- 1 week ago
1. prosinca 1918. Hrvatska je stvorena je Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1929. pod imenom Kraljevina Jugoslavija. Nakon toga došlo je pregrupiranja dotadašnje hrvatske političke i stranačke scene. Neke stranke iz doba Austro-Ugarske nastavljaju postojati, neke se uključuju i spajaju u nove stranke, a nastat će i neke nove.
Stranke su se razlikovale prema tome jesu li podržavale nastanak nove jugoslavenske države, u čemu su neke i same sudjelovale ili su se protivile. One koje su je podržavale razlikovale su se prema tome jesu li bile za već proglašenu monarhiju ili republiku te za već u praksi centralističko uređenje ili za njezino autonomističko ili federalističko preuređenje.
U devet epizoda podcasta Povijest plus objašnjavamo kako je, u austrougarsko doba oporbena i politički neutjecajna Hrvatska seljačka stranka, u novoj jugoslavenskoj državi postala plebiscitarno dominantna politička opcija među etničkim Hrvatima i kakve je imala odnose sa svojim mnogo slabijim političkim suparnicima.
Literatura:
Ljubomir Antić, Hrvatska federalistička seljačka stranka, Radovi IHP, 15/1982.
Branislav Gligorijević, Parlament i političke stranke u Jugoslaviji 1919-1929, Beograd 1979.
Josip Horvat, Politička povijest Hrvatske, sv. 2, Zagreb 1989.
Rudolf Horvat, Hrvatska na mučilištu, Zagreb 1992.
Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike, Zagreb 1995.
Fikreta Jelić-Butić, Ustaše i NDH, Zagreb 1977.
Mira Kolar-Dimitrijević, Put Stjepana Radića u Moskvu i pristup HRSS u Seljačku Internacionalu, Časopis za suvremenu povijest, 3/1972.
Bogdan Krizman, Ante Pavelić i ustaše, Zagreb 1978.
Zvonimir Kulundžić, Atentat na Stjepana Radića, Zagreb 1967.
Zlatko Matijević, Slom politike katoličkog jugoslavenstva – Hrvatska pučka stranka u političkom životu Kraljevine SHS, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Veze između frankovaca i radikala od 1922-1925, Historijski zbornik, XV/1962.
Hrvoje Matković, Hrvatska zajednica, Istorija XX veka, ZR, sv. 5, Beograd 1963.
Hrvoje Matković, Šurminova akcija za osnivanje Hrvatske narodne stranke, Historijski zbornik XIX-XX/1966-67.
Hrvoje Matković, Svetozar Pribićević i Samostalna demokratska stranka do šestojanuarske diktature, Zagreb 1972.
Hrvoje Matković, Povijest Jugoslavije, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Povijest Hrvatske seljačke stranke, Zagreb 1999.
Ante Pavelić, Doživljaji, Zagreb 1996.
Ante Pavelić, Doživljaji 2, Zagreb 1998.
Franjo Tuđman, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, sv. 1, Zagreb 1993.
Povijest plus je podcast s političkim, društvenim, kulturnim i drugim temama iz povijesti s naoko neobičnim detaljima koji kao novi kamenčići u mozaiku mogu ili promijeniti naše viđenje prošlih događaja i procesa ili samo biti iznimke koje potvrđuju pravilo. Ti detalji nisu uvijek nepoznati, senzacionalni, skriveni ili prešućeni. Široj publici možda su promakli, a u akademskoj zajednici nisu prepoznati kao važni. Mali broj ljudi ih može smatrati barem vrijednim spomena da bi nešto veći broj o njima barem razmislio.
Stranke su se razlikovale prema tome jesu li podržavale nastanak nove jugoslavenske države, u čemu su neke i same sudjelovale ili su se protivile. One koje su je podržavale razlikovale su se prema tome jesu li bile za već proglašenu monarhiju ili republiku te za već u praksi centralističko uređenje ili za njezino autonomističko ili federalističko preuređenje.
U devet epizoda podcasta Povijest plus objašnjavamo kako je, u austrougarsko doba oporbena i politički neutjecajna Hrvatska seljačka stranka, u novoj jugoslavenskoj državi postala plebiscitarno dominantna politička opcija među etničkim Hrvatima i kakve je imala odnose sa svojim mnogo slabijim političkim suparnicima.
