- 2 days ago
1. prosinca 1918. Hrvatska je stvorena je Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1929. pod imenom Kraljevina Jugoslavija. Nakon toga došlo je pregrupiranja dotadašnje hrvatske političke i stranačke scene. Neke stranke iz doba Austro-Ugarske nastavljaju postojati, neke se uključuju i spajaju u nove stranke, a nastat će i neke nove.
Stranke su se razlikovale prema tome jesu li podržavale nastanak nove jugoslavenske države, u čemu su neke i same sudjelovale ili su se protivile. One koje su je podržavale razlikovale su se prema tome jesu li bile za već proglašenu monarhiju ili republiku te za već u praksi centralističko uređenje ili za njezino autonomističko ili federalističko preuređenje.
U devet epizoda podcasta Povijest plus objašnjavamo kako je, u austrougarsko doba oporbena i politički neutjecajna Hrvatska seljačka stranka, u novoj jugoslavenskoj državi postala plebiscitarno dominantna politička opcija među etničkim Hrvatima i kakve je imala odnose sa svojim mnogo slabijim političkim suparnicima.
Literatura:
Ljubomir Antić, Hrvatska federalistička seljačka stranka, Radovi IHP, 15/1982.
Branislav Gligorijević, Parlament i političke stranke u Jugoslaviji 1919-1929, Beograd 1979.
Josip Horvat, Politička povijest Hrvatske, sv. 2, Zagreb 1989.
Rudolf Horvat, Hrvatska na mučilištu, Zagreb 1992.
Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike, Zagreb 1995.
Fikreta Jelić-Butić, Ustaše i NDH, Zagreb 1977.
Mira Kolar-Dimitrijević, Put Stjepana Radića u Moskvu i pristup HRSS u Seljačku Internacionalu, Časopis za suvremenu povijest, 3/1972.
Bogdan Krizman, Ante Pavelić i ustaše, Zagreb 1978.
Zvonimir Kulundžić, Atentat na Stjepana Radića, Zagreb 1967.
Zlatko Matijević, Slom politike katoličkog jugoslavenstva – Hrvatska pučka stranka u političkom životu Kraljevine SHS, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Veze između frankovaca i radikala od 1922-1925, Historijski zbornik, XV/1962.
Hrvoje Matković, Hrvatska zajednica, Istorija XX veka, ZR, sv. 5, Beograd 1963.
Hrvoje Matković, Šurminova akcija za osnivanje Hrvatske narodne stranke, Historijski zbornik XIX-XX/1966-67.
Hrvoje Matković, Svetozar Pribićević i Samostalna demokratska stranka do šestojanuarske diktature, Zagreb 1972.
Hrvoje Matković, Povijest Jugoslavije, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Povijest Hrvatske seljačke stranke, Zagreb 1999.
Ante Pavelić, Doživljaji, Zagreb 1996.
Ante Pavelić, Doživljaji 2, Zagreb 1998.
Franjo Tuđman, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, sv. 1, Zagreb 1993.
Povijest plus je podcast s političkim, društvenim, kulturnim i drugim temama iz povijesti s naoko neobičnim detaljima koji kao novi kamenčići u mozaiku mogu ili promijeniti naše viđenje prošlih događaja i procesa ili samo biti iznimke koje potvrđuju pravilo. Ti detalji nisu uvijek nepoznati, senzacionalni, skriveni ili prešućeni. Široj publici možda su promakli, a u akademskoj zajednici nisu prepoznati kao važni. Mali broj ljudi ih može smatrati barem vrijednim spomena da bi nešto veći broj o njima barem razmislio.
Stranke su se razlikovale prema tome jesu li podržavale nastanak nove jugoslavenske države, u čemu su neke i same sudjelovale ili su se protivile. One koje su je podržavale razlikovale su se prema tome jesu li bile za već proglašenu monarhiju ili republiku te za već u praksi centralističko uređenje ili za njezino autonomističko ili federalističko preuređenje.
