- 1 week ago
1. prosinca 1918. Hrvatska je stvorena je Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1929. pod imenom Kraljevina Jugoslavija. Nakon toga došlo je pregrupiranja dotadašnje hrvatske političke i stranačke scene. Neke stranke iz doba Austro-Ugarske nastavljaju postojati, neke se uključuju i spajaju u nove stranke, a nastat će i neke nove.
Stranke su se razlikovale prema tome jesu li podržavale nastanak nove jugoslavenske države, u čemu su neke i same sudjelovale ili su se protivile. One koje su je podržavale razlikovale su se prema tome jesu li bile za već proglašenu monarhiju ili republiku te za već u praksi centralističko uređenje ili za njezino autonomističko ili federalističko preuređenje.
U devet epizoda podcasta Povijest plus objašnjavamo kako je, u austrougarsko doba oporbena i politički neutjecajna Hrvatska seljačka stranka, u novoj jugoslavenskoj državi postala plebiscitarno dominantna politička opcija među etničkim Hrvatima i kakve je imala odnose sa svojim mnogo slabijim političkim suparnicima.
Literatura:
Ljubomir Antić, Hrvatska federalistička seljačka stranka, Radovi IHP, 15/1982.
Branislav Gligorijević, Parlament i političke stranke u Jugoslaviji 1919-1929, Beograd 1979.
Josip Horvat, Politička povijest Hrvatske, sv. 2, Zagreb 1989.
Rudolf Horvat, Hrvatska na mučilištu, Zagreb 1992.
Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike, Zagreb 1995.
Fikreta Jelić-Butić, Ustaše i NDH, Zagreb 1977.
Mira Kolar-Dimitrijević, Put Stjepana Radića u Moskvu i pristup HRSS u Seljačku Internacionalu, Časopis za suvremenu povijest, 3/1972.
Bogdan Krizman, Ante Pavelić i ustaše, Zagreb 1978.
Zvonimir Kulundžić, Atentat na Stjepana Radića, Zagreb 1967.
Zlatko Matijević, Slom politike katoličkog jugoslavenstva – Hrvatska pučka stranka u političkom životu Kraljevine SHS, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Veze između frankovaca i radikala od 1922-1925, Historijski zbornik, XV/1962.
Hrvoje Matković, Hrvatska zajednica, Istorija XX veka, ZR, sv. 5, Beograd 1963.
Hrvoje Matković, Šurminova akcija za osnivanje Hrvatske narodne stranke, Historijski zbornik XIX-XX/1966-67.
Hrvoje Matković, Svetozar Pribićević i Samostalna demokratska stranka do šestojanuarske diktature, Zagreb 1972.
Hrvoje Matković, Povijest Jugoslavije, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Povijest Hrvatske seljačke stranke, Zagreb 1999.
Ante Pavelić, Doživljaji, Zagreb 1996.
Ante Pavelić, Doživljaji 2, Zagreb 1998.
Franjo Tuđman, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, sv. 1, Zagreb 1993.
Povijest plus je podcast s političkim, društvenim, kulturnim i drugim temama iz povijesti s naoko neobičnim detaljima koji kao novi kamenčići u mozaiku mogu ili promijeniti naše viđenje prošlih događaja i procesa ili samo biti iznimke koje potvrđuju pravilo. Ti detalji nisu uvijek nepoznati, senzacionalni, skriveni ili prešućeni. Široj publici možda su promakli, a u akademskoj zajednici nisu prepoznati kao važni. Mali broj ljudi ih može smatrati barem vrijednim spomena da bi nešto veći broj o njima barem razmislio.
Stranke su se razlikovale prema tome jesu li podržavale nastanak nove jugoslavenske države, u čemu su neke i same sudjelovale ili su se protivile. One koje su je podržavale razlikovale su se prema tome jesu li bile za već proglašenu monarhiju ili republiku te za već u praksi centralističko uređenje ili za njezino autonomističko ili federalističko preuređenje.