Literatura:
Ljubomir Antić, Hrvatska federalistička seljačka stranka, Radovi IHP, 15/1982.
Branislav Gligorijević, Parlament i političke stranke u Jugoslaviji 1919-1929, Beograd 1979.
Josip Horvat, Politička povijest Hrvatske, sv. 2, Zagreb 1989.
Rudolf Horvat, Hrvatska na mučilištu, Zagreb 1992.
Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike, Zagreb 1995.
Fikreta Jelić-Butić, Ustaše i NDH, Zagreb 1977.
Mira Kolar-Dimitrijević, Put Stjepana Radića u Moskvu i pristup HRSS u Seljačku Internacionalu, Časopis za suvremenu povijest, 3/1972.
Bogdan Krizman, Ante Pavelić i ustaše, Zagreb 1978.
Zvonimir Kulundžić, Atentat na Stjepana Radića, Zagreb 1967.
Zlatko Matijević, Slom politike katoličkog jugoslavenstva – Hrvatska pučka stranka u političkom životu Kraljevine SHS, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Veze između frankovaca i radikala od 1922-1925, Historijski zbornik, XV/1962.
Hrvoje Matković, Hrvatska zajednica, Istorija XX veka, ZR, sv. 5, Beograd 1963.
Hrvoje Matković, Šurminova akcija za osnivanje Hrvatske narodne stranke, Historijski zbornik XIX-XX/1966-67.
Hrvoje Matković, Svetozar Pribićević i Samostalna demokratska stranka do šestojanuarske diktature, Zagreb 1972.
Hrvoje Matković, Povijest Jugoslavije, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Povijest Hrvatske seljačke stranke, Zagreb 1999.
Ante Pavelić, Doživljaji, Zagreb 1996.
Ante Pavelić, Doživljaji 2, Zagreb 1998.
Franjo Tuđman, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, sv. 1, Zagreb 1993.
Povijest plus je podcast s političkim, društvenim, kulturnim i drugim temama iz povijesti s naoko neobičnim detaljima koji kao novi kamenčići u mozaiku mogu ili promijeniti naše viđenje prošlih događaja i procesa ili samo biti iznimke koje potvrđuju pravilo. Ti detalji nisu uvijek nepoznati, senzacionalni, skriveni ili prešućeni. Široj publici možda su promakli, a u akademskoj zajednici nisu prepoznati kao važni. Mali broj ljudi ih može smatrati barem vrijednim spomena da bi nešto veći broj o njima barem razmislio.
Category
📚
LearningTranscript
00:12Hrvatska republikanska seljačka stranka
00:13Iako je Hrvatska republikanska seljačka stranka objavila da će na izvorima nastupiti samostalno,
00:19ostale stranke su ipak pokušavale sklopiti dogovore o zajedničkom izlasku na izvore
00:23i u njuh uključiti i HRSS.
00:26Hrvatska zajednica apelirala na Radića da se održi jedinstvenog fronta i da se istaknu zajedničke liste,
00:34tvrdeći da samostalni istup hrvatskih stranaka na izvorima jedne protiv druge
00:38razbija jedinstveni front protiv centralističkog protukrvatskog režima beogravskih vlastodržica,
00:45a to politički znači slavljenje otpora hrvatskog naroda.
00:50AZ se zalagao za zajednički izvorni nastup osobitno u Dalmaciji, Bosne i Hercegovine.
00:56Za izbornu svaranju s HRSS-om u sklopu hrvatskog bloka se u BiH zalagala s KZ-om povezana hrvatska težačka
01:04stranka.
01:05HTS je svjestan svoj slabosti i želio očuvanje bloka,
01:09tvrdeći da samo politika iznad svakog stranačkog stanovišta može spasiti u svojoj životnoj existenciji ukruženo hrvatsko.
01:16Ujeren u svoju snagu i želioći svoje utjece prošiviti izvan Banske Hrvatske, u druge hrvatske krajeve i tako stvarno dobiti
01:25legitimaciju predstavnika hrvatskog naroda,
01:29Radnić je odbio sve predloge o zajedničkom nastupu na izborima.
01:32Govorio je da hrvatski blok nije osnovan niti je postao zbog zajedničkog nastupa na izborima.
