Ubistvo dr Mladena Stojanovića - Tomo Marić i Željko Vujadinović
Dr. Mladen Stojanovic Rođen je 7. aprila 1896. godine u Prijedoru. -U vrijeme balkanske krize 1912. godine, Mladen je postao član tajne nacionalističke organizacije "Narodna odbrana". U Beograd je upoznao Gavrila Principa, Mustafu Golubića i Nedeljka Čabrinovića, istaknute članove organizacije "Mlada Bosna".
Povodom sarajevskog atentata na Franjo Ferdinand AustrijskiFranca Ferdinanda, 1914. godine, uhapšeni su i pripadnici tajne organizacije u Tuzli, među njima i Mladen. Kao maloljetan, osuđen je na 15 godina robije. Amnestiran je poslije tri godine kazne.
Nakon završetka studija, stažirao je u Sarajevu. Ustaše su ga uvrstile u grupu talaca i uhapsile 22. juna. ali je Mladen, 17. jula 1941. godine, zapalivši slamu u zatvorskoj ćeliji, iskoristio zabunu stražara i prebacio se u kozarska sela. Osam dana kasnije, na partijskom savjetovanju 25. jula 1941. godine u selu Orlovcima, iznad Prijedora, doktoru Mladenu Stojanoviću povjerena je dužnost rukovodioca ustanka na Kozari. Ljudi su mu beskrajno vjerovali, cijenili ga i poštovali, masovno se odazivali njegovom pozivu, i bez oklijevanja prihvatili liniju narodnooslobodilačke borbe. Mladen je inspirator mnogih smjelih akcija pod Kozarom, dalekosežnog značaja. Vojničko učvršćenje Drugog krajiškog NOP odreda, i stvaranje slobodne teritorije s mrežom novih organa vlasti, pretvaranje Kozare u najsnažnije žarište ustanka u Bosanskoj krajini, najlepše su stranice iz istorije ovoga kraja i života doktora Mladena Stojanovića.
Na drugu neprijateljsku ofanzivu, preduzetu protiv partizanskih snaga na Kozari, Mladen je odgovorio 23. oktobra 1941. godine napadom na jako uporište u Podgradcima i pilanu "Našička", koja je davala drvo za nemačkog okupatora. I dok su čete, s Josipom Mažarom Šošom, njegovim zamjenikom, lomile odbranu, Mladen je, tu na položaju, previjao ranjene drugove i govorio zarobljenim domobranima o ciljevima oslobodilačke borbe naroda pod vodstvom Komunističke partije Jugoslavije. Mladenova popularnost kao ljekara, humanista i ustaničkog vođe doprinela je širenju ideje o bratstvu Srba, Muslimana i Hrvata.
Pod vođstvom Mladena i Šoše, kozarski partizani uništili su, decembra 1941. godine, jaku neprijateljsku posadu na Mrakovici, postavljenu da bi osigurala kontrolu nad Kozarom. Pobjeda na Mrakovici predstavljala je, u to vreme, ratni podvig, i bila prelomna tačka za rast kozarskog partizanskog odreda. Neprijatelj je u dokumentu od 24. decembtra 1941, ovako ocjenjivao Mladena i njegove partizane:
Citat „...Doktor Mladen Stojanović, liječnik iz Prijedora, koji je vođa pobunjenika na Kozari, istaknuti je komunist i cijeli njegov pokret je na komunističkoj bazi, i kao takav privukao je k sebi i priličan broj seljaka iz okolnih mjesta. Organizirao je oru
Povodom sarajevskog atentata na Franjo Ferdinand AustrijskiFranca Ferdinanda, 1914. godine, uhapšeni su i pripadnici tajne organizacije u Tuzli, među njima i Mladen. Kao maloljetan, osuđen je na 15 godina robije. Amnestiran je poslije tri godine kazne.
Nakon završetka studija, stažirao je u Sarajevu. Ustaše su ga uvrstile u grupu talaca i uhapsile 22. juna. ali je Mladen, 17. jula 1941. godine, zapalivši slamu u zatvorskoj ćeliji, iskoristio zabunu stražara i prebacio se u kozarska sela. Osam dana kasnije, na partijskom savjetovanju 25. jula 1941. godine u selu Orlovcima, iznad Prijedora, doktoru Mladenu Stojanoviću povjerena je dužnost rukovodioca ustanka na Kozari. Ljudi su mu beskrajno vjerovali, cijenili ga i poštovali, masovno se odazivali njegovom pozivu, i bez oklijevanja prihvatili liniju narodnooslobodilačke borbe. Mladen je inspirator mnogih smjelih akcija pod Kozarom, dalekosežnog značaja. Vojničko učvršćenje Drugog krajiškog NOP odreda, i stvaranje slobodne teritorije s mrežom novih organa vlasti, pretvaranje Kozare u najsnažnije žarište ustanka u Bosanskoj krajini, najlepše su stranice iz istorije ovoga kraja i života doktora Mladena Stojanovića.
Na drugu neprijateljsku ofanzivu, preduzetu protiv partizanskih snaga na Kozari, Mladen je odgovorio 23. oktobra 1941. godine napadom na jako uporište u Podgradcima i pilanu "Našička", koja je davala drvo za nemačkog okupatora. I dok su čete, s Josipom Mažarom Šošom, njegovim zamjenikom, lomile odbranu, Mladen je, tu na položaju, previjao ranjene drugove i govorio zarobljenim domobranima o ciljevima oslobodilačke borbe naroda pod vodstvom Komunističke partije Jugoslavije. Mladenova popularnost kao ljekara, humanista i ustaničkog vođe doprinela je širenju ideje o bratstvu Srba, Muslimana i Hrvata.
Pod vođstvom Mladena i Šoše, kozarski partizani uništili su, decembra 1941. godine, jaku neprijateljsku posadu na Mrakovici, postavljenu da bi osigurala kontrolu nad Kozarom. Pobjeda na Mrakovici predstavljala je, u to vreme, ratni podvig, i bila prelomna tačka za rast kozarskog partizanskog odreda. Neprijatelj je u dokumentu od 24. decembtra 1941, ovako ocjenjivao Mladena i njegove partizane:
Citat „...Doktor Mladen Stojanović, liječnik iz Prijedora, koji je vođa pobunjenika na Kozari, istaknuti je komunist i cijeli njegov pokret je na komunističkoj bazi, i kao takav privukao je k sebi i priličan broj seljaka iz okolnih mjesta. Organizirao je oru
Category
🎥
Short film