U devet epizoda podcasta Povijest plus objašnjavamo kako je, u austrougarsko doba oporbena i politički neutjecajna Hrvatska seljačka stranka, u novoj jugoslavenskoj državi postala plebiscitarno dominantna politička opcija među etničkim Hrvatima i kakve je imala odnose sa svojim mnogo slabijim političkim suparnicima.
Literatura:
Ljubomir Antić, Hrvatska federalistička seljačka stranka, Radovi IHP, 15/1982.
Branislav Gligorijević, Parlament i političke stranke u Jugoslaviji 1919-1929, Beograd 1979.
Josip Horvat, Politička povijest Hrvatske, sv. 2, Zagreb 1989.
Rudolf Horvat, Hrvatska na mučilištu, Zagreb 1992.
Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike, Zagreb 1995.
Fikreta Jelić-Butić, Ustaše i NDH, Zagreb 1977.
Mira Kolar-Dimitrijević, Put Stjepana Radića u Moskvu i pristup HRSS u Seljačku Internacionalu, Časopis za suvremenu povijest, 3/1972.
Bogdan Krizman, Ante Pavelić i ustaše, Zagreb 1978.
Zvonimir Kulundžić, Atentat na Stjepana Radića, Zagreb 1967.
Zlatko Matijević, Slom politike katoličkog jugoslavenstva – Hrvatska pučka stranka u političkom životu Kraljevine SHS, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Veze između frankovaca i radikala od 1922-1925, Historijski zbornik, XV/1962.
Hrvoje Matković, Hrvatska zajednica, Istorija XX veka, ZR, sv. 5, Beograd 1963.
Hrvoje Matković, Šurminova akcija za osnivanje Hrvatske narodne stranke, Historijski zbornik XIX-XX/1966-67.
Hrvoje Matković, Svetozar Pribićević i Samostalna demokratska stranka do šestojanuarske diktature, Zagreb 1972.
Hrvoje Matković, Povijest Jugoslavije, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Povijest Hrvatske seljačke stranke, Zagreb 1999.
Ante Pavelić, Doživljaji, Zagreb 1996.
Ante Pavelić, Doživljaji 2, Zagreb 1998.
Franjo Tuđman, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, sv. 1, Zagreb 1993.
Povijest plus je podcast s političkim, društvenim, kulturnim i drugim temama iz povijesti s naoko neobičnim detaljima koji kao novi kamenčići u mozaiku mogu ili promijeniti naše viđenje prošlih događaja i procesa ili samo biti iznimke koje potvrđuju pravilo. Ti detalji nisu uvijek nepoznati, senzacionalni, skriveni ili prešućeni. Široj publici možda su promakli, a u akademskoj zajednici nisu prepoznati kao važni. Mali broj ljudi ih može smatrati barem vrijednim spomena da bi nešto veći broj o njima barem razmislio.
Category
📚
LearningTranscript
00:12Hrvatskih političkih snaga
00:13Nakon donošenja Vidovdanskog ustava koji je legitimirao uspostavljeno centralitičko uređenje i nepovojan položaj Hrvatske okraljevine SKS,
00:22u redovima Hrvatskih političkih snaga jača ideja za njihovo porezivanje i ujedinjavanje o borbi protiv centralizma.
00:30Prvi korak u tome smjeru učinjen je 21. svibnja 1921. dakle prije konačnog usvajanja ustava.
00:39Tada su se tri stranke Hrvatska republikanska selješka stranka, Hrvatska zajednica i Hrvatska stranka prava obratila javnosti porukom Hrvatskome narodu.
00:49U porodci koja se temeljila na izjavi Narodnog kluba prigodom napuštanja Ustavotvorne skupštine, tražio se poštivanje zaključaka Hrvatskog sabora od
01:0029. listopada 1918.
01:03i Ustav je u obranu Hrvatske individualnosti i Hrvatskih kulturnih, gospodarskih i socijalnih tekovina.
