- 2 days ago
1. prosinca 1918. Hrvatska je stvorena je Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1929. pod imenom Kraljevina Jugoslavija. Nakon toga došlo je pregrupiranja dotadašnje hrvatske političke i stranačke scene. Neke stranke iz doba Austro-Ugarske nastavljaju postojati, neke se uključuju i spajaju u nove stranke, a nastat će i neke nove.
Stranke su se razlikovale prema tome jesu li podržavale nastanak nove jugoslavenske države, u čemu su neke i same sudjelovale ili su se protivile. One koje su je podržavale razlikovale su se prema tome jesu li bile za već proglašenu monarhiju ili republiku te za već u praksi centralističko uređenje ili za njezino autonomističko ili federalističko preuređenje.
U devet epizoda podcasta Povijest plus objašnjavamo kako je, u austrougarsko doba oporbena i politički neutjecajna Hrvatska seljačka stranka, u novoj jugoslavenskoj državi postala plebiscitarno dominantna politička opcija među etničkim Hrvatima i kakve je imala odnose sa svojim mnogo slabijim političkim suparnicima.
Literatura:
Ljubomir Antić, Hrvatska federalistička seljačka stranka, Radovi IHP, 15/1982.
Branislav Gligorijević, Parlament i političke stranke u Jugoslaviji 1919-1929, Beograd 1979.
Josip Horvat, Politička povijest Hrvatske, sv. 2, Zagreb 1989.
Rudolf Horvat, Hrvatska na mučilištu, Zagreb 1992.
Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike, Zagreb 1995.
Fikreta Jelić-Butić, Ustaše i NDH, Zagreb 1977.
Mira Kolar-Dimitrijević, Put Stjepana Radića u Moskvu i pristup HRSS u Seljačku Internacionalu, Časopis za suvremenu povijest, 3/1972.
Bogdan Krizman, Ante Pavelić i ustaše, Zagreb 1978.
Zvonimir Kulundžić, Atentat na Stjepana Radića, Zagreb 1967.
Zlatko Matijević, Slom politike katoličkog jugoslavenstva – Hrvatska pučka stranka u političkom životu Kraljevine SHS, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Veze između frankovaca i radikala od 1922-1925, Historijski zbornik, XV/1962.
Hrvoje Matković, Hrvatska zajednica, Istorija XX veka, ZR, sv. 5, Beograd 1963.
Hrvoje Matković, Šurminova akcija za osnivanje Hrvatske narodne stranke, Historijski zbornik XIX-XX/1966-67.
Hrvoje Matković, Svetozar Pribićević i Samostalna demokratska stranka do šestojanuarske diktature, Zagreb 1972.
Hrvoje Matković, Povijest Jugoslavije, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Povijest Hrvatske seljačke stranke, Zagreb 1999.
Ante Pavelić, Doživljaji, Zagreb 1996.
Ante Pavelić, Doživljaji 2, Zagreb 1998.
Franjo Tuđman, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, sv. 1, Zagreb 1993.
Povijest plus je podcast s političkim, društvenim, kulturnim i drugim temama iz povijesti s naoko neobičnim detaljima koji kao novi kamenčići u mozaiku mogu ili promijeniti naše viđenje prošlih događaja i procesa ili samo biti iznimke koje potvrđuju pravilo. Ti detalji nisu uvijek nepoznati, senzacionalni, skriveni ili prešućeni. Široj publici možda su promakli, a u akademskoj zajednici nisu prepoznati kao važni. Mali broj ljudi ih može smatrati barem vrijednim spomena da bi nešto veći broj o njima barem razmislio.
Stranke su se razlikovale prema tome jesu li podržavale nastanak nove jugoslavenske države, u čemu su neke i same sudjelovale ili su se protivile. One koje su je podržavale razlikovale su se prema tome jesu li bile za već proglašenu monarhiju ili republiku te za već u praksi centralističko uređenje ili za njezino autonomističko ili federalističko preuređenje.
U devet epizoda podcasta Povijest plus objašnjavamo kako je, u austrougarsko doba oporbena i politički neutjecajna Hrvatska seljačka stranka, u novoj jugoslavenskoj državi postala plebiscitarno dominantna politička opcija među etničkim Hrvatima i kakve je imala odnose sa svojim mnogo slabijim političkim suparnicima.
Literatura:
Ljubomir Antić, Hrvatska federalistička seljačka stranka, Radovi IHP, 15/1982.
Branislav Gligorijević, Parlament i političke stranke u Jugoslaviji 1919-1929, Beograd 1979.
Josip Horvat, Politička povijest Hrvatske, sv. 2, Zagreb 1989.
Rudolf Horvat, Hrvatska na mučilištu, Zagreb 1992.
Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike, Zagreb 1995.
