- 16 hours ago
1. prosinca 1918. Hrvatska je stvorena je Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1929. pod imenom Kraljevina Jugoslavija. Nakon toga došlo je pregrupiranja dotadašnje hrvatske političke i stranačke scene. Neke stranke iz doba Austro-Ugarske nastavljaju postojati, neke se uključuju i spajaju u nove stranke, a nastat će i neke nove.
Stranke su se razlikovale prema tome jesu li podržavale nastanak nove jugoslavenske države, u čemu su neke i same sudjelovale ili su se protivile. One koje su je podržavale razlikovale su se prema tome jesu li bile za već proglašenu monarhiju ili republiku te za već u praksi centralističko uređenje ili za njezino autonomističko ili federalističko preuređenje.
U devet epizoda podcasta Povijest plus objašnjavamo kako je, u austrougarsko doba oporbena i politički neutjecajna Hrvatska seljačka stranka, u novoj jugoslavenskoj državi postala plebiscitarno dominantna politička opcija među etničkim Hrvatima i kakve je imala odnose sa svojim mnogo slabijim političkim suparnicima.
Literatura:
Ljubomir Antić, Hrvatska federalistička seljačka stranka, Radovi IHP, 15/1982.
Branislav Gligorijević, Parlament i političke stranke u Jugoslaviji 1919-1929, Beograd 1979.
Josip Horvat, Politička povijest Hrvatske, sv. 2, Zagreb 1989.
Rudolf Horvat, Hrvatska na mučilištu, Zagreb 1992.
Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike, Zagreb 1995.
Fikreta Jelić-Butić, Ustaše i NDH, Zagreb 1977.
Mira Kolar-Dimitrijević, Put Stjepana Radića u Moskvu i pristup HRSS u Seljačku Internacionalu, Časopis za suvremenu povijest, 3/1972.
Bogdan Krizman, Ante Pavelić i ustaše, Zagreb 1978.
Zvonimir Kulundžić, Atentat na Stjepana Radića, Zagreb 1967.
Zlatko Matijević, Slom politike katoličkog jugoslavenstva – Hrvatska pučka stranka u političkom životu Kraljevine SHS, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Veze između frankovaca i radikala od 1922-1925, Historijski zbornik, XV/1962.
Hrvoje Matković, Hrvatska zajednica, Istorija XX veka, ZR, sv. 5, Beograd 1963.
Hrvoje Matković, Šurminova akcija za osnivanje Hrvatske narodne stranke, Historijski zbornik XIX-XX/1966-67.
Hrvoje Matković, Svetozar Pribićević i Samostalna demokratska stranka do šestojanuarske diktature, Zagreb 1972.
Hrvoje Matković, Povijest Jugoslavije, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Povijest Hrvatske seljačke stranke, Zagreb 1999.
Ante Pavelić, Doživljaji, Zagreb 1996.
Ante Pavelić, Doživljaji 2, Zagreb 1998.
Franjo Tuđman, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, sv. 1, Zagreb 1993.
Povijest plus je podcast s političkim, društvenim, kulturnim i drugim temama iz povijesti s naoko neobičnim detaljima koji kao novi kamenčići u mozaiku mogu ili promijeniti naše viđenje prošlih događaja i procesa ili samo biti iznimke koje potvrđuju pravilo. Ti detalji nisu uvijek nepoznati, senzacionalni, skriveni ili prešućeni. Široj publici možda su promakli, a u akademskoj zajednici nisu prepoznati kao važni. Mali broj ljudi ih može smatrati barem vrijednim spomena da bi nešto veći broj o njima barem razmislio.
Stranke su se razlikovale prema tome jesu li podržavale nastanak nove jugoslavenske države, u čemu su neke i same sudjelovale ili su se protivile. One koje su je podržavale razlikovale su se prema tome jesu li bile za već proglašenu monarhiju ili republiku te za već u praksi centralističko uređenje ili za njezino autonomističko ili federalističko preuređenje.
U devet epizoda podcasta Povijest plus objašnjavamo kako je, u austrougarsko doba oporbena i politički neutjecajna Hrvatska seljačka stranka, u novoj jugoslavenskoj državi postala plebiscitarno dominantna politička opcija među etničkim Hrvatima i kakve je imala odnose sa svojim mnogo slabijim političkim suparnicima.
Literatura:
Ljubomir Antić, Hrvatska federalistička seljačka stranka, Radovi IHP, 15/1982.
Branislav Gligorijević, Parlament i političke stranke u Jugoslaviji 1919-1929, Beograd 1979.
Josip Horvat, Politička povijest Hrvatske, sv. 2, Zagreb 1989.
Rudolf Horvat, Hrvatska na mučilištu, Zagreb 1992.
Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike, Zagreb 1995.
Fikreta Jelić-Butić, Ustaše i NDH, Zagreb 1977.
Mira Kolar-Dimitrijević, Put Stjepana Radića u Moskvu i pristup HRSS u Seljačku Internacionalu, Časopis za suvremenu povijest, 3/1972.
Bogdan Krizman, Ante Pavelić i ustaše, Zagreb 1978.
Zvonimir Kulundžić, Atentat na Stjepana Radića, Zagreb 1967.
Zlatko Matijević, Slom politike katoličkog jugoslavenstva – Hrvatska pučka stranka u političkom životu Kraljevine SHS, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Veze između frankovaca i radikala od 1922-1925, Historijski zbornik, XV/1962.
Hrvoje Matković, Hrvatska zajednica, Istorija XX veka, ZR, sv. 5, Beograd 1963.
Hrvoje Matković, Šurminova akcija za osnivanje Hrvatske narodne stranke, Historijski zbornik XIX-XX/1966-67.
Hrvoje Matković, Svetozar Pribićević i Samostalna demokratska stranka do šestojanuarske diktature, Zagreb 1972.
Hrvoje Matković, Povijest Jugoslavije, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Povijest Hrvatske seljačke stranke, Zagreb 1999.
Ante Pavelić, Doživljaji, Zagreb 1996.
Ante Pavelić, Doživljaji 2, Zagreb 1998.
Franjo Tuđman, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, sv. 1, Zagreb 1993.
Povijest plus je podcast s političkim, društvenim, kulturnim i drugim temama iz povijesti s naoko neobičnim detaljima koji kao novi kamenčići u mozaiku mogu ili promijeniti naše viđenje prošlih događaja i procesa ili samo biti iznimke koje potvrđuju pravilo. Ti detalji nisu uvijek nepoznati, senzacionalni, skriveni ili prešućeni. Široj publici možda su promakli, a u akademskoj zajednici nisu prepoznati kao važni. Mali broj ljudi ih može smatrati barem vrijednim spomena da bi nešto veći broj o njima barem razmislio.