01:11Naglašeno je da Hrvatska vlada želi Hrvatskom narodu nametnuti Ustav protiv njegove volje, te se Ustavotvorne skupštini, koju se zbog
01:19nesudjelovanja Hrvatskih zastupnika smatra krnjov, poriče suverenosti pravo da donese Ustav koji bi vrijedio za Hrvatsku.
01:29Nakon ovoga zajedničkog istupa između tri uspomenutih stranaka su započeli pregovori o stvaranju koordinacijskog tijela preko kojeg bi stranke vodile
01:39zajedničku anticentralističku politiku prema Beogradu.
01:42Stjepan Radić je tražio da HRSS kao najjača stranka bude jedini zakonni predstavnik svega Hrvatskog naroda da ona ima voditi
01:52svu politiku i da joj se ostale stranke podrgavaju, a sve na temelju samostalne Hrvatske sjedečke republike.
02:00HSP je prihvatio Radićeva gledišta kao osnovu zajedničkog djelovanja dok ih zajedničavi nisu htjeli prihvatiti.
02:07Iako su HRSS-u priznavali primat među hrvatskim strankama, zajedničari su tražili svoju udiju u vođenju hrvatske politike.
02:16Isto tako nisu se željeli odreći monarchizma.
02:20Ipak svjesni Radićeve snage i svoje slabosti zajedničari su prihvatili HRSS-ove osnove zajedničkog rada, ali zadržavajući monarchističko stajalište.
02:30S druge strane želeći stvoriti jedinstvenu hrvatsku frontu prema Belgradu i prikazati tako HRSS kao predstavnike cijelog hrvatskog naroda, a
02:40ne samo seljaštva, Radić nije ustrojao na prihvaćanju republikanizma.
02:45Početkom kolorza 1921. na temelju prijedloga HZ-a formiran je izvršni obrok hrvatskog bloka, u kojem je bilo šest članova
02:56HRSS-a, te po tri člana HZ-a i HSP-a.
02:59Presjeniško hrvatskog bloka sačinjavali su Stjepan Radić u ime HRSS-a, Mate Drinković, izbred hrvatske zajednice i Miriko Košutić u
03:11ime hrvatske stranke Prava.
03:14Hrvatska pučka stranka nije pristupila hrvatskom bloku.
03:18Kao i stranke hrvatskog bloka pučkaši su bili protiv centralizma, ali su se protivili blokove taktici i abstinencije od rada
03:26u Belgradskoj skupštini.
03:28Naprotiv, sudjelovali su radu skupštine u sklopu Jugoslavijskog kluba sa Slovenskom ljudskom strankom i Bunjevačko-Šokečkom strankom.
03:37Drugi razlog ne pristupanje od bloku bio je programske naravi.
03:41HPS je smatrao da se revizija Vidovdanskog ustava treba provesti po njihovom programu.
03:47Jer, kako su smatrali, ko radičove političkoj koncepciji bi velik dio Hrvata iz Lambanske i Hrvatske, kako su govorili, pao
03:56pod takozvanu interesnu sferu srpskog plemena.
03:59Od samih početaka u Hrvatskom bloku su dominirali Stjepan Radić i Hrvatska republikanska seljačka stranka.
04:05Tako da je politika bloka zapravo bila politika HRSS-a.
04:09Strah od Radićevoj dominacije u bloku izražavali su još prije formiranje Hrvatskog bloka nekih člonovih HZ-a, osobito Matko Laginja.
04:18Međutim, po mišljenju većine zajedničara, na primjer Kerubina Šegvića, velikog izbora i nije bilo.
04:26Radić je bio previše jak protivnik da bi mu se mogli suprotstaviti.
04:29S druge strane, on im je bio potreban kao savjeznik u borbi protiv beogradskog centralizma.
04:36Reavnost im je govorila da moraju prihvatiti Radićevo vodstvo, ali su smatrali da u Hrvatskom bloku ipak imaju važnu ulogu.