U devet epizoda podcasta Povijest plus objašnjavamo kako je, u austrougarsko doba oporbena i politički neutjecajna Hrvatska seljačka stranka, u novoj jugoslavenskoj državi postala plebiscitarno dominantna politička opcija među etničkim Hrvatima i kakve je imala odnose sa svojim mnogo slabijim političkim suparnicima.
Literatura:
Ljubomir Antić, Hrvatska federalistička seljačka stranka, Radovi IHP, 15/1982.
Branislav Gligorijević, Parlament i političke stranke u Jugoslaviji 1919-1929, Beograd 1979.
Josip Horvat, Politička povijest Hrvatske, sv. 2, Zagreb 1989.
Rudolf Horvat, Hrvatska na mučilištu, Zagreb 1992.
Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike, Zagreb 1995.
Fikreta Jelić-Butić, Ustaše i NDH, Zagreb 1977.
Mira Kolar-Dimitrijević, Put Stjepana Radića u Moskvu i pristup HRSS u Seljačku Internacionalu, Časopis za suvremenu povijest, 3/1972.
Bogdan Krizman, Ante Pavelić i ustaše, Zagreb 1978.
Zvonimir Kulundžić, Atentat na Stjepana Radića, Zagreb 1967.
Zlatko Matijević, Slom politike katoličkog jugoslavenstva – Hrvatska pučka stranka u političkom životu Kraljevine SHS, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Veze između frankovaca i radikala od 1922-1925, Historijski zbornik, XV/1962.
Hrvoje Matković, Hrvatska zajednica, Istorija XX veka, ZR, sv. 5, Beograd 1963.
Hrvoje Matković, Šurminova akcija za osnivanje Hrvatske narodne stranke, Historijski zbornik XIX-XX/1966-67.
Hrvoje Matković, Svetozar Pribićević i Samostalna demokratska stranka do šestojanuarske diktature, Zagreb 1972.
Hrvoje Matković, Povijest Jugoslavije, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Povijest Hrvatske seljačke stranke, Zagreb 1999.
Ante Pavelić, Doživljaji, Zagreb 1996.
Ante Pavelić, Doživljaji 2, Zagreb 1998.
Franjo Tuđman, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, sv. 1, Zagreb 1993.
Povijest plus je podcast s političkim, društvenim, kulturnim i drugim temama iz povijesti s naoko neobičnim detaljima koji kao novi kamenčići u mozaiku mogu ili promijeniti naše viđenje prošlih događaja i procesa ili samo biti iznimke koje potvrđuju pravilo. Ti detalji nisu uvijek nepoznati, senzacionalni, skriveni ili prešućeni. Široj publici možda su promakli, a u akademskoj zajednici nisu prepoznati kao važni. Mali broj ljudi ih može smatrati barem vrijednim spomena da bi nešto veći broj o njima barem razmislio.
Category
📚
LearningTranscript
00:12Hrvatska
00:13Nakon stvaranja Jugoslavinske države, na red je došlo je stvaranje nove straničko-političke scene, prilagođene novonastalom stanju.
00:21Kao i u drugim Jugoslavinskim zemljama uključenima u novu državu i u Hrvatskoj su se stranke raspodijelile na stare, predvatne
00:30i nove nastale nakon ujedinjenja.
00:34Stranke su se dijelile i prema teritorijalnoj raspodstvanjenosti. Neki su pokušavali djelovati na području cijele države, a druge su nastavili
00:43djelovati na svojmatičnim državno-političkim odnosno nacionalnim područjima, dakle kao regionalne stranke.
00:50Kao što će se dalje vidjeti, na takve podjele su utjecali stavovi o ujedinjenju, odnosno političkom i društvenom uređenju nove
00:59države.
01:00Dok su stare Hrvatske stranke osporavale legitimnost samog čina ujedinjenja i zalagale se za složenu federaliziranu Jugoslavinsku državu, ili je
01:10u potpunosti odbacivale zahtjevajući potpuno neovisnu Hrvatsku državu,
01:15nove su stranke bez obzira na njihovu teritorijalnu raspodstvanjenost vihvatile preoprosljenački akt, ali su imali različite stavove o uređenju nove
01:24države.