Category
📚
LearningTranscript
00:12U sve napetive političkoj situaciji u kojoj je u Narodnoj skupštini u Beogradu dolazilo osim verbalnih ureda i do fizičkih
00:21obraćena između zastupnika vladine većine i opozicije,
00:24u provladinom tisku pojavili su se i otvorene prijednje u bolstvom Radiću pa i Pribićeviću.
00:30O mogućnosti da bude žliteva tentata Radić je govorio godinama više puta.
00:36Osim što je za takve planove optuživao režimske prugove u Beogradu, Radić se nije uslučavao optuživati svoje političke protivnike u
00:45Hrvatskoj.
00:45To je učinio i u jesem 1927. kada je kao idejne začetnike svojeg mogućeg uboljstva označio katoličke svečenike i to
00:57prestveno one iz Hrvatske pučke stranke i Slovenske ljudske stranke.
01:03HPS je uskos uveživao sa SLS-om koji je tada sudjelovao u vladi Veljavu Kičevića.
01:09Ako se poslada pitanje, ne radili se možda prije o pokušaju diskreditacije protivnika, nego o stvarnom strahu od atentata.
01:18Treba uzeti u obzir da se za svoje trvnje Radić poslužio sličnim argumentima kao i 1923.
01:24Treće, kada je obtuđio Frankovce da uz pomoć belgradskog režima želeo uništiti HSS, pa i atentatom na Radića po uzoru
01:33na atentat na bugarskog seljačkog vođu Aleksandra Stamboliskog.
01:37Prijetnje Radić ubojstvom imali su odjeka i u tisku njegovih hrvatskih političkih protivnika.
01:43Dok su u redovima seljačko-demokratske koalicije prijetnje režimskih krugova iz njihovog tiska skvačene vrlo ozbiljno,
01:50u listovima hrvatskog bloka one su bile umalovažavane.
01:55Tako se u njima trabilo da Radić, širenjem vijesti o mogućom atentatu na njega, želi dobiti sučut i simpatije javnosti,
02:03te da želi očuvati svog ugled kojemu sve više pada.
02:07U takvim članicima uz veću običajne urede ukućene Radiću ide se toliko daleko da se Radićava likvidacija priželjkuje i opravdava.
02:16Tako je na primjer u federalističkom hrvatskom listu Kerubin Šegvić napisao da kad bi nekomu doista uspjelo straniti iz javnog
02:25života,
02:26vođu zavedenih, zasljepljenih i pijanih, učinio bi najveće dijelo što ga pamti hrvatska povijest.
02:33Iako se ovakvi članci pojavljuju u isto vrijeme kad i pozivi na Radićevo i Pribićevićevo ubojstvo,
02:40u Beogradskom listu jedinstvo ne može se sa sigurnošću trditi da se radilo o koordiniranoj akciji.
02:47Premda novinar i povijesničar Zvonir Kulundžić, navodeći sve indicije, ne isključuje sasvim takvu mogućnost.
02:54U svakom je slučaju oni dopunjavaju sliku tadašnje opće političke situacije kao i odnostih stranaka prema HSS-u.
03:0220. lipnja 1928. u Narodnoj skupštini u Beogradu izdršeni je atentat na zastupnike HSS-a.
03:12Radikalski zastupnik Puniša Račić pucao je sa skupštinske govornice i na mjestu ubio Pavla Radića i Đuruba Srevičeka.
03:20Ranio Stjepana Radića, Ivana Pernara i Ivana Granđu.
03:24Nakon atentata, Zastupniški klub Sredeško-demokratske koalicije je 21. lipnja 1928.
03:33objavio proglas u kojem se tvrdi da je atentat bio smišljen i organiziran.
03:39Te se iznosi zaključak da SDK neće sudjelovati u radu skupštine dok ne bude potrebnog jamstva za jednakost i ravnopravnost.
03:49Odbijajući sudjelovati u radu skupštine koja se ponovno sastala prvog kolovoza 1928.
03:55Zastupnici SDK su se istoga dana okupili u zgradi Hrvatskog sabora u Zagrebu.
04:02Na toj sjednici donijeta je rezolucija kojom se osporava legitimitet Narodne skupštine,
04:08a sve njezine odluke proglašavaju nevažećima i neobaveznima za narode u prečanskih krajevima, osobito za hrvatski narod.
04:17Konstativajući hegemoniju Srbije nad ostalim dijelovima zemlje,
04:21SDK izjavljuje da je skupštinskim atentatom poništeno dotadašnje državno uređenje u narodnoj svijesti,
04:28te da će se povesti odlučna borba za novo državno uređenje,
04:33koje će osigurati punu ravnopravnost svih individualiteta.
04:38Na kraju se pozivaju na suradnju sve političke stranke i grupe u krećanskim krajevima te seljački narod u Srbiji.
04:47Poziv u SDK na suradnju odazvalo se Hrvatski blok.
04:50U Škotkve srpnja 1928. Ante Pavlević i Ante Trumbić su se svaki zasebno sastali s ranjenim Radićem,
05:00kojim je kako su kasnije trabiteli izrazio želju da pristupe zastupničkom klubu HSS-a.
05:07Trumbić i Pavlević su željeli prisustovati sjednici zastupnika SDK prvog kolova za 1928.
05:15Ali im to nije bilo omogućeno.
05:18Radićevcima, a osobito Svetu Zarubbićeviću, nije bilo u interesu da na sjednici budu i predstavnici Hrvatskog bloka,
05:25čiji su pogledi na situaciju bili znatno radikalniji od stavova SDK.
05:30Postupak SDK pokazao se opravdavni.
05:34Hrvatska federalistička seljačka stranka nije bila zadovoljna zaključcima SDK,
05:40tvrdeći da oni, kako kažu, nisu zadovoljili očekivanja u prvom redu Hrvatske javnosti,
05:46koja je bez sumnje jednodušno tražila da SD koalicija istakne određeno neodstupni zahtjev državne samostalnosti Hrvatske.
05:56Ipak drugog kolovoza 1928. na sjednici vodstva Hrvatskog bloka,
06:02odlučeno je da Trumbić i Pavlević stupe u zajastupnički klub HSS-a.
06:08Odazivajući se pozivu SDK iz treće točke rezolucije od prvog kolovoza 1928.
06:15HSS je prihvatio njihovu molbu i trećeg kolovoza 1928.
06:20a Ante Trumbić i Ante Pavlević su ušli u HSS-ov zastupnički klub.
06:26Hrvatski blok nije ušao izdravno u SDK kao treća stranka, odnosno grupa,
06:30već ne izdravno preko zastupničkog kluba HSS-a.
