliš, onda mi reci da odmah idem kući.
44:25Ja mogu samo da ti kažem da je moje rukovodstvo jedinstveno.
44:29Pa ko onda iz tvojeg rukovodstva sprečava formiranje društva Jugoslovensko-Sovjetskog prijateljstva?
44:35Ja ću to pitanje da postavim sutra na sastanku svim našim saradicima.
44:39Nemoj pokretati to pitanje. Jer se niko iz mojeg rukovodstva s tim neće složiti.
44:44Znam da neće, Dobri Vojvidić. To znam. Ko još neće.
44:47A niko, čuješ li? Neće niko.
44:50Još će da mi kažeš da su svi za očuvanje Jugoslavije.
44:54Sa tim tek nemam nikakve dileme.
44:56Mnogo si se vezao za Zapad. Za imperialističke zemlje.
45:01Za poslednjih pet godina opada učešće socijalističkih zemalja u vašoj razmeni.
45:08Sa 33 palo je na 28 odsto.
45:13Jedno vreme je Sovjetski savjez bio prvi na prvom mestu.
45:17Sada je treći.
45:19Na prvom je zapadna Nemačka.
45:21Učešće Sovjetskog savjeza u ukupnoj robnoj razmeni je jedva 10 odsto.
45:29A kapitalističkih zemalja preko 20 odsto.
45:32Slušaj me, mi idemo tamo.
45:34Nije nam je povoljnije.
45:36Mi smo uvijek zainteresirani za širu ekonomsku saradnju sa Sovjetskim savjezu.
45:42Ali samo ako je to u skladu sa našim interesima.
45:44Mi nudimo i priključenje Jugoslavije na mrežu sovjetskog gasovoda u Evropi.
45:51Nudimo i priključenje na naftovod družba.
45:56Problem je što trenutno nemamo dovoljno ceri za gasovod.
45:59Ali od 75. moći ćete da dobijate gas.
46:08Znači, gasovod za Evropu.
46:12Naftovod družba.
46:15To zvuči dosta interesantno.
46:18Drže, Tito.
46:20Ja sam hteo da prvo tebi kažem ovu ponudu.
46:24Ali ja ipak predlažem da o tome razgovaramo sutra na zajedničkom sastavku.
46:28Ja.
46:30Ja.
46:31Nego, zveš, ako nemaš ništa protiv, ja bih molio da pretresim u međunarodnu situaciju.
46:36Osim Vijetnama i Bliskog Istoka, mi nemamo neka vruća pitanja.
46:43Ali je to za nas ogromno optorećenje.
46:47Imamo strahovito velike izdatke za održavanje borbenog sistema i severnog i južnog Vijetnama.
46:52Ali nas ogromno koštaju i Bliski Istok i Kuba.
46:59Ešte jo, vidiš.
47:01U svata tri žarišta, učesnik je Amerika.
47:06I vi morate ići na dogovor.
47:08Ako i jedni drugi iskreno želite mir.
47:12Mi sa Amerikancima imamo i drugi spor.
47:16Oni ne žele da uključe u ograničenje atomsko na oružanje stacionirano na evropskom kontinentu.
47:23Ovdje je pitanje, u stvari, ko će započeti nuklearni rat?
47:27Zato moramo da se dogovorimo da do njega ne dođe.
47:31To bi bila katastrofa za sve.
47:34Ti uskoro putuješ u Ameriku.
47:37Mogao bi da preuzmeš ulogu posrednika između nas i Amerikanaca.
47:43I da američkom predsedniku preneseš poruku sovjetskog rukovodstva
47:47u spremnosti da se iznađu rešenja za sva sporna međunarodna pitanja.
47:54No.
47:55Mislim da je to u interesu svjetskog mira.
47:59I rado ću to učiniti.
48:01I bez tvoje sugestine.
48:03Ja sa predsednikom Nixonom imam jedan otvoreni, iskreni dialog.
48:09Ne bi trebalo da izgleda kao da sam ti ja sugerisao da govoriš o tom.
48:14Naravno, naravno.
48:15Ja ću sa predsednikom Nixonom razgovarati o stvarima
48:20o kojima ja mislim da treba razgovarati.
49:07O kojima ja mislim da je učiniti.
49:30O kojima ja mislim da je učiniti.
50:04O kojima ja mislim da je učiniti.
50:15O kojima ja mislim da je učiniti.
51:05O kojima ja mislim da je učiniti.
51:34O kojima ja mislim da je učiniti.
51:34O kojima ja mislim da je učiniti.
Comments