01:25Od federalizma do unitarizma.
01:28Hrvatska pučka seljaštva stranka bila je stara predvratna stranka, utemeljena 1904. pod vodstvom braće Antuna i Stjepana Radića.
01:38Njihov stranočki program bio je da Hrvatsko seljaštvo kao najbrojni slojstveno ništva mora postati temelj političke djelatnosti
01:47i glavni nositelj nacionalne borbe na osnovi Hrvatskog državnog prava.
01:52Do 1918. stranka stoji na principu austroslavizma, zatim prihvaća i uoslavizam, ali u oba slučaja ističe na čelo ravnopravnosti naroda.
02:04HPSS je odbacivao kao nelegitiman prvoprosljenački akt, zahtjevajući u ime, kako kaže, četiri petine Hrvatskog naroda, Hrvatsku republiku i Hrvatsku
02:14konstituantu.
02:16Prema Radiću ta Hrvatska republika ušla bi na temelju prava samodleženja naroda u Federativnu Jugoslavinsku republiku, u koju osim Srba,
02:26Hrvatski i Slovenaca, trebaju ući i Bugari.
02:29U svojim govorima seljacima Radić i njegovi suradnici za novo nastalo teško stanje, koje navršito pogodilo seljake, optužuju, kako kažu,
02:38poklarenu gospodu, što se najviše odnosi na Svetozara Priječevića, ali i na vodeće ljude Hrvatskih stranaka, na primjer, Andu Pavlića
02:47Stavijek.
02:48APSS djeluje održavanjem straničkih i javnih skupova, donošenjem rezolucija i memoranduma koje šalje predstavnicima stranih sila na Mirovnoj konferenciji u
02:59Parizu.
03:00O svim takvim istupima ponavlja se stav o nelegitimnosti nove države i zahtjeva na temelju prava samodleženja naroda u Neutralnu
03:09Hrvatsku sjeljačku republiku, u sastavu Federativne Jugoslavinske republike.
03:16Dosljedano u svojem stavu nepriznavanja nove države, APSS je odbio poslati svoje dva predstavnika u previvljeno narodno predstavništvo u Belgrad,
03:25nepriznajući ga predstavnikom Hrvatskog naroda.
03:29Zbog ovakvog djelovanja APSS-a, belgradske vlasti su odgovarile represijom.
03:34Stjepan Radić je bio uhičen dva puta.
03:37Prvi put je uhičen 25. ožujka 1919. i u zatvoru je boravio punih 11 mjeseci bez preslušavanja i sudskog postupka.
03:48Slično su prošli drugi vodeći ljudi stranke kao Vlatko Maček i Osip Predavec.
03:54Radić je ponovo uhičen pod kojoj ožujka 1919. nakon čega je osuđen na dvije i pol godine zatvora.
04:01Dosuđenu kaznu Radić nije izdržao jer je uoči izbora za Ustavotvornu skupštinu zakazanih za 28. studenoga 1920. pušten na slobodu.
04:13Hrvatska stranka prava, poznata i pod nazivom Frankovci, je također bila stava stranka.
04:18Za razliku od HPSS-a, ona ne samo da je odbijala način i sam čin ujedinjenja, već i zastupala koncepciju
04:26potpuno neovisne hrvatske države.
04:28Prvoga ožujka 1919. stranka je izradila novi program u kojem se kao cilj navodi očuvanje individualnosti hrvatskog naroda i državne
04:39samostalnosti.
04:40Pod time se podrazumijeva na temnu hrvatskog državnog prava i narodnog samoodraženja ujedinjenje svih hrvatskih zemalja u slobodnu i nezavisnu
04:49državu Hrvatsku.
04:52Kao i HPSS, njih ASP nije sudjelovao u radu pripremljenog navjednog predstavništva.
04:58ASP nije tamo bio ni pozvan, zbog čega je inače nepriznajući to predstavničko tijelo uputio prosvjet.