04:44Vjerovali su da će moći otjecati na Radića kako bi on ublažio svoj radikalizam i tako omogućiti sporozumijevanje Zagreba i
04:52Belgrada.
04:54Međutim, Stjepan Radić je bio i previše uvjeren u svoju snagu i snagu svoje stranke,
04:59a nije dopuštao da mu partneri u bloku sugerivaju politički smjer i taktiku.
05:04Akcije bloka je samo smišljavao, a često o tome nije nije raspavljavao s ostalim članovima predsjedništva i izvršnog odbora Hrvatskog
05:11bloka.
05:12Tako da su oni malo znali što Radić namjerava poduzeti.
05:17Zajedničari i Frankovci su zapravo u bloku bili samo statisti.
05:20koju su Radićeve odluke prihvaćali kao diktat.
05:24Karakterističan primjer za to je zaključak Hrvatskog bloka o neupućivanju stranačkih delegacija
05:30kao i Zagrebaškog gradskog zastupstva na pogreb preminulog kralja Petra I Karođorđevića u Beograd.
05:37Matko Laginja i neki članovi Hrvatske težeške stranke su ipak prisustovali pogrebu,
05:43smatrajući zaključak bloka prvim plodom kako su govorili Radićeve diktature.
05:48Na sastanku Hrvatskog bloka pod krajem listopada 1921.
05:53Radiće predložio fuziju svih stranaka bloka jer i tako blok za njega znači HRSS.
06:00Olimona većina zastupnika bloka pripada toj stranci pa se i ostali trebaju odlučiti za njeni program koji je po Radiću
06:08jedini ispravan i spasonosan.
06:10Ostale dvije stranke trebali su dakle prihvatiti republikanizam što se posebno nosilo na zajedničari jer Frankovci su već bili republikanci
06:20te se raspustiti i pristupiti Hrvatskoj republikanskoj sredičkoj stranci.
06:24Obe stranke su to odbile a Radić je nastavio s pritiskom na njih u smislu fuzije.
06:30Iako su i HZ i HSP zbog ovakvih Radićeg pritisaka imali razloga da napuste Hrvatski blok, oni to nisu učinjeli.
06:39Osim što su obje stranke željeli sačuvati antincentralistički blok jer su bi bile preslabe za samostalno djelovanje, zajedničari su vjerovali
06:48da je njihovo sudjelovanje u bloku ipak korisno.
06:51Oni su se zalagali za sporozmijevanje s Belgradom, a Hrvatski koji su u tom smjeru poduzati davali su im razlogi
06:57za optimizam.
06:58Još u kolovozu 1921. Stjepan Radić se sastao sa Stojenom Protićem, jednim od vodećih ljudi radikalne stranke, koja nastoji ispostaviti
07:09vezu s Radićem.
07:11Protić se osobno zalagao za reviziju ustava koja bi zadovoljila u Srbe i Hrvate i Slovence, te demokratizirala zemlju.
07:19Radikali u cijelini su željeli ispitati mogućnosti novih političkih kombinacija kako bi umanjili, a po potrebi i odstranili utjecaj demokratske
07:29stranke i osobito pribićevića na državnu politiku.
07:32U rujnu 1921. u Zagrebu se s Radićem u ime predsjednika demokratske stranke Ljube Davidovića sastao Milan Grov, kako bi
07:42onemogućio akcije radikala i preuzao inicijativu u stvaranju nove politike.
07:47U DS-u su tada već započela previranja i podjela na Prečansko, Pribićevićevo i Srbijansko Davidovićevo krilo.
07:56Kao zadrbti centralist, Pribićević nije odobravao razgovore s Hrvatskim blokom, već je zagovarao nastavak s radikalima bez obzira na nesuglasice
08:05s njima.
08:06Hrvatski blok je djelovao i na međunarodnom planu.
08:09Već polovicom sjećnja 1922. je izrađen nacrt memoranduma koji je trebao biti upućen Međunarodnoj konferenciji u Dženovi.