06:35Isto tako blok je naglašavao da je u klub ušao na radičav poziv,
06:39te da je posebnik oko toga bio August Košutić, a ne Pribićević.
06:44Ove ograde učinjene su zbog velikih ideoloških razloka između stranaka bloka i samostalne demokratske stranke.
06:53Te su se željela izvjeći tumačanja javnosti kako su i bloki SDS odstupili od svojih ideoloških stajališta.
07:00To je bilo potrebno anti Paveliću, u čijoj se Hrvatskoj stranci prava pojavilo nezadovoljstvo,
07:07jer se Pavelićev pristup u klubu HSS-a mogao tumačiti kao početak suradnje s Pribićevićem.
07:14Pavelić je pak obrazlagao svoj postupak mogućnostju uspješnog sudbijanja Pribićevićevog utjecaja na vodstvo HSS-a.
07:22Hrvatska pučka stranka se nije odazvala pozivu Svjeljačko-demokratske koalicije na suradnju,
07:28već je i dalje ostala sa Slovenskom ljudskom strankom u Jugoslavijskom klubu u Skupinu.
07:34A 27. srpnja 1928. predsjednik HPS-a Stjepan Barić ušao je kao ministar socijalne politike u vladu radikala,
07:46demokrata, slovenske ljudske stranke i Jugoslavijske muslimanske organizacije koju je sastavio predsjednik SLS-a Anton Korašec.
07:54Ovaj postupak pučkaša bio od strane javnosti drugi strana kad očekan žestokim osudama.
08:02U jednom od takvih napada u HSS-ovom listu Narodni val ponovljene su optužbe o namjerama pučkaša da izvedu atentat
08:10na Radića.
08:10A kasnije se navodi slučaj nekog fratra Dragaša koji je po Narodnom valu na nekoj prostavi u Dalmaciji vikao
08:18živio Poniša Račić i mi smo na vlasti, naše ministarstvo unutrašnjih poslova.
08:25Naime predsjednik vlade Anton Korašec bio istovremeno i ministar unutravenjih poslova,
08:31kao i u prethodnoj vladi Veljevo Kičevića.
08:35Međutim, odluka o ulazku Stjepana Baveća u vladu Antona Korašeca
08:39izazvala je nezavoljstvo i u velikom dijelu članstva HPS-a,
08:44pojačanoj padom i onako male popularnosti stranke u javnosti.
08:49Skupšinski atentat i opću političku i državnu krizu, koja je nastala kao njegova posljednica,
08:56pokušala je iskoristiti komunistička partija Jugoslavije.
09:00Povodom atentata i kasnije vadićeve smrti, KPU organizira protorežimske demonstracije i štrajkove.
09:07Javnosti se objavljuju i proglasi u kojima se osuđuje Beogradski velikosrpski režim,
09:13koje počeo ubijati bez suda i presude svoje političke protivnike,
09:18među kojima u parlamentu i samog Radića, jav se počeo vraćati na stavu politiku HRSS.
09:25Radništvo je pozivano da u Savjezu sa seljaštvom i jugnjetinim nacijama organizira obranu,
09:31kako kaže, protiv ove velikosrpske fašističke diktature,
09:35a za radničko-seljačku vladu, za samostalnu Hrvatsku
09:40te za federaciju samostalnih i nezavisnih radničko-seljačkog republika na Balkanu.
09:46U listopadu 1928. je održani četvrti kongres Komunističke partije Jugoslavije u Drezdenu u Njemačkoj.
09:54Na kongresu je zaključeno da velikosrpska buržuazija priprema uvođenju svoje otvorene diktature,
10:00što povećava krizu jedinstva države i vladajućeg sustava.
10:05Da KPJ treba potomagati borbu za stvaranje nacionalnih država Hrvatske, Slovenije, Makedonije i Crne Gore
10:12stvaranjem Revolucionalnog savjeza radnika i seljaka,
10:17koji pruža izglede za konačno rješenje nacionalnog pitanja
10:21i za ustvaranje socijalističke revolucije te stvaranje Federacije radničko-seljačke republika na Balkanu.
10:29Pojačano djelovanje Komunističke partije Jugoslavije dovodilo je seljačko-demokratsku koaliciju u neopriliku.
10:36Beogradski vežimin skoristavaju djelovanje komunista pokušavajući prikazati djelovanje SDK kao komunističko,
10:43odnosno tvrdeći da akcije SDK pomažu jačanju komunističkog pokreta.
10:48U tu suvrhu su iskoristavani tzv. bombaški proces zagrebački komunistima na čelu s Josipom Brozom,
10:56te tvrdnje o pripremama komunističkog kuća u Zagredu.
11:00SDK je negirala takve optužbe odbijajući bilo kakvu svaranju s KPJU,
11:05a pogotovo njezinu koncepciju revolucionalne akcije.
11:09Osmo kolovo za 1928. od posljedice ranjavanja u Skupštini
11:15umro je osnivač i predsjednik Hrvatske sjedličke stranke Stjepan Radić.
11:20Završitelja dužnosti, ali u praksi stvarnog predsjednika stranke,
11:24izabran je 13. kolovo za 1928. na sjednici kluba zastupnika HSS-a Vlatko Maček.
11:32Imenovanje Mačeka završitelja dužnosti predsjednika stranke
11:36obrazloženo je zaključkom predsjedničstva HSS-a u kojim se kaže.
11:41Stjepan Radić, bogom dani vođa Hrvatskog naroda,
11:45svojom tjelesnom smrću nije prestao biti narodni vođa.
11:49Pošto je vodio Hrvatski narod preko Hrvatske sjedličke stranke,
11:53kojoj je bio predsjednikom od njezina osnutka,
11:57naravno je da i nakon tjelesne smrti ostaje njezinim predsjednikom.
12:02Prema statutu HSS-a novog predsjednika trebao je zabrati glavni odbor stranke.
12:08Međutim, to nije učinjeno, što će Mačekovi protivnici htjeti iskoristiti
12:13kao argument za usporavanje legalnosti njelovog izbora za predsjednika HSS-a.
12:19Smrt Stjepana Radića i izbor Vlatka Mačeka za predsjednika HSS-a
12:24postavili su pitanje daljnjeg opstanka seljačko-demokratske koalicije,
12:29čiji su raspad režimski krugovi otvoreno priđeljkivali.
12:33Za Radićava života su ideološke programske razlike između HSS-a i samostalne demokratske stranke
12:41bile potisnute u drugi plan, što se vidjelo i u rezoluciji od prvog kolovoza 1928.
12:49čiju okosnicu čini zahtjev za preuređenjem države.