05:05Radi ostvarivanja svojih ciljeva, Frankovsi su surađivali i s hrvatskim komitetom u Beću,
05:11čiji su članovi bili nekadašnji austro-ugarski časnici,
05:14a koji je bio povezan s hrvatsko-filskim legitimistima koji su željeli obnovu hrvatske monarhije.
05:21Za vezu s tim komitetom su belgradske lasti optuživale i Stjepana Radića.
05:27Kao i HPSS, njih ASP zbog svojih stavova i djelovanja bio izložen represiji belgradskog režima.
05:34Demokratska stranka bila je nova politička stranka,
05:37čiji osnivač i tvojla snjezina programa bio Svetozar Pribičević.
05:41Stranka se počela osnivati polovinom veljače 1919. na Velikom zvoru u Sarajevu,
05:50gdje su se oko Pribičevića okupili članovi bivših hrvatsko-srpske koalicije i drugih jugoslavijskih unitaritičkih grupa,
05:58iz takozvanih prečanskih krajeva, to jest iz jugoslavijskih zemalja pod nekadašnjom austro-ugarskom vlašću,
06:04s ciljem da nova stranka bude općiugoslavijska, državotvorna i organizirana na području cijele države,
06:12uspostavljeni su dodljivi sa srbijanskim upravenim strankama,
06:16samoslom radikalnom, naprednjačkom i liberalnom.
06:20Doglov snima uspostavljen je polovinom travnja 1919.
06:24Osnivanje stranke je dovršeno u svibnju 1919. na Kongresu u Sarajevu.
06:30Za predsjednika stranke je izabran je vođa samoslalnih radikala Ljuba Davidović.
06:36Programski DS je stajao na principu jedinstvenog naroda Srba, Hrvata i Slovenaca,
06:42što je podrazumijevalo unitarnu jugoslavijsku državu s jedinstvenom centralistički organiziranom upravom.
06:50Privičević i njegovi samišljenici su počeli ostvarivati svoj program i prije osnivanja stranke.
06:55Naime, u prvoj vladi Kraljevine SKS Privičević je dobio položaj ministra unutarnjih poslova,
07:02a dominantom položaju vladi imali su centralisti.
07:06U provođenju centralističke politike Privičević je imao najstaknutiju ulogu.
07:11Svojim mjerama nastao je izbrisati sve staro i slaviti novo,
07:16snagom dekreta, silom i voljom vlasti.
07:18U tome nije zaostajao ni u Hrvatskoj, kao i drugdje je zemaljska vlada za Hrvatsku Slavoniju
07:24odčinjena je vladi u Beogradu, što znači da Hrvatska nije više imala svoju autonomnu vladu.
07:31Sve dužnostnike od bana pa do nižih činovnika postavljala je središnja vlada u Beogradu.
07:37Otpor svoj politici Privičevići su zbio terorom, naseljem, cenzorom diska,
07:43ukidanjem izabranih općinskih zastupstava itd.
07:46Najleći otpor pružao mu je HPSS na čelu s Radićem,
07:51dok čeg je Privičević protiv njega primijenio oštvo represiju.
07:55Represiji je bio izloženi HSP.
07:57Negodovanje zbog Privičevićeg postupaka izražavali su i neki zastupnici iz Hrvatske
08:02u privremenom narodnom predstavništvom.
08:05Privičević i drugi članovi DSA iz Hrvatske bili su do izbora za Ustavotavnu skupštinu
08:10gotovo stalno na vlasti i tako pripremili uređenje nove države po svojim zamislima.
08:16Izuzetak je bilo razdoblje vlade tzv. parlamentarne zajednice na čelu sa stojanom Protićem,
08:22od veljače do svibnja 1920.
08:26Tada je DS bio izvan vlade dijelom zbog trenutno loših odnosa demokrata s radikalima,
08:32ali i zbog Privičevića s kojim Hrvatsko-Slovenski koalicijski partneri radikala,
08:37Narodni klub, odnosno Hrvatska zajednica i Jugoslavinski klub kao koalicija Slovenske ljudske stranke
08:43i Hrvatske pučke stranke, zbog njegovih represijnih postupaka u Hrvatskoj BiH,
08:49nisu željeli sudovati u vladi.