Fikreta Jelić-Butić, Ustaše i NDH, Zagreb 1977.
Mira Kolar-Dimitrijević, Put Stjepana Radića u Moskvu i pristup HRSS u Seljačku Internacionalu, Časopis za suvremenu povijest, 3/1972.
Bogdan Krizman, Ante Pavelić i ustaše, Zagreb 1978.
Zvonimir Kulundžić, Atentat na Stjepana Radića, Zagreb 1967.
Zlatko Matijević, Slom politike katoličkog jugoslavenstva – Hrvatska pučka stranka u političkom životu Kraljevine SHS, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Veze između frankovaca i radikala od 1922-1925, Historijski zbornik, XV/1962.
Hrvoje Matković, Hrvatska zajednica, Istorija XX veka, ZR, sv. 5, Beograd 1963.
Hrvoje Matković, Šurminova akcija za osnivanje Hrvatske narodne stranke, Historijski zbornik XIX-XX/1966-67.
Hrvoje Matković, Svetozar Pribićević i Samostalna demokratska stranka do šestojanuarske diktature, Zagreb 1972.
Hrvoje Matković, Povijest Jugoslavije, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Povijest Hrvatske seljačke stranke, Zagreb 1999.
Ante Pavelić, Doživljaji, Zagreb 1996.
Ante Pavelić, Doživljaji 2, Zagreb 1998.
Franjo Tuđman, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, sv. 1, Zagreb 1993.
Povijest plus je podcast s političkim, društvenim, kulturnim i drugim temama iz povijesti s naoko neobičnim detaljima koji kao novi kamenčići u mozaiku mogu ili promijeniti naše viđenje prošlih događaja i procesa ili samo biti iznimke koje potvrđuju pravilo. Ti detalji nisu uvijek nepoznati, senzacionalni, skriveni ili prešućeni. Široj publici možda su promakli, a u akademskoj zajednici nisu prepoznati kao važni. Mali broj ljudi ih može smatrati barem vrijednim spomena da bi nešto veći broj o njima barem razmislio.
Category
📚
LearningTranscript
00:28Hrvatska seljača
00:30Hrvatska stranka, samostalna demokratska stranka, demokratska stranka, savjez zemlje radnika i dio radikalskih disidenata.
00:39Blok je trebao predstavljati front protiv radikala s ciljem njihovog rušenja s vlasti.
00:45S idejom razgližavanja demokracije izašao je i Svetozar Hribičević, napuštajući dotadašnju politiku izolirane opozicije,
00:53kojom se distancirao i od vladajućih i od opozicijskih stranaka.
00:58U sklopu akcije stvaranja bloka demokracije došlo je 4. listopada 1927. do izravenog susreda do tada ljudih protivnika Stjepana Radića
01:09i Svetozara Hribičevića.
01:11Do stvaranja bloka demokracije nije došlo zbog unutarnjih nesuglasica u demokratskoj stranci, o kojoj je najviše ovisio uspjeh te akcije.
01:21Nakon neuspjeha u formiranju bloka, HSS i SDS su nastavili razgovore, rezultat kojih je bilo stvaranje Seljačko-demokratske koalicije 11.
01:31studenoga 1927.
01:34Po dogovoru, HSS i SDS u sklopu Seljačko-demokratske koalicije zajednički djeluju u skupštini izvan nje.
01:42Obje stranki su se obvezale da odvojeno neće sklapati nikakve posljedni sporozume s drugim strankama, te da jedna bez druge
01:50neće ući ni u kakvu vladu.
01:53SDK može ući u vladu kao celina, ali samo u takvu koja bi sfiguravala promjenu dotadašnjeg političkog sustava u smjeru
02:01demokracije, parlamentarizma i ravnopravnosti.
02:05Stvaranje Seljačko-demokratske koalicije bilo veliko iznenađenje za tadašnju jugoslavinsku političku javnost, jer se radilo o povezivanju stranaka i vođa
02:15s potpuno oprećnim stajalištima.
02:18Stjepan Radić je zastupnik poštivanja nacionalnih individualnosti i nositelj koncepcije federalizma, koji će omogućiti ostvarenje hrvatskog nacionalnog programa,
02:28odružio se s najodlučnijim i najupornijim ideologom jugoslavinskog klinitarizma i centralističkog poveđenja države.
02:36Međutim, povezivao ih je otpor prema vladajućem radikalskom režimu, koji je ugrožavanjem temeljnih načela demokracije i parlamentarizma onemogućavao stvarenje njihovih
02:48političkih programa.