12:53Međutim, u rezoluciji su navedene samo osnovne konture novog uređenja
12:57bez konkretnog načina njegove provedbe.
13:00Tako je rezoluciju svaka stranka zasedno mogla tomačiti na svoj način,
13:05te je ona zapravo bila kompromis između različitih stajališta dviju stranaka.
13:12Nakon Radićeve smrti HSS s Mačekom na čelu je radikalizirao svoja stajališta,
13:18tražiči slobodnu Hrvatsku u federalistički uređenoj Jugoslavijskoj državi.
13:22To je pak zabrinulo dio članstva SDS-a,
13:26koje je strahovalo da je radikalizmom HSS-a ugroženo osnovno na čelu SDS-a,
13:32ideja narodnog jedinstva.
13:35Do prvihne suglasica u SDK došlo je već polovinom kolovoza 1928.
13:41Tada je vodstvo HSS-a samo uputilo Telegram Interparamentarnoj uniji u Berlinu.
13:48Kojim delegaciji Beogradske skupštine,
13:51u kojoj su pobijeni Hrvatski zastupnici,
13:53osporava pravo da zastupa Hrvatsku i Hrvatski narod.
13:58SDS je nego dovao zbog ove samostalne akcije HSS-a.
14:03Samostalni istup HSS-a Maček je objašnjavao.
14:06HSS je zastupnik Hrvatskog naroda,
14:09a SDK svih prečano.
14:11Prema tome su akti HSS-a,
14:14akti Hrvatskog naroda,
14:15a akti SDK i Hrvata i svih s Hrvatima povezanih Srba i Slovenoca.
14:21Maček se opravdavao i kratkoćom vremena
14:24da se se zove sjednica vodstva SDK prije obučivanja Telegrama.
14:29Drugi incident unata SDK dogodio se potkve listopada 1928.
14:34Tada je Ante Trumbić u dogovoru s Mačekom
14:38otputovao u inozemstvu u Beć, Pariz i London.
14:41S ciljem da tamošnje političke krugove upozna sa stanjem Hrvatskog Hrvatskog pitanja.
14:51Svetozor Pribičević je tada zjavio novinarima
14:54da o Trumbićevom putovanju ne zna ništa.
14:57Trumbić je tu izjavu shvatio kao pucanju leđa
15:00kojom Pribičević šteti njegovoj misiji.
15:04A time bi daljnja koalica s SDS-om po Trumbiću
15:07postala teret i šteta za Hrvatsku stvar.
15:11Maček je intervenirao izjavom
15:13da je Trumbićev put u najužjoj rezi s akcijom SDK.
15:17Suština spora bile u tome što je HSS želio dobiti podršku u inozemstvu
15:22dok je SDS smatrao da je državna kriza
15:25ipak mora ostati unutavnje pitanje.
15:29Trumbićeva misija nije imala uspjeha.
15:32Tijekom boravka u inozemstvu
15:34postavio je vezu s članovima Hrvatskog komiteta u Beću
15:37Ivonom Perčevićem i Stjepanom Sarkotićem,
15:40a izvište je Maček u Hrvatsku slavuje preko Ante Pavelića.
15:44Do razlaza Hrvatske seljačke stranke
15:47i samostalno-demokratke stranke ipak nije došlo.
15:51O držanju seljačko-demokratske koalicije
15:53značilno je pridonio Privićević.
15:55Za tečine radikalizacijom KSS-a
15:58nastojao je u što veće mjeri
16:00akceptirati njegove zahtjeve
16:01i svesti ih u kolotečinu prihvatljivih višenja
16:05koja neće ugroziti jedinstvo države.
16:07S druge strane, on mora voditi računa
16:10o stanju i raspoloženjima u vlastitoj stranci.
16:12Gdje mu kritičevi zamijeraju
16:15previše tolerantan stav
16:16prema po njima radikalnim potezima HSS-a.
16:21Privićević je takav svoj stav
16:22objašnjavao kao taktiku
16:24potrebnu za osvajanje povjerenja Hrvatskih masa
16:27ali da to ne znači
16:29ustupanje od ideologije SDS-a.
16:32Ipak može se reći
16:33da je sorađom s HSS-om
16:35i događanjima koji su ih pratili
16:37započeo polagan proces transformacije
16:40Privićevićevih političkih stavova.
16:43Maček, kome svakako nije bio u interesu razlas sa SDS-om
16:46objacivao je takvu mogućnost
16:48objašnjavajući da razlike između njega i Privićevića
16:51dolaze s toga
16:52što on govori Hrvatima
16:54a Privićević Srbima.
16:58Seljačko-demokratska koalicija je odbila
17:00dialog sa srbijanskim strankama
17:02jer su olako prešle preko atentata u Skupštini
17:05nastavljanjem njezinog rada
17:07jer nisu bile spremne na reviziju Ustava.
17:11U nemogućnosti izabrnu kontakta
17:13supravičkih tabora
17:14izlaz iz državne krize
17:16počeo se tražiti u intervenciji dvora.
17:20Od kvaljave intervencije
17:21SDK je očekivala
17:22da se pokrene aparat
17:24koji je ustavom određen za vješenje državne krize
17:26i to u formi
17:28revizije Ustava.
17:29Međutim, i Maček i Privićević
17:32imali su različite poglede
17:34na način i oblik kvaljeve intervencije.
17:37Privićević vidi kvaljevu intervenciju
17:40prije svega u inicijativi
17:41za raspuštanje Skupštine
17:43i raspisivanju izbora
17:44nakon kojih bi se pokrenula
17:47revizija Ustava.
17:49Moguće uvođene diktature
17:51pa makar ono donijela
17:52oktrojevani Ustav
17:53s prihvatljivim rješenjima za SDK
17:55smatao je neprihvatljivim
17:57i opasnim eksperimentom.
18:00Maček ovo viđenje kvaljeve intervencije
18:03bile drug čije.
18:04U razgovorima što ih je vodio
18:06s kvaljevim pouzdanicima
18:07Tonijem Šlegelom
18:08i bivšim zajedničarom
18:10Matom Brinkovićem
18:11koji su Zagrebu pripremali
18:13teren za uvođenje kvaljeve diktature
18:15Maček izrazio uvjerenje
18:18u nemogućnost rješenja krize
18:20parlamentarnim putom.
18:21Pa su prema tome i izbori sovišni.
18:25Rješenje je vidio uspostave
18:27izlan parlamentarne
18:28makare diktatorske vlade
18:30sastavljene od ljudi
18:31kvaljeva povjerenja
18:33koja bi provela preuređenje države.