08:52Imenovanjem koncentracijske vlade, Milenka Vesnića, 17. svibnja 1920.
08:58DS ponovo uvadi u vladu u koji je Privičević ministar prosvjete.
09:04Hrvatska zajednica kao nova politička stranka nastala iz grupe hrvatskih zastupnika
09:09u priremenom Narodnom predstaništvu, okupljenih u Narodnom klubu,
09:13koji su bili pretežni u slanovi Starčeviće do stranke prava na čelu s Anton Pavolićem Starijim
09:19i napredne demokratske stranke na čelu s Ivanov Lorkovićem.
09:24Stranke je nakon dogovara Starčevićanaca i naprednjaka započetik u svibnju 1919.
09:30osnovana na Skupštini u Zagrebu 17. svrpnja 1919.
09:35Za predsjednika je izabran Matko Laginja,
09:38ali će veći utjecaj na vođenje straničke politike imati Ivan Lorković i Matej Drinković.
09:45U HZ bile učlanjenja i Hrvatska stežačka stranka,
09:49koja je djelovala kao zasebna stranička formacija u Bosni i Hercegovini,
09:54ali čvrpsto vezana uz HZ.
09:57HTS je nastavka posljedica neuspjeha osnivanja jedinstvene stranke
10:01Bosansko-Hepcegovačkih Hrvata,
10:04oslovnjene na stranke u Hrvatskoj.
10:06Hrvatska pučka stranka koja je pretendirala da postane stranka Hrvata u Bosni i Hercegovini,
10:12oslanjala se na Slovensku ljudsku stranku,
10:14što je drugim hrvatskim grupama u BiH bilo neprihvatljivo.
10:19Hrvatska zajednica je prihvaćala teze o narodnom jedinstvu tri plemena i jedinstvenoj državi,
10:26ali je bila protiv centralizacije,
10:28zahtijevajući očuvanje autonomija pokranjskih vlada
10:31kakve su bile u častu ujedinjenja na saziva Ustavotvore skupštine.
10:36Osnivanje HZ-a prestavljalo je reakciju na centralističku politiku vlade,
10:41a osobito na postuke Svjetovzora Privičevića u Hrvatskoj BiH,
10:45koji su po zajedničarima davali snagu radičevom seljačkom pokretu.
10:50Zbog toga su oštro kritizirali vladu,
10:52a sebe je predstavljali kao političkog predstavnika Hrvata,
10:56koji bi trebalo zamijeniti Privičevića kao partnera Belgradu,
11:00i tako oslabiti radičev radikalizam.
11:03Zajedničari su osim kao zastupnici u privremenom narodnom predstavništvu
11:07sudjelovali i kao ministri u državnim vladama.
11:10Prvo u vlade parlamentarne zajednice stoja na Protića,
11:14a zatim i u koncentracijskim vladama Milinka Vesnića.
11:17Na taj način je u prvom slučaju privremenost vlasti u Daljan Privičević,
11:22a zajedničarmi su dobili vlast u Hrvatskoj.
11:25Matko Laginja imenovan je Bano,
11:27a i na druga mjesta u pokrainskoj vladi došli su zajedničari.
11:31Pokušali su oblažiti posljednice centralističke politike u Hrvatskoj,
11:36u čemu međutim nisu postigli znatnijih uspjeha.
11:39Politički kapital su pokušali steđi oslobađanjem radiča i zatvora,
11:44ali je on ubrzo opet uhičen i osuđen.
11:48Sljedeći događaj kojim je nanio političku štetu,
11:51iako za njega nisu bili neposredno odgovorni,
11:54bilo je naselje vojske i žandarmerije nad seljacima
11:57prilikom žigosanja stoke, što je i zazvalo seljačke nemire u jesen 1920.
12:04Hrvatska pučka stranka je također bila nova stranka.
12:08Osnivači su je bili pripadnici građanstva religijozne orijentacije i katoličkog klera,
12:14okupiljenih prije Prvog svijskog rata u Hrvatskom katoličkom senju ratu.