08:20Osnovne obilježje memoranduma pozivanje na Hrvatsko državno pravo i isticanje Hrvatske državnosti.
08:27Prosvjeduje se protiv prvoprosvinačkog akta, koji je izveden bez pristanka Hrvatskog sabora i Hrvatskog naroda.
08:34Ustaje se protiv, kako kažu, Hrvatoždebske politike Jugoslavanskog narodnog jedinstva koja prijeti etničkim uništenjem Hrvatskog naroda.
08:44Hrvatska državnost mora biti osigurana u okrivu međunarodno priznatog državnog teritorija Srba, Hrvata i Slovenaca, ali u obliku neutralne Hrvatske
08:55republike.
08:56Konačni tekst memoranduma prihvaćeni na sjednici zastupnika Hrvatskog bloka 25. veljače 1922. i upućen predsjedniku vlade Nikoli Pašiću.
09:09U tom tekstu je između ostalog zatraženo da održanoj delegaciji za dženovsku konferenciju budu i Hrvatski predstavnici, te istagnuto da
09:18zajedničko istupanje u vanjskoj politici mora dovesti do sporazumijevanja u unutarnjoj politici i međusobnim odnosima.
09:26Tako se težište postavilo na unutarnje političko pitanje, uz isticanje nekih načelnih stavova.
09:34Prema tome tekst nije sadržavao apel na inozemstvo koje bi se trebalo umiješati u rješavanje Hrvatskog pitanja.
09:40Kako su ga shvatili zajedničari, pa su smatraoći memorandum kao prvi korak prema sporazumu s Belgradom, prihvatili i one njegove
09:48formulacije i za kojih tada još nisu stajali, na primjer republikanstva.
09:52Na ovaj memorandum Nikola Pašić nije uopće odgovorio.
09:5725. ožujka 1922. Hrvatski blok izradio novi memorandum za dženovsku konferenciju.
10:05Ovaj memorandum je imao izrazito vanjsko političko obilježje i predstavljao je potporu državne delegaciji Kralju Ines Hs u njezinim predstojećim
10:14pregovorima s Italijom o teritorijalnom razglaničenju.
10:18Hrvatska pučka stranka je nakon objavljivanja nacrta memoranduma iz sječnja 1922.
10:25ocjenila memorandum kao izvrsno obržje protiv Hrvata, kojim su se mogli poslužiti velikosrbi dokazujući da su, kako kažu, Hrvati neprijetelji
10:35države, jer se obraćaju na strani svijet na intervenciju.
10:38Istovremeno Italija je mogla iskoristiti memorandum kao dokument kojoj daje kažu formalno pravo za uplitanje u naše poslove.
10:47Kao najveća žrtva memoranduma označen je Hrvatski seljak.
10:53HPS je ošto osuđivao parlamentarnu abstinenciju Hrvatskog bloka, a pogotovo njegov program koji se temelio na HRSS-ovom ustavu Neutralne
11:02seljačke republike Hrvatske.
11:04Kako je u tom ustavu državni teritorij Neutralne republike Hrvatske, graničen teritorijem Blanske Hrvatske, HPS je optuživao Hrvatski blok da
11:14Hrvata u drugim krajevima prepušta Velikoj Srbiji, nasuprot koje bi bila mala Hrvatska.
11:21Osuđujući takve političke koncepcije HPS, stojeći i dalje na stajalištu Narodnog jedinstva Hrvata, Srba i Slovenaca, tvrdi da se sporna
11:30pitanja između Hrvata i Srba ne mogla vješiti ni stvaranjem Hrvatske, ni stvaranjem Srpske države.
11:36Neć samo na temelju autonomistički uređene Jugoslavije.
11:40U svom priopćenju iz travnja 1922. Hrvatski blok je upovrpnuo optužbe HPS-a, prdeći, na Dalmaciju smatra neprepravanim Hrvatskim teritorijem,
11:51a Bosnu i Hercegovinu bitnim dijelom Hrvatskog i Narodnog problema, a pitanje njezinog položaja bitnim dijelom Hrvatsko-Srpskog sporazuma.