18:36Maček je ove rješenje smateo poželjnim
18:38iz straha
18:39da u sve na petim prilikama
18:41ne izgubi kontrolu nad situacijom
18:44u kojoj bi se nametnuli
18:45ekstremniji prije svega
18:47frankovački elementi.
18:49Također je bio siguran
18:51da se u novom parlamentu
18:52neće moći okupiti takva većina
18:54koja bi prihvatila prijedloge
18:56seljačko-demokratske koalicije
18:58te da bi srbijaske stranke
19:00sve učinjile da to spriječe.
19:02Ovi razgovori s Mačekom
19:04vođeni su pod Rinkovićevoj želji
19:06bez znanja Svetozvara Pribičevića.
19:09Nakon što je potkraj prosinca
19:111928.
19:13vlada Antona Korošica
19:15dala ostavku
19:16kraj Aleksandra je započeo
19:18uobičajne konzultacije
19:19o rješenju krize vlade.
19:21Ali samo formalno
19:23jer se već odlučio
19:24za uvođenje svoje osobne diktature.
19:27U audijencijama
19:284. i 5. sješnja 1929.
19:32Vlad Komaček je tražio
19:34potpunu promjenu državnog uređenja
19:36uz postavljanjem državnih
19:38i kulturno-povjesnih teritorija
19:40s posebnim vladama i saborima.
19:43Što znači uspostavu federacijevnog uređenja.
19:47Novo državne uređenje
19:48provela bi ne politička vlada
19:50koja bi imala kraljevo povjerenje.
19:53Svetozvara Pribičević je zahtjevao reviziju ustava
19:56ali nije precizirao
19:58kakve bi promjene trebalo izvršiti.
20:00Time su se još jednom pokazale razlike
20:03između dva koalicijska partnera.
20:06Vladajuće stranke su odbile
20:08Mačekove prijelogi,
20:09što je kralj iskoristio da bi priopćeo javnosti
20:12da nema mogućnosti
20:14ni za kakvo parlamentarno rješenje krize.
20:166. sječnja 1429.
20:21manifestom kralja Aleksandra I. Karadžovića
20:25ukinuti je parlamentarni sustav
20:27i uvedena kraljeva osnovna diktatura.
20:31Nakon proglašenja šestosječanske diktature
20:33raspuštene su sve političke stranke
20:36pa tako i Hrvatske.
20:38Tem je zabranjeno svako javno političko djelovanje.
20:43Na kraju ovoga pregleda je analize
20:46odnosno Hrvatske seljačke stranke
20:47prema drugim Hrvatskim strankama
20:49odnosno strankama koje su u znatoj mjeri
20:52djelovale na Hrvatskom etničkom području
20:54u kraljevini Srba, Hrvatsa i Slovenaca
20:57od 1929. nazvona je Kraljevina Jugoslavija
21:01možemo donijeti neke zaključke.
21:05Hrvatska seljačka stranka
21:07bila je najjača Hrvatska politička stranka
21:10u vrijeme postojanja prve Jugoslavinske države
21:12od 1918. do 1941.
21:18U tome razdoblju u kojem je bila
21:20ugrožena Hrvatska državnost i Hrvatski nacionalni identitet
21:24HSS je postao sinonim za Hrvatski nacionalni pokret.
21:29HSS nije bio sam na tatašnjoj Hrvatskoj političkoj pozovnici.
21:34Uz njega su postojale i druge stranke grupe
21:37koje su pokušavali vješiti Hrvatsko pitanje
21:39u skladu sa svojim ideološkim nazovima.
21:42Takva podijeljenost na više stranaka
21:46te zasupljenost različitih ideologija
21:48kao i borba između stranaka
21:50radi ostvarivanja tih ideoloških ciljeva
21:52bila je jako izražena u razdoblju
21:551918. do 1929.
21:58kada je manifestom kralja Aleksandra
22:01ukinut i onako vrlo ograničen
22:03samim Vidovdanskim ustavom
22:05a još više praksom parlamentarni sustav.
22:08Od 1929.
22:12od kada do 1939.
22:15dijelio je u ilegalnim uvjetima
22:17HSS gotovo da više nema
22:19političkih supravnika
22:20koji bi mu se mogli ozbiljno suprostaviti
22:23i oduzoti mu prvenstvo
22:25u Hrvatskoj politici.
22:27Do 1929.
22:29nijednoj drugoj Hrvatskoj stranci
22:31nije uspio HSS-u groziti
22:33njegov politički primat
22:34a on sam je neprestavno jačao
22:37i učuvštivao svoje pozicije.
22:39Razloga takvome uspjehu bilo je više.
22:42Od svojega osnutka 1904.
22:45HSS je učuvštivao svoje utjece na selu.
22:48Strpivo se pripremajući za trenutak
22:51kada će politički i socijalno
22:53za postavljeno Hrvatsko seljaštvo
22:54dobiti ranije u Havžupškoj monarhiji
22:58uskraćeno pravo glasa
22:59te tako dobiti i mogućnost
23:02izbora svojeg predstavnika
23:03koji će mu osigurati njegova prava.
23:06Političari iz drugih stranaka
23:08koji su kao i Radić
23:10stjecali svoje političke iskustvo
23:12vlast u Ugarskoj
23:13nisu se previše trudili
23:14dobiti povjerenje seljaka.
23:16Iako su se u Ugarskoj
23:18u čijem se sklopu
23:19veći dio Hrvatske nalazio
23:21načalno zalagali da je seljaci
23:23dobiju pravo glasa.
23:25Tako su nakon 1918.
23:27kada su seljaci počeli
23:29koristiti svoje upravo stečeno
23:31glasačko pravo
23:32sve stranke osim kaj SES-a
23:35bile je bez utjecaja na seljake
23:36te bile nespremne
23:38i bez mogućnosti
23:39da ih pridobiju za svoje programe.
23:42Međutim, povuku dobiveno
23:44već na izborima 1920.
23:46da je seljaštvo
23:48kao najbrojniji društveni sloj
23:49najvažniji dio bivačkog tijela
23:51druge stranke nisu nikada
23:53adekvatno iskoristile.
23:55Već su seljaštvo i dalje
23:57pocijenjevale
23:58držači ga politički nezreli.
24:00Jedina stranka koja je
24:02zbiljnije pokušavala
24:03predobiti seljaštvo
24:04bila je klerikalna
24:05Hrvatska pučka stranka.
24:08Kako je ta stranka
24:09ideološki stajala
24:10na kršćanskim načelima
24:11kao osnovi javnog života
24:13ona je svoje djelovanje
24:14usmjerila dobrem djelom i na selo.
24:17Vjerujući da će tamo
24:18postići uspjeh
24:19obzirom na veliku
24:20prebriženost seljaštva religiji.