01:39HRSS je odbijao s uradnju s KZ-om zbog njegova monarhizma,
01:43a sve stranke podjednako ponovno naziva pokravenom gospodom.
01:48Tako je definitivno predstavljati hrvatski blok.
01:52Nakon bezuspješnog pokuša sporozumijevanja s HRSS-om,
01:56hrvatska zajednica je odlučila da neće istaknuti svoje kandidate,
02:00a svojim pristašama je priporučila da glacaju za HRSS
02:04i da se za njih zalažu gdje god je uspjeh opće hrvatske stvari vezan za uspjeh HRSS.
02:12HZS je izborno angaživao jedino u Sjerevnoj Dalmaciji,
02:15gdje su Mate Drinković i Ante Trumbić s HRSS-om postavili zajedničku listu.
02:21Tako se na neki način produžio život hrvatskog bloka.
02:25Prije konačnog spostavljanja te liste, Radnić je općeživao Drinkovića
02:29da želi osvojiti mandat na račun HRSS-a.
02:34Za razliku od neodličnog HZ-a,
02:36Vodstvo Hrvatske težačke stranke u BiH
02:38je na Radnićevu odbijanje izbavnih suradnje reagiralo oštrije.
02:42Radnićevu je prigovarano da mu je više stalo do republikanstva nego do Hrvatsva,
02:47te da nesvjesno ili ipak svjesno pomaže Nikoli Pašiću da stvori veliku Srbiju,
02:53kako bi sebi stvorio Hrvatsku republiku u okviru Banske Hrvatske.
02:58Hrvatska pučka stranka koja nije bila član Hrvatskog bloka bila je također za izbavnu suradnju Hrvatskih stranaka
03:04ako ona zaista može koristiti svima Hrvatima u pravoj Hrvatskoj stvari.
03:09Svrdeći da je moguća suradnja s Jugoslavinskom muslimanskom organizacijom pa čak i s komunistima,
03:16HPS je učinio neke korake u pokušajama sklapanja izbornih sporazuma ali bez uzbjeha.
03:22Osim sa HRSS-om doglava nije postojenog čak ni sa zajedničavima,
03:27iako su ovi nastojali stvoriti izbornu koaliciju Hrvatskih stranaka.
03:32BiH HPS je pokušao stvoriti izbornu suradnju s Hrvatskom težačkom strankom,
03:37ali bez uspjeha zbog nesuglasica oko raspodjela kandidata na izbornim listama.
03:43HPS je na kraju izna izbori zašao samostalno.
03:46U Hrvatskoj težačkoj stranci je pak došlo do raskova.
03:50Većina lokalnih organizacija HTS-a, najprije u Hercegovini, a zatim i u Bosni, prelazi u HRSS.
03:58Ostaci stranke, okupljeni oko središnjice u Sarajevu, kandirirali su se u središnjoj Bosni.
04:03Na izborima 18. kožujka 1923. najviše glasova osvojila je radikalna stranka, dobivši 108 zastupničnih mandata.
04:16Druga po broju glasova bila je Hrvatska republikanska sredička stranka sa 70 mandata,
04:21dok je demokratska stranka, imajući prije 92, sada dobila tek 51 mandat.
04:29Zakonom zabranjena komunistička partija Jugoslavije, koja je na izborima za Ustavotvornu skupštinu bila treća po broju mandata,
04:37nastupivši na ovim izborima sa svojom legalnom stranačkom organizacijom,
04:41nezavisnom radničkom partijom Jugoslavije, nije osvojila ni jedan mandat.
04:45Hrvatska republikanska sredička stranka je ponovo osvojila najviše hrvatskih glasova,
04:51potvrbiliši se kao najjača hrvatska stranka.
04:54Broj njezinih mandata povačaju se s 50 na 70.
04:59Ostale hrvatske stranke, osim bunjevačko-šokačke skranke s tri mandata, nisu osvojile ni jedan mandat.
05:07S liste koji su zajedno s Hrvsesom odpostavili Dvinković i Trumbić i zadvani zajedničar Matej Dvinković.
05:14Nakon parlamentarnih izbora Hrvatska republikanska sredička stranka,
05:19Slovenska ljudska stranka i Jugoslavijska muslimanska organizacija su formirali federalistički blok.
05:25Radi zajedničkog otpora o beogradskom centralizmu.