12:01Bunjevačke Hrvate blok smatra nerazdruživnim dijelom Naroda Hrvatskoga.
12:06U istom priopćenju Hrvatski blok u povodu opetovanih vijesti o formiranju nekakve Hrvatske vlade u Beću, odnosno Budimpešti, oštre osuđuje
12:16separatističke akcije emigranskih grupa te im odliče pravo da nastupaju u ime Hrvatske i Hrvatskog Naroda.
12:25Nakon objave vladine uredbe o podjeli države na 33 oblasti, Hrvatski blok je 14. svimnja 1922. donio tri rezolucije u
12:35kojima je prosvjedovao zbog namiravane diobe države.
12:38Postupaka vlasti prema neslavenskim manjinama te vladinim delegatima na Đenovskoj konferenciji osporio pravo zbog njihova držanja da predstavljaju i srpski
12:49i Hrvatski narod.
12:51Usvojen je zaključak o lošoj financijskoj politici vlade.
12:56Postupci vlade, a među njima vojno-policijska represija, kao i oštri prosvjedi i optužbe Hrvatskog bloka protiv vlade, umanjivali su
13:04mogućnost porazuma i još više pograšavali opću političku situaciju.
13:09Kad su se u ljetu 1922. pojavili prvi znakovi novih parlamentarnih izbora, Stjepan Radić je 13. kolovoza 1922. objavio svoju
13:21odluku da će HRSS izaći na izbore sam, bez kako je rekao gospodskih stranaka.
13:27Jer Hrvatski blok nije stvoren zato da Hrvatski narod opet dođe pod gospodskom vodstvom, već da Hrvatska narodna gospoda priznaju
13:37već gotovu i zakonit izraženu volju Hrvatskog seličkog naroda na izborima 28. studenoga 1920.
13:46Ova Radićeva odluka bile neugodne iznenađenje za ostale dvije stranke u bloku, pogotovo za zajedničave.
13:54HZ reagirajući na Radićevu odluku u svom glasilu Hrvat potvrdio navedene Radićeve razloge o osnivanju Hrvatskog bloka.
14:03Istovremeno istaknuoši kako je u bloku uvijek gospodovala volja HRSS-a, odnosno njegova vodstva.
14:10Tako su zajedničari javno potvrdili dominaciju HRSS-a, odnosno Stjepana Radića u Hrvatskom bloku.
14:17Ipak ni HZ ni HSP nisu se zbog Radićeve samovoljne izjave o samostalnom nastupu HRSS-a na izborima odlučili na
14:25istup iz bloka.
14:27Založili su se da do rasputa bloka nikako ne dođe.
14:31Zajedničari su čak izrazili spremnost da prihvate i nastup HRSS-a na izborima umjesto Hrvatskog bloka,
14:37ako je to potrebno, kako su rekli, za volju uspjeha hrvatske stvari.
14:43To pokazuje koliko su zajedničari bili svjesni svoje vlastite nemoći.
14:48Sa svoje strane Stjepan Radić se s približavanjem izbora želi osloboditi za svoje birače nepopularnih saraznika.
14:56HZ i HSP su mu bili potrebni da na belgradske političave ostavi dojam jedinstvene hrvatske fronte,
15:02ali u zbornoj borbi one postaju nepoželjan balast.
15:07Smatrao je da će seljački glasove puno lakše dobiti obavanjem na kakve govori o kaputaše,
15:13nego sadrezništom s njima.
15:15Vjerovao je kako će s parolom da interesi hrvatsva zahtijelju samo jednu hrvatsku straničku listu
15:21priotiti njihove glasove u gradovima.
15:25U jesen 1922. intenziviraju se kontakti s belgradskim političkim krugovima,
15:31a najviše s Davidovićevim krivom demokratske stranke.