24:24Međutim, kao relativno
24:25nova stranka
24:26HPS nije mogao
24:27parirati staroj stranci
24:29kao HSS-u
24:30i njegovom još uglednijem
24:32vođi Stjepanu Radiću.
24:34Sam Stjepan Radić je
24:35u velikoj mjeri
24:36pridonio uspjehu HSS-a.
24:38U velikom dijelu
24:39političkih stranaka
24:41koje su djelovale
24:42u Kraljevini SPS
24:43znatan utjeca
24:44i u njihovom radu
24:45imali su stranački vođe.
24:47Tako je bio slučaj
24:49s Radićem.
24:50On je velikim dijelom
24:51sam donosio odluke
24:52i sam određivao
24:53stranačku politiku.
24:55Koji je članstvo
24:56uz tek pojedinačne otpove
24:58vjerno slijedilo?
25:00Isto tako
25:01bije u stavnom
25:02izravnom kontaktu
25:03s narodom
25:03što mu je također
25:04donijelo
25:05veliku popularnost.
25:06Iz protreničkih redova
25:08mu je zbog toga
25:09predvacivana demagogija
25:11i manipulacija
25:12neukim seljaštvom.
25:14Ako bi se takve
25:15kvalifikacije
25:16mogli prihvatiti
25:17Radićev uspjeh
25:18ne bi se mogao
25:19pripisati
25:19isključivo
25:20njegove neosporne
25:21sposobnosti
25:22uvjeravanja
25:22i predobivanja
25:23seljaštva.
25:25Veći nedovoljnom
25:26trudu njegovih
25:27protrenika
25:27da to ne moguće.
25:29I u drugim strankama
25:30bila je vođa
25:31ili ako ne vođa
25:32ljudi koji su
25:33poput Radića
25:34znatno utjecali
25:35na straničku politiku
25:36na primjer
25:37Ante Trombić.
25:38Ali njihova karizma
25:40nije mnogo prelazila
25:41same straničke redove.
25:43Sljedeći razlog
25:45velikom uspjehu
25:46HSS-a
25:46bilo je njegovo
25:47oštro suprostavljanje
25:48nasilnoj
25:49centralističkoj
25:50politici
25:51Beogradskih vlada.
25:52Nacionalnom
25:53unitarizmu
25:54i tvrdom državnom
25:56i monarhitičkom
25:56centralizmu
25:57velikosrpskih
25:59hegemonista
25:59i jugoslavijskih
26:00unitarista
26:01Radićev HSS-i
26:03suprotstavio
26:04samostalnu
26:05Hrvatsku državu
26:06u federativno uređenoj
26:07južoslavijskoj
26:08državnoj zajednici.
26:11Druge Hrvatske stranke
26:12poput Hrvatske zajednice
26:14i Hrvatske pučke stranke
26:15pokušavali su
26:16balansirati
26:17između te dvije
26:18krajnosti.
26:19Kako su
26:20i same pridonijele
26:21stvaranju
26:22jugoslavijske države
26:24i dobrim dijelom
26:25odgovarne
26:26za težat
26:26pozdrav Hrvatske
26:27nisu željeli
26:29otvoreno priznati
26:30svoje pogreške
26:30već su ih nastojali
26:32anulirati
26:33unutar postojećeg sustava
26:34pokušavajući ga
26:36promijeniti
26:36umjerenim
26:37političkim metodama.
26:39Pri tome su
26:40sudjelovale
26:41i u struktorama vlasti
26:42što im je
26:43međutim
26:43samo nanjelo štetu.
26:45Ovdje svakako
26:46treba uzeti u odzir
26:48i njihovo početno
26:49prihvaćanje stava
26:50o jednom narodu
26:51od tri plemena
26:52što već formiranom
26:54Hrvatskom nacionalnom
26:56korpusu
26:56nije bilo
26:57prihvatljivo.
26:59Nalazat će se
26:59između dvije vatre
27:00koje su potpaljevala
27:01jedna drugu
27:02ove stranke
27:03nisu mogle postići
27:05povrljne rezultate.
27:07U sve napetioj
27:08političkoj situaciji
27:09umjereno stanovište
27:10i pomirljiva politika
27:12nisu bili mogući.
27:14Hrvatska stranka
27:15prava
27:16sa svojim protivljanjem
27:17bilo kako
27:18i u Jugoslavijskoj zajednici
27:19i zahtjevanjem
27:20potpuno samostalne Hrvatske
27:21bile znatno
27:23radikalnije
27:23od HSS-a
27:24ali kako
27:26nije imala
27:26apsolutno
27:27nikakav utjece
27:27na selo
27:28nije mogla
27:29postići
27:29svoje ciljeve.
27:32Uvjeren u svoju snagu
27:33i snagu
27:34svoje stranke
27:35pogotovo
27:35nakon prvih
27:36izbornih pobjeda
27:37Radić nije štedio
27:39svoje protivnike
27:39vjeđajući ih
27:40da su popravene
27:41gospoda
27:42kaputaši
27:43i silim draši
27:44a oni mu nisu
27:45ostajali dužni.
27:47Ipak
27:48bilo je pokušaj
27:48njihove
27:49međusobne svoradnje.
27:50Nakon proglašenja
27:52Vidovdanskog ustava
27:53HSS-e s Hrvatskom zajednicom
27:55i Hrvatskom strankom prava
27:56formirao Hrvatski blok
27:58radi borbe
27:59protiv
28:00belgradskog centralizma.
28:01Međutim
28:02od samog osnutka
28:03u bloku
28:04je dominirao
28:05Stjepan Radić.
28:06Dok su njegovi partavi
28:07na bolgog gledali
28:08kao na zajednički
28:09Hrvatski front
28:10prema Belgradu
28:11Radić je postojanje
28:13bloka skvatio
28:14kao podrgavanje
28:15tih stranaka HSS-u
28:16kao predstavniku
28:18Hrvatskog naroda.
28:19U tome smislu
28:20on je vršio pritisak
28:22na te stranke
28:22da se raspuste
28:23prihrate njegov program
28:25i uđu u HSS.
28:27Oni su u to odbile
28:28ali su svjesne
28:29svoje slabosti
28:30ostale u bloku
28:31trpeći
28:32kako su to sami nazivali
28:33Radićevu diktaturu.
28:35Sve dok sam Radić
28:36nije rastformirao
28:37Hrvatski blok.
28:40Hrvatske stranke
28:41nastavili su borbu
28:42protiv dominacije
28:43HSS-a
28:44u hrvatskoj politici
28:45ali bez rezultata
28:46neuspjevajući
28:47adekvatno iskoristiti
28:49čak na Radićog
28:50zaokret
28:501925.