05:30Stranke federalističkog bloka, iako anticentralističke, imale su različite poglede na uveđenje države.
05:36HRSS se zalagao za Konfederativnu ili Federativnu republiku,
05:42a SLS i UNRO za autonomističko uveđenje države bez čvrstog opredjeljenja za republiku ili monarhiju.
05:50Povezivala ih je ideje uveđenja države revizijom ustava na osnovi sporozuma hrvskih, srpskih, slovenskih i muslimanskih predstavnika.
05:59Partner za sporozumijevanje od drugoj strani, odgovoran za trenutno centralističko državevno uveđenje,
06:06i kao najjača srpska stranka predstavnik srpskog naroda, prebala je biti radikalna stranka.
06:13Želeći ostati na vlasti, radikali su prihvatili pregovore, pa je 13. travnja 1923. potpisan Markov protokol.
06:22Nazvan po radikalskom pregovoraču Marku Đovićiću kao dogovar o preduvjetima za budući konačni sporozum.
06:30Zahćevi bloka bili su da radikali odustanu od primjene sile u vođenju državne politike,
06:36zatim promjena pokaminskih uprava u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Vojvodini,
06:41u dogovaru sa snemakama bloka te opustava parcelacije, odnosno podjele države na oblasti u Hrvatskoj, Sloveniji i BiH.
06:50Sa svoje strane, RSS produžava bojkot Skupštine, kako bi radikali mogli osnovati homogenu vladu i zabrati predsjednika Skupštine.
07:01SLS i IMO ulaze u Skupštinu kao lojalna oporba, da omoguće provođenje Markovog protokola.
07:08Međutim, nakon što su ostvarali svoje ciljeve, radikali su prekršili sve obaveze prema federalističkom bloku.
07:15Tako je ovaj pokušaj sporozuma propalak.
07:17Dok su još postojali izgledi za ostvarenje Markovog protokola, Stjepan Radić je ponovo započeo s urađenjem s Hrvatskom zajednicom.
07:26Vedviđajući mogućnost dolaska na vlast u Hrvatskoj ili čak u izboru na radikalsku vladu,
07:30a nemajući vlastite stranci dovoljno stručnih i visoko obrazovanih ljudi za popunjavanje upravnog aparata u Hrvatskoj,
07:39Radić se želi osluniti na intelektualce iz KZ-a.
07:43Zajedničari su se, osjećajući svoju vrijednost s kojom Radić mora računati, odazvali.
07:48Želići tako doći do nekih položaja u vlasti, makar provodeći Radićevu, a ne svoju politiku.
07:55Isto tako sudjelovali su u stručnih komisiji koja je trebali zavaditi Hrvatski državni program,
08:02kao osnovu za pošteni i trajni sporozum Hrvatskog i Srpskog naroda.
08:07Hrvatska pučka stranka bila je vazočarana i nastankom federalističkog bloka i Markovim protokolom.
08:13Kako je HPS ostao bez skupšinskih mandata, njegov politički partner, a zapravo pokrovitelj,
08:20slovenska ljudska stranka se povezala s Hrvssom, u federalistički blok,
08:25što je pučkašima koji Radićevim protivnicima teško palo.
08:29U vezi Markovog protokola HPS optužio Radića da s radikalima uopće ništa nije ugovorio,
08:36nego im omogućio da rade po miloj svojoj volji, došavši takvom politikom na mrtvu točku.
08:43U isto vrijeme, u proljeće 1923. nastao je raskol u Hrvatskoj stranci prava.
08:51Iz HSP-a se odvojila grupa oko Mirka Košutića i Mateja Mintasa,
08:55te osnovala Starčevićevu Hrvatsku stranku pravo.
08:59U slome glasilo Hrvatska pokrenutom početkom svibnja 1923. strankovački disidenti počinju objavljivati podatke o vezama HSP-a s radikalnom strankom
09:11i njihovom paktivanju s Pašićevom vladom iza leđa na štetu Hrvatskog naroda.
09:18Vodstvo HSP-a obrotpužbe nije potvrđivalo, ali ih nije nije opovrgavalo.
09:24Raskolu HSP-u i disidentsko prozivanje vodstva zbog veza s radikalima nisu ostali bez odjeka izvan stranke.
09:31U Lovicom srpnja 1923. je vodstvo HRSS-a i objavilo memorandum Paklanski plan belgradskih vasodržaca.