15:34Tijekom tih pregovara čak se pojavila mogućnost da stranke hrvatskog bloka dođu u Belgradsku skupštinu.
15:42U to vrijeme je došlo od isključenja hrvatske stranke prava iz hrvatskog bloka.
15:47Iako su Frankovci sami pridonosili pokušajima sporazuma s Belgradom,
15:52na primjer, Mirko Košutić je pisao članke za belgradski list Radikal u duhu sporazuma,
15:58a Ante Pavelići Davidovićevak i saslanika Pavla Andželića doveo vezu sa Stjepanom Radićem,
16:05iznena da su se usprotivili nastavku pregovora sa srpskim političarima.
16:09Kao razlog su naravili stav da je hrvatsko pitanje čisto međunarodno pitanje,
16:15te se ono mora kao takvo i da riješi,
16:18odnosno da se hrvatski zahtjevi mogu riješiti po njima
16:21samo po izaslanicima hrvatskog sabora s jedne strane i srpske skupštine s druge strane.
16:27Zbog ovoga je Stjepan Radić na sjednici 20. studenog 1922.
16:33uz podrešku hrvatske zajednice isključio hrvatsku stranku prava iz hrvatskog bloka.
16:38U svojim novinama Slobani dom Radić je dodatno obrazložio svoju odluku,
16:43zavrdeći kako je odbio prijedlog Frankovaca da pristane na personalnu uniju s Ugarskom,
16:48jer da će manđaru s pomoć Italijana stvoriti mogućnost,
16:52kako kaže da se hrvatska oslobodi srpskoga jarma,
16:55te da dobijemo za svoju državu sve hrvatske zemlje računajući ovamo Bosnu i Hercegovinu.
17:02Radić im je on govarao da se hrvatska država može sačuvati i zgraditi i u poštenom sporazumu sa Srbijom,
17:09a da se mađarskima gospodskim političarima ne može baš ništa vjerovati.
17:14Zbog Radićove spremnosti na sporazum s Belgradom,
17:17Frankovci su ga napadali da je spreman prodati i Hrvatsku i Republiku.
17:21U to vrijeme Frankovci već imaju tajne dodijeve s radikalima,
17:26pa se može prepostavljati da je njihovo pratirljanje pregovorima sa srpskim političarima
17:31i mogućem odlasku zastupnika Hrvatskog bloka u Belgradsku skupštinu
17:35zapravo značilo onemogućavanje sporazuma Frankovačkih rivala Radićevaca
17:41s radikalskim rivalima iz Davidovićeva krila Demokratske stranke,
17:45a neopćenito Hrvatskih političara sa srpskim.
17:49Tako su Frankovci zapravo učinili uslugu radikalima kako bi se ovi održali na vlasti.
17:55Hrvatska pučka stranka je pozdravila odluku Hrvatskog bloka da isključi HSP iz svojih redova,
18:01jer se on tako rješio balasta, pa je to ujedno bio, kaže, dobitak za Hrvatstvo i Jugoslavenstvo.
18:08Isto tako pučkaši su bili zadovoljni najavljenom mogućnosti dolazka zastupnika Hrvatskog bloka u Belgradsku skupštinu.
18:17Isključenje Hrvatske stranke prava još nije značilo kraj Hrvatskog bloka.
18:22Trinutak definitivnog raspada bloka prilježavao se s novim parlamentarnim izvorima.
18:27Na njih nije trebalo dugo čekati.
18:29Regolari Hrvatskog bloka i Davidovićevog krila demokratske stranke nisu donijeli rezultate.
18:35Umjesto toga pojačala su se razmijemlje leženja unutar DS-a, između Davidovićeve i Privičevićeve grupe.
18:43To je iskoristio Nikola Pašić kako bi raskinuo koaliciju s demokratima i od kraja Aleksandra dobio mandat za sastav homogene
18:50radikalske izborne vlade.
18:53Novi izbori bili su i Radićev konačni cilj.
19:04Top 10 najbolji treni
Comments