28:52Koji je
28:53kod djelanja
28:54njegovih pristaša
28:55ipak i zazvao
28:56određeno nezadovoljstvo.
28:58Radićev utjecaj
28:59na seljaštvo
29:00bio je očito
29:00vrlo velik i čvrst
29:02a propaganda
29:03protiv
29:03pokvarene gospode
29:04učinkovita.
29:06Hrvatski seljak
29:07u suštini
29:08konzervativan
29:09i još uvijek
29:09politički
29:10neobrazovan
29:11nesklon
29:12mijenjanju
29:12stranaka
29:13ti nepovjeruj
29:14prema njima
29:14svoje nezadovoljstvo
29:16radi izrazio
29:17abstinencijom
29:18od izbora.
29:20Oploživanje
29:20HSS-a
29:21za ustupanje
29:22od programa
29:22i taktike
29:23a time
29:23i za političku
29:24nedosljednost
29:25njegovim
29:26protivnicima
29:26nije koristilo
29:27budući
29:28da se nisu
29:28znali
29:29približiti
29:29Radićevim
29:30pristašama
29:31ali ni oni
29:32sami nisu
29:33zazvivali
29:33od oportunističke
29:34politike.
29:36Hrvatska zajednica
29:38programski
29:39se kretala
29:39od unitarizma
29:40prema federalizmu
29:41da bi se
29:42Hrvatska federalistička
29:43stranka
29:44koja je
29:45iz nje nastala
29:45s ljavadnjom
29:46s Hrvatskom stranku
29:47prava
29:47u novoformiranom
29:49Hrvatskom bloku
29:50gotovo
29:51približila
29:51pravaštu.
29:53Pristajala je
29:54uz monarhiju
29:55da bi kasnije
29:56prihvatila
29:56republikanstvo.
29:58HFSS
29:58se ne izjašnjava
29:59za monarhiju
30:00ali je
30:01u praksi
30:01priznaje.
30:02Dovih njihova
30:04takvog ponašanja
30:05Radić je
30:05za zajedničar
30:06rekao
30:06da su
30:07kao statisti
30:08kamo ih metneš
30:10tamo hoće
30:10da stoje.
30:12Hrvatska stranka
30:13prava
30:13budućeg
30:14ustaškog
30:14poglavnika
30:15Ante Pavelića
30:16išla je
30:17toliko daleko
30:18da je
30:18uspostavila
30:19svaranju
30:19sa radikalnom
30:20strankom
30:21Nikole Pašića
30:22remda su
30:23njihove
30:23ideologije
30:23bile
30:24međusobno
30:24apsolutno
30:25isključive.
30:26Loš
30:27politički
30:28polođaj
30:28HSP-a
30:29te zajednička
30:30su prospravljeni
30:30s KSS-u
30:31očito su
30:32potisnula
30:33frankovačka
30:34ideološka
30:34razližala
30:35ženja
30:35s radikalima.
30:37Hrvatska
30:38pučka
30:38stranka
30:39uskoro
30:39surađujući
30:40sa
30:40slovenskom
30:41ljudskom
30:41strankom
30:41zastupala
30:42je
30:42autonomističku
30:43i
30:43anticentralističku
30:45politiku.
30:46Ali je
30:47tolerirajući
30:47u kapitonizam
30:48svojeg
30:48savjeznika
30:49i pokrovitelja
30:50te ušavši
30:51nakon
30:51skupšinskog
30:52atentata
30:52u
30:52Beogradsku
30:53vladu
30:53u trenutku
30:55kada su
30:55sve
30:55hrvatske
30:56političke
30:56snage
30:57bojkotirale
30:58praktički
30:59ostupila
30:59od te
31:00politike.
31:02Izolirana
31:03od svih
31:03drugih
31:04stranaka
31:04nalazila se
31:05komunistička
31:06partija
31:06Jugoslavije.
31:07Prvi godina
31:08postojanja
31:09kraljevine
31:10SHS
31:10KPJu
31:11stoji
31:11na centralističkom
31:12i unitarističkom
31:13stajalištu
31:14po jednom
31:15jugoslavijskom
31:15narodu.
31:16Ona
31:17zapravo
31:18potpuno
31:18zanemaruje
31:19nacionalno
31:19pitanje
31:20smatrujući
31:21aktualne
31:23borbom
31:24suprotstavljenih
31:24Bružuazija.
31:26Prioritet
31:27dijelovanja
31:27KPJu
31:28bilo je
31:28ostvarivanje
31:29izološkog
31:30programa,
31:31rušanje
31:32postojećeg
31:32građanskog
31:33poredka
31:33i uspostava
31:35Sovjetske
31:35republike
31:36Jugoslavije.
31:37Tek
31:381924.
31:40KPJu
31:41prihvaća
31:41kominterlin
31:42program
31:42razbijanja
31:43Jugoslavije
31:44iz
31:441919.
31:46i stvaranja
31:47neovisnih
31:48nacionalnih
31:49država,
31:49među kojima
31:50i Hrvatske,
31:51a koje bi
31:52ušle u
31:52federaciju
31:53balkanskih
31:53radničko-sredečkih
31:55republika.
31:56Tako se pojavile
31:57mogućnosti
31:58suradnje
31:58HSS-a i
31:59KPJu,
32:00pogotovo
32:01nakon
32:01Radićevog
32:02posljeta
32:02Moskvi
32:02ljeti 1924.
32:06Međutim,
32:07do nje
32:08nije došlo
32:08kako
32:09zbog podjela
32:09unutar
32:10same
32:10KPJu
32:11oko te
32:11suradnje,
32:12tako i
32:13zbog
32:13idološkog
32:13neslaganja
32:14između
32:15dviju
32:15stranaka.
32:17Radić je
32:17potpuno
32:18odbacivao
32:18komunističku
32:19ideologiju,
32:20a protivio se
32:21i
32:21revolucionarnim
32:22metodama,
32:23zagovarajući
32:24pacifizam.
32:25Objektivno
32:26suradnje
32:27s komunistima
32:27čija djelatnost
32:28bila zakonom
32:29onemogućena,
32:30Radiću nije
32:31mogla koristiti
32:32već samo
32:32štetiti,
32:33a to su
32:34pokazali pokoše
32:35i režima
32:35da učlanjenje
32:36HSS-a u
32:37seljačku
32:37internacionalu
32:38skoristi
32:39za njegov
32:40progon.
32:42Stravanje
32:42seljačko-demokratske
32:43koalicije,
32:44odnosno
32:45suradnje
32:45HSS-a
32:46i samostalne
32:47demokratske
32:47stranke,
32:48bila je
32:49najkontroverznij
32:50događaj
32:50za tadašnju
32:51hrvatsku
32:52i jugoslavinsku
32:52političku
32:53javnost.