09:41U njemu se navodi kako se radikalska vlada u dogovoru s pribićevićim demokratima
09:46i kako se navodi Frankovskim gospodskim izradima iz Hrvatske
09:50sprema svim sredstvima pa i naseljem uništiti Hrvatski sjeljački republikanski pokret.
09:57Lovadićevcima Frankovci na svojim tajnim sastancima s omladinom govore kako su Lovadići i HRSS
10:03najveća nesreća i sigurna propast za hrvatski narod,
10:07te da ih treba likvidirati kao bugarskog sredoškog vođu Aleksandro-Stambolijskog.
10:13Ističu da im je u tu svrhu dobro došla svaka pomoć pa i belgradskih vasodržaca.
10:18U memorandumu nisu navedeni nikakvi dokazi za ove optužbe,
10:23s obradloženjem da se ne mogu sada iznijeti na javu.
10:28Tako se postavlja pitanje, da li je HRSS iskoristio seznanje o vezama Frankovaca s radikalima,
10:34kako bi ih još više diskreditirao, da istovremeno tako oblažio neuspjeh Markova protokova.
10:40U srpnju 1923. Stjepan Radić je odputovao inozemstvo,
10:46s ciljem da Zapad informira o stanju Jugoslavinskoj državi
10:50i da traži pomoć za rješenje hrvatskog pitanja.
10:55Boraveći pretežno u Londonu i Peću, Radić nije nailazio na razumijevanje
10:59niti je dobio podršku i pomoć od zapadnih sila,
11:03dok je ponude s mađarske i italijanske strane zbog njihovih reizionističkih zaktjeva odbio.
11:10Hrvatska zajednica je podržala Radića v putu inozemstvo,
11:14a njezin predsjednik Ivan Lovković se s njim dopisivao,
11:17te se vjadovito sastojao s vostom HRSS-a.
11:20Ipak bila je i skeptika poput Matka Laginje,
11:23koji su sumnjali da će Radiću inozemstvu nešto postići.
11:27Mate Drinković, Đuru Šrmin i Milovoj Dežman
11:30su pak, protivit ći se Radićoj politici,
11:33pokušavali ponaći vješenje državne krize
11:36u srvanji s belgravskim političkim krugovima.
11:40Mate Drinković, otišavši u lipnju 1923.
11:44kao zastupnik u Belgravsku skupštinu
11:46i stvarno, iako ne formalno napustišći hrvatsku zajednicu,
11:51sastavio je kren listopada 1923.
11:54promemoriju za kralja Aleksandra.
11:57U njoj Drinković konstatira da krizu ne mogu rješiti
12:00ni vlada, ni opozicija, pa tako ni novi izbori.
12:04A pogotovo ona je amputacija,
12:06što je bio naziv za ideju po kojoj bi u Jugoslaviji
12:09ostala područja sa srpskim stanovništvom,
12:12odnosno srpske zemlje.
12:14A izdvojili bi se manje dijeli Hrvatske sa Slovenijom.
12:18Drinković prelaže kralju da uzme inicijativu u svoje ruke,
12:22tako da parlament otkodi na nezvijesno vrijeme
12:25i imenuje izvan parlamentarnu vladu,
12:29koja bi provela politiku ronopravnosti.
12:33Time bi se zapravo uvela diktatura,
12:35na što su Drinković upozorili Matko Laginja
12:38i predsjednik Narodne skupštine Ljuba Jovanović,
12:41koji je ovaj predlog odbacio.
12:44Djuljvo Švrmin je tijekom ljeta 1923.
12:48odlazio u Beograd na razgovore s radikalim,
12:51a čak i uz njihovu pomoć namiravao
12:54osnovati novu stranku,
12:55ali do toga ipak nije došlo.
12:58Otvareno je prigovarao vodstvu Hrvatske zajednice
13:01zbog njegova pretjeranog podčinjavanja HRSS-u
13:04i Stjepanu Radiću,
13:06odbacujući moguće skretanje prema republikanstvu
13:10i odlučno se izašnjavajući za monarhiju.
13:13Iako je bila prijedloga za njegovo isključenje iz KZ-a,
13:17to se nije dogodilo.
13:19On sam je podnio ostavko na stranačke dužnosti,
13:22ali je dalje formuo vodstavao član stranke.