12:19Tendencija njihova djelovanja bila je promicati kršćanska načela kao osnovu javnog života.
12:25Već tada su prihvaćali i jugoslavinsku ideju.
12:29Stranka je počela nastajati tijekom 1919.
12:33osnivanja svojih organizacija po pokrajinama u Hrvatskoj i Slavoniji,
12:38Dalmaciji, te Bosni i Hercegovini.
12:406. lipnja 1920. u Zagrebu izdršeno ujedinjenje pokrainskog organizacija
12:46i inabrano jedinstveno stronačko vodstvo.
12:50HPS-ći su pripadnici bili još nazivani i pučkaši i klevikalci
12:55i stajao na stanovištu državnog i narodnog jedinstva trojimenog naroda,
13:00ali se protivio centralizaciji i tražio zadržavanje pokrainskih samoprava.
13:05Smatrao je da uklanjanje plemenskih, vjerskih i povijesnih razlika
13:10treba prepustiti prirodnom razloju.
13:13Pučkaši su smatrali da je njima namenjena misija
13:16stvavanja zajedničke kulture nacionalno ujedinjenih Južnih Slavena
13:21i ujedinjenje katoličke i pravoslavne crkve.
13:24Kako bi ostavio svoj program, HPS je smatrao potrebnim ostivanje stranke
13:30s tim programom na području cijele države.
13:33Iz tih razloga HPS se povezuje sa slovenskom ljudskom strankom
13:37srećanika Antona Korošica,
13:40koja je imala istovjetan program i ambicije.
13:43Prvi korak prema stvaranju Jugoslavinske pučke stranke
13:46bio je zajednički zastupnički klub
13:48u privremenom narodnom predstavništvu,
13:51nazvan Jugoslavinski klub.
13:54Međutim, do slavanja jedinstvene stranke nije došlo,
13:57ali su stranke nastavili sorađivati.
14:00HPS je unutar Jugoslavinskog kluba
14:02sudjelovao u radu privremenog narodnog predstavništva,
14:06pritizivajući vladinu, odnosno Pribičevićevu centralističku politiku.
14:11Pučkaši nisu imali svoje ministre u vladi,
14:14već ih je kao članove Jugoslavinskog kluba predstavljao SLS.
14:18Kako je SLS po broju zastupnika bio znatno brojniji
14:22i politički značajniji od HPS-a,
14:25Pučkaša se već od tada smadrala ekspozitorom SLS-a,
14:29pa ta će ih etiketa pratiti do prestanka rada stranke 1929. godine.
14:37Iz socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije
14:39izvojila se ljeva struja
14:41i na Kongresu ujedinjenja radničkih stranaka u Belgradu
14:45u travnju 1919. stupila u novoosnovanu
14:49socijalističku radničku partiju Jugoslavije Komunista.
14:53Od drugog kongresa u Vukovaru u lipnju 1920.
14:57stranka nosi naziv Komunistička partija Jugoslavije.
15:01Njezin program je bio rušenje kapitalističkog poredka
15:05u zemlji i stvaranje Sovjetske republike Jugoslavije.
15:08U svojem dijelovanju KPU je davala prednost
15:11o ostvarivanju svojeg idološkog programa,
15:14odnosno klasnoj borbe,
15:16dok je u pogledu nacionalnog pitanja
15:18zastupala gledište o jedinstvenom Jugoslavijskom narodu i unitarnoj državi,
15:23smatrajući aktualne nacionalne sukobe borbom suprotstavljenih buržuazija.
15:27Do izbora za Ustavotvornu skupštinu KPU dijelio javnosti organiziranjem radičkih štrajkova
15:34i osnivanjem sindikata zagovarajući revolucionarnu klasnu borbu.
15:39Socialdemokratska stranka Hrvatske Slavonije
15:41odključila se u novu Socialdemokratsku partiju Jugoslavije
15:45i bila koalicijski partner DS-u od vlade Ljube Davidovića,
15:50poslije čega je gubnuta na političku marginu.
16:10Hvala što pratite video.
Comments