32:54Je se radilo
32:56o povezivanju
32:56stranaka i vođa
32:57s potpuno
32:58oprećim
32:58stajalištima
32:59te dodjedavno
33:00daljnjućim
33:01protivnicima.
33:03Povezivao ih
33:04je otpor
33:04prema vladajućem
33:05radikalskom režimu,
33:07čije je
33:07veliko srstvo
33:08onemogućavalo
33:09ostvarenje
33:10njihovih programa
33:11Radićev Hrvatski
33:12i Pribićevićev
33:14Jugoslavinski.
33:15Ipak,
33:16bez obzira
33:16na Pribićevićeve
33:17ideoške stavove,
33:19on je zapravo
33:20predstavljao
33:20Srbije u Hrvatskoj,
33:22koji su kao i Hrvatski
33:23bili politički
33:24i gospodarski
33:25zapostavljeni
33:26od Beograda,
33:27a služili su mu
33:28samo kao sredstvo
33:29za ostvarenje
33:30njegovih siljeva.
33:32Idološke razlike
33:33između dvaju
33:34partnera
33:34potisnute su
33:35u drugi plan,
33:36a prioritet
33:37djelovanja SDK
33:38bila je
33:39uspostava
33:39demokratskog sustava
33:40i građanskih sloboda,
33:42te jednakost
33:43i vanopravnost
33:44svih krajeva države.
33:46Nesuglasice
33:47između dviju
33:48stranaka
33:48pojavile su se
33:49nakon Radićeve smrti,
33:51ali do razlaza
33:52ipak nije došlo,
33:54između ostalog
33:55i zbog početka
33:55polaganih promjena
33:57Pribićevićevih
33:58političkih stavova.
34:00Dominacija Hrvatske
34:02seljačke stranke
34:02u hrvatskom
34:03političkom životu
34:04od 1918.
34:06do 1929.
34:08godine
34:08i njezini odnosi
34:10s drugim hrvatskim strankama
34:12objašnjeni
34:12navedenim razlostima
34:13i primjerima
34:14svjedoče
34:15kako je modern stranački
34:17politički život
34:18u Hrvatskoj
34:18tada bio
34:19vrlo nevazvijen.
34:20Odnosno da je bio
34:22tek u začetku.
34:23Hrvatske stranke
34:25su tek počele
34:26stjecati iskustva
34:27u borbi za naklonost
34:28naštjivih hrvatskih slojeva,
34:30koji su pak
34:31prvi put
34:31dobili mogućnost
34:32izbora
34:33svojih političkih predstavnika.
34:35Na iskustvu
34:36modernog
34:37političkog života
34:38u koji spada
34:38međusobno stranačko
34:40nadmetanje
34:40dovolilo je
34:41Hrvatske
34:42međusranačke
34:43odnose
34:43ponekad
34:43na sam
34:44rup tolerancije.
34:46Loš pođaj
34:47Hrvatske
34:47u nove državi
34:48zakočio je
34:48normalni razvoj
34:49Hrvatskog
34:50političkog
34:51života.
34:52U takvim
34:53nepovoljnim
34:53okolnostima
34:54Hrvati su se
34:55morali opredjeliti
34:56za onu stranku
34:57koja je
34:57po mišljenju
34:58većine
34:58mogla najbolje
34:59ispuniti
34:59njihovo očekivanja.
35:01To je bila
35:02Hrvatska
35:03srednjerska stranka
35:04koja se
35:04najviše
35:05ideološki
35:05profilirala,
35:07najviše
35:07približala
35:08najšerim
35:08hrvatskim
35:09slovima
35:09te bila
35:10najbliža
35:11njihovim
35:11političkim
35:12pogledima.
35:13U situaciji
35:14kada jedna
35:15zemlja
35:16i jedan narod
35:16tek trebaju
35:17izboriti
35:18svoju
35:18samostalnost
35:19nije
35:20neobično
35:20da jedna
35:21stranka
35:21bude
35:21sinonim
35:22za
35:22nacionalni
35:23pokret.
35:24O tome
35:25svjedoće
35:25brojni primjeri
35:29danas.
35:30To međutim
35:31nije potrebno
35:32uvjašnjavati
35:32sključivo potrebom
35:34za jedinstvenom
35:34nacionalnim pokretom,
35:36čija bi
35:37razjedinjenost
35:38navodno štetila
35:39nacionalne stvari.
35:40Takva situacija
35:41je običajna
35:42za zemlje
35:42bez demokratskih
35:43tradicija
35:44i demokratskih
35:45institucija,
35:46a šestu
35:47do stvaranja
35:47nacionalnih
35:48pokreta
35:48nema ni
35:49političkih
35:50stranaka.
35:51Pretvaranja
35:52HSS-a
35:52u Hrvatski
35:53nacionalni pokret
35:54bilo je
35:55dikterano
35:55potrebom
35:56nacionalnog
35:56oslobođenja.
35:58Druge stranke,
35:59osim što se
36:00djelomično
36:00nisu uspjele
36:01ideološki
36:02profilirati,
36:03nisu uspjele
36:04dobiti
36:04masovnu podršku
36:05koja bih
36:06dovela
36:06u ravnopravnu
36:07opoziciju
36:08sprem HSS-a.
36:10Postojanje
36:11ravnopravne opozicije
36:12HSS-u
36:12nije nužno
36:13moralo biti
36:14prepreka
36:14uspjehu
36:15Hrvatskih
36:15nacionalnog
36:16pokreta,
36:17pogotovo
36:18ako im je
36:18bez obzira
36:19na ideološka
36:20opredeljenja
36:20i makar
36:21u različitim
36:22ulicima
36:23samostalnost
36:23Hrvatske
36:24je bila
36:24zajednički
36:25cilj.
36:26Iz navedenih
36:27razloga
36:28uloga
36:28predvodnika
36:29u ostravenju
36:29toga cilja
36:30od 1918.
36:32pa sve
36:33do 1941.
36:35pripala je
36:36Hrvatskoj
36:36selječkoj
36:37stranci.
36:38Bez obzira
36:39koliko bi se
36:39HSS-u
36:40mogo
36:40stvarno
36:41prigovoriti
36:42zbog njegova
36:42odnosa
36:43prema
36:43supravnicima,
36:44neospravna je
36:45činjenica
36:46da se Hrvatska
36:47selječka
36:47stranka
36:48najbolje
36:49oklopila
36:49u tadašnju
36:50političku
36:51stovremenosti.
Comments