13:24Milivoj Dežman je u prosimcu 1923.
13:29razgovarao u Beogradu s Ljubom Jovanovićem,
13:32ali uz znanje i odobrenje vodstva HZ-a.
13:35Budući da je tada Stjepan Radić
13:37odružavao kontakte s radikalima
13:39posredstvom Nikole Hofera,
13:41zajedničarima je sad odgovarala
13:43Dežmanova misija u Beogradu,
13:45za razliku od prijašnijih,
13:46Drinkovićev i Šulminovih pokušaja.
13:48U stjećnju 1924.
13:52Ivan Lovković je u Beću
13:53posjetio Stjepana Radića.
13:55Radić je tada predložio osnivanje
13:57Federacije Hrvatske republikanske
13:59seljačke stranke,
14:01koju bi sačinjavali HRSS,
14:03AZ i muslimani,
14:05pričemu se vjerojatno mislili
14:07na Jugoslavensku muslimansku organizaciju.
14:10To bi bio novi hrvatski blok,
14:12s tom razlikom što bi imao
14:13naglašeni republikanski karakter.
14:15O ovom Radićevom prijedlogu
14:18zajedničavi su imali podjeljena mišljenja.
14:21Neki su, poput Lovkovića,
14:22bili za prihvaćenje Radićeva prijedloga.
14:25Drugi su ga pak,
14:27kao laginja i Dežman,
14:28odbacivali.
14:29Kao razliku odbijanja,
14:30navodili su činjenicu,
14:32prema koju bi ta stranačka federacija
14:34nosila ime Radićeve stranke,
14:37što je po njima
14:38trebalo značiti ponovnu dominaciju
14:40Radića i HRSS-a
14:42u novoj političkoj kombinaciji.
14:45Međutim, kako je ta dominacija
14:47postojala i bez novog aglopiranja,
14:49zapravo je najspornije bilo
14:50pitanje republikanstva,
14:52koje dobar dio zajedničara,
14:54monarchista, još nije bio spreman prihvatiti.
14:57Nije poznato jesu li vođeni pregovori
14:59s NSS-om o predržanoj federaciji.
15:02U svakom slučaju,
15:03ona se nije ostvarila.
15:06Kada je Pašićeva vlada
15:07odlučila ukinuti pokrainske uprave
15:09i zvršiti podjelu države na oblasti,
15:12Radić odlučio prekinuti bojkot
15:14Narodne skupštine,
15:15kako bi u suradnji s drugim po opozicijskim strankama
15:18slušio radikalsku Pašićevu vladu.
15:22Početku Možuka 1924.
15:25stvoren je opozicijski blok,
15:27koji su sačinjavali
15:28Hrvatska republikanska sredička stranka,
15:31Slovenska ljudska stranka,
15:33Jugoslavinska muslimanska organizacija
15:35i demokratska stranka.
15:37Tijekom Možuka 1924. u Beograd počinju dolaziti zastupnici HRSS-a,
15:44svi osim Stjepona Radića i Augusta Košutića,
15:47koji su bili u inozemstvu.
15:49Tako je Pašićeva vlada počela u skupštini gubiti većinu.
15:53Od pada slasti spasio je raskol u demokratskoj stranci.
15:58Privičevićevo krilo od ESA stojići črstu na centralističkim pozicijama,
16:02te se pretireći sporazumu s anticentralističkim strankama,
16:07istupilo je stranke i osnovalo svoj zastupnički klub,
16:10iz kojeg je kasnije nastala samostalna demokratska stranka.
16:15Tada je Pašić s Privičevićem formirao vladu,
16:18nazivanu Pepe Vlada, po Pašiću i Privičeviću.
16:21Kako ni ova vlada nije imala potrebnu većinu u skupštini,
16:26na vlasti se održavala u dugovlačenju verifikacije
16:29zastupničkih mandata da RSS-a.
16:32A kada je ona ipak obavljena, vlada je 27. svibnja 1924.
16:38kraljevim ukazom odgodila za sjedljenje skupštine
16:41do 20. listopada 1924.
16:44i tako se privremeno održila na vlasti.
16:48Opozicija je taj čin proglasila državnim udarom.
16:52Nakon ovih događaja, Stjepan Radić se odlučio na odlazak u Moskvu,
16:56kamo ga je pozvao sovjetski ministar vanjskih poslova,
17:00Georgij Čičevin.
17:01Moraveć je u Moskvi pristoje da HRSS učlani u Svjeljačku internacionalu,
17:06s tim da će stranka i dalje ostati vjerena svom programu i taktici.
17:11Učlanjenje HRSS-a u Svjeljačku internacionalu
17:14Radić je zamislio kao taktički potez
17:17da stvori privit podršku vinozemstvu
17:20i tako zaoštrije unutarnju politiku situaciju zemlje.
17:24Što bi Belgradski politički vrh prisililo na popuštanje i isporazumijevanje.
17:30Istovremeno sa Radićevim posjetom Moskvi
17:33pojačani su napavi Komunističke partije Jugoslavije
17:36za ostvarenje stvaranje s HRSS-om.
17:39U KPJ-u tada podeljenu na ljevu i desto frakciju
17:42prevladali su poglede ljevice
17:44koje je nasupra desnici zagovarala stvaranje
17:47revolucionarnog privatničko-svjeljačkog bloka
17:49te pravo svih jugoslavijskih naroda
17:53na samoodreženje do ocipljenja.
17:56Ovaj novi program KPJ-u podružalo je
17:58komitereno na svom petap kongresu
18:00u srpnju 1924.
18:04Izražavajući još radikalni stav
18:06da se opća parola
18:07prava narodna na samoodređenje
18:09koju izdiče KPJ-u
18:11mora izraziti u formi izdvajanja
18:14Hrvatske, Slovenije i Makedonije
18:15i sastava Jugoslavije
18:17i stvarana od njih nezavisnih republika.
18:21Ovoj nove politici
18:23pa i srvajanje s HRSS-om
18:24suprotstavljala se desna frakcija u KPJ-u
18:27sljedeći da se njome žrtvuje
18:29samostalan karakter
18:30proletarskog klasnog pokreta,
18:32a s Lovadnjom s HRSS-om
18:34kao običnom bržavskom partijom
18:36KPJ-u se stavlja na stranu
18:38hrvatskog nacionalizma i šovinizma.
18:42Radićevna politika
18:43je kretizirana kao boruđska
18:45jer je nacionalno osloboženje
18:46stavio iznad socijalnoga.
18:48Ipak i uz ovakve otpore
18:50ovaj kominternin program
18:52razbijanja Jugoslavije
18:53KPJ-u će zastupati
18:55uz Plitsko plenuma
18:561935.
18:58Radić, ne razlikujući
19:00frakciju KPJ-u
19:01i ne obazirajući se
19:02na oblažavanje tih napada
19:04desnica strane ljevice,
19:05naziva sve komuniste
19:07unitaristima i centralistima,
19:09te od njih zahtjeva
19:10da osim na riječima
19:11priznaju u praksi
19:12pravo hrvatskog naroda
19:14na samo određenje.
19:15I bez ovih polemika
19:17do svoranje HRSS-a i KPJ-u,
19:20odnosno njezine legalne
19:21nezavisne radničke partije Jugoslavije,
19:23nije moglo doći.
19:25Razlike između HRSS-a i KPJ-u
19:28temeljili su se
19:29kako na različitim ideologijama
19:30i konačnim ciljevima,
19:32tako i na metodama njihovog ostvarenja.
19:34Komunisti su zagovarali revoluciju
19:38za stvarenje diktature proletarijata,
19:40dok je HRSS bio
19:41za seljačku demokratsku državu
19:43ostvarenu mirnim putem.
19:46U srpnju 1924.
19:49ostupila je Pepe vlada,
19:50a zamijeniju li je vlada
19:52opozicijskog bloka
19:53na čelu sa Ljubam Davidovićem.
19:56Vladu su sačinjavali
19:57pripadnice demokratske stranke,
19:59slovenske ljudske stranke
20:00i jugoslavijske muslimanske organizacije,
20:03a podršku u skupštini
20:05pruđalio je HRSS.
20:07Nakon uspostave Davidovićeve vlade,
20:10Stjepan Radić se 11. kolovoza
20:121924.
20:14vratio u Zagranju.
20:16Radić je pristao da
20:17četiri predstavnika HRSS-a
20:19uđu u Davidovićevu vladu,
20:21ali se tomu isprotivio
20:23kraj Aleksandar,
20:24zbog republikanizma HRSS-a.
20:27Ulazku u HRSS-a u vladu
20:29protivili su se i Pašić i Pribićević,
20:31tuđuši HRSS da je komunistička stranka.
20:35Nakon Radićevih hoštrih javnih istupa,
20:38kralj Aleksandar je prisilio Davidovića,
20:40koji i dalje želio subleživati s HRSS-om,
20:43da podnese odstavku svoje vlade,
20:46što je ovaj i učinio 15. istopada 1924.
20:51Početkom studenoga obnovljena je Pepe vlada,
20:55raspuštena Narodna skupština,
20:56te su raspisani novi izbori
20:58za 8. veljače 1925.
21:03Umeđu vremenu Radić je nastavio
21:05vršiti pritisak na hrvatsku zajednicu
21:07da prihvati republikanstvo.
21:09U isto vrijeme u HZ je pristupio
21:12Ante Trumbić,
21:13do tada iznan stranački političar.
21:15Pod njegovim utjecajem,
21:17a povodom obnove centralističke Pepe vlade,
21:20HZ je 25. studenoga 1924.
21:24prihvatio republikanstvo.
21:27Protiv te odluke bili su
21:29Mate Drinković,
21:30Đuro Šurmin i Milivoj Dežman,
21:32koji i onako više nisu bili aktivni u HZ-u,
21:36ali sada su se definitivno odvoljeli od stranke.
21:39Dogovoriši se još prije s Nikolom Pašićem,
21:42Drinković i Šurmin su 27. studenoga 1924.
21:47ušli kao ministriju Pepe vlade.
21:50Hrvatska pučka stranka i dalje je oštvo nastupala prema HRSS-u.
21:55Pad Davidovićeve vlade pripisivala je predstavnicima velikosrpske ideje,
22:00Pašiću i Pribičeviću,
22:01ali i Radićevoj, kako navodi,
22:04perfidnoj demagogiji,
22:06koja je mi u tome pomoga.
22:08APS je osuđivao i Radiće vradu inozemstvu,
22:11a posebno Putu Mosku,
22:13koje je Pašiću i Pribičeviću
22:15mogao poslužiti kao dobar izgovor,
22:18da, kako kažu,
22:19prevlate pred zapadnoevropskim državama
22:21priocrnjuju kao ručitelji
22:23evropskog mira.
22:2523. prosnjica 1924.
22:29PP vlada je donijela odluku o primjeni obznane
22:32i zakona zaštiti države na Hrvatsku Republikansku seljačku stranku,
22:37zbog pristupanja seljačkoj internacionali,
22:40a time i, kako se tvrdilo,
22:42komunističkoj internacionali.
22:44Odlučeno je da se raskusti HRSS
22:47i zabrane svi oblici njegova rada,
22:50zborovi, skupštine, izdavanje novina,
22:52te da se provede kazneni postupak
22:55protiv vodstva stranke.
22:57Početkom sječnja 1925.
23:00uhapšeno je vodstvo HRSS-a,
23:03među njima i Stjepan Radić.
23:05Iako se primjena obznane na njih
23:07nije odnosila,
23:08policijskoj represiji su bili izloženi zajedničari,
23:11dvog nedavnog prihoćanja republikanstva.
23:15Oprobene stranke su izražavale
23:17nezadovoljstvo zbog postupka vlade
23:19prema HRSS-u,
23:20a i Hrvatska pučka stranka.
23:23Učkaši su optuživali radikale
23:25i samostalne demokrate
23:27da zloupotrebljavaju zakon o zaštite države,
23:30kako bi sebi osigurovali
23:32povoljan izborni rezultat.
23:34Međutim, primjenu tog zakona
23:36protiv HRSS-a su nastojali
23:38iskoristiti za kritiku
23:39radičeve taktike bojkotiranja skupštine.
23:42Jer po njima,
23:43da je HRSS bio u skupštini,
23:45te zakon ne bi bio izglasan.
23:47Sada mu se to tvrdi HPS osvetilo.
23:50Slično slova gevali i Frankovci,
23:53Zluveva dotvrdeći
23:54kako je radiš sam kriv
23:56jer je svoju stranku doveo
23:57u službu Moskve.
24:19Zluveva dotvrdeći
Comments