02:50Velikosrpski hegemonizam, koji je onemogućavao bilo kakav oblik ravnopravnosti i samostalnosti Hrvatske u jugoslavinskoj državi,
02:58te ugrožavao hrvatsku nacionalnu individualnost, a koji je Prebičeviću pomogao da stvori centralističku režimu državu,
03:07sada je po Prebičeviću ugrožavao obstanak same te države.
03:11Isto tako Prebičević je spoznao da njegova dotadašnja politika svoj radnje sa radikalima nije dovela do stvaranja jedinstvene jugoslavinske nacije,
03:20već je ojačala i učvrstila velikosrpsku prevlast.
03:25Na povezivanje s Radićem Prebičevićev je poticala i činjenica da je vlada u Belgradu ugrožavala politički i gospodarski i trečanski
03:33krajeve u cijelini,
03:34dakle uz Hrvate i Srbije u Hrvatskoj, čiji je on zapravo bio predstavnik.
03:40Takva politika koja ostvarivala interes samo jednog dijela države, to je Srbije, bila je Prebičeviću kao ujerenu Jugoslavenu neprihvatljiva.
03:50Prioritet politike sjeljačko-demokratske koalicije bilo je uvođenje demokratskog režima, reforma uprave i državne administracije,
03:58te čišćenje državnog aparata od kolumpiranih i strančavskih elementa.
04:03Prednost je dakle dana demokratskim i etičkim načelima pred državnopravnim.
04:08Na taj su način krupne ideološke razlike između HSS-a i SDS-a oko kojih su uvođene dugogodišnje međusobne bespoštedne
04:17borbe,
04:17riješto zaobiđene i prešučene.
04:20Zapravo budući da je Radić 1925. priznao tadašnje državno pravno stanje za koje se zalagao Prebičević, makar i samo taktički
04:30s ciljem da ga kasnije promijeni,
04:32Prebičević je sebi mogao priuštiti savjez s čovjekom opričnih stajališta.
04:37Kao što je to učinio 1918. s Nikovom Pašićem, koji je isto imao Prebičević u opričnih stajališta.
04:46Radić je pak Sarvzom s Prebičevićem otklanjao sa sebe biljak separatizma i antidržavnosti.
04:51Osim toga, i on je imao iskustvo s radnje s Pašićem kao pobarnikom suprotnik političkih koncepcija.
04:59Ovaj novi korak i nije trebao biti preveliko iznenađenje.
05:03Radić je pokazivao spremnost za sporozum s EZS-om nekoliko mjeseci ranije,
05:08te je uskoro dogovorena koalicija dviju stranaka u Skupštini Primorsko-Kraješke oblasti.
05:15Stavanje seljačko-demokratske koalicije nije bilo dočekano sudobravanjem od strane drugih stranaka.
05:22Predosjećajući moguće povezivanje HSS-a i SDS-a,
05:25Hrvatska federalistička seljnika stranka je želići to spječiti preko svojih novina, nudila svoradnju SDS-u.
05:33Neočekujući stvarnost sklapanja dogovora s SDS-om,
05:36federalisti su željeli odvratiti Privičevića od sporozumijevanja s Radićem i obratno.
05:42Povezivanje HSS-a i SDS-a nije im odgovaralo jer su na taj način gubili inicijativu za stvaranje Prečanskog fronta.
05:50Isto tako su radnja s Privičevićem jačala je Radića,
05:54te od HSS-a i SDS-a stvarala političku snagu pored koje druge stranke u Hrvatskoj nemaju nikakve šanse.
06:01Nakon stvaranja SDK, federalisti napadeli Radića zbog nedosljednosti jer se odružio su donedavno svojim najvećim protivnikom.
06:10S druge strane, iako je načalno mogao podružati borbu SDK protiv sluvijanske hegemonije,
06:17HFSS je smatrao da SDK nema konkretan politički program kojim bi ostvario svoj cilj.
06:23Taj bi se program trebao otemeljiti naravno na federalističkim načelima.
06:28Negativan stav prema SDK zauzalo i HFSS-ov politički partner Hrvatska stranka prava.
06:36Za prečanski front koji stvaraju Radić i Privičević preko SDK, Ante Pavelić je rekao da je običan švindl, odnosno prijevara,
06:45kao i Narodno riječ je 1918. te bi umjesto njega trebao postojati Hrvatski front.
06:51Stanju državi SDS ne može se popraviti ljupkim riječima, kaže Pavelić, aludivajući na Radićevu politiku sporazuma.
07:02Hrvatska počka stranka ocjenila SDK kao konkubinac ili priližništvo.
07:07Radićev položaj u SDK ocjenjen je kao nepovaljan u odnosu na Privičevića,
07:12za koje kaže da je zlodoh za Hrvatski narod i njegove interese.
07:17Kako su u SDK obje stranke bile ravnopravne, a SDS je u Skupštini imao tri puta manje zastupnika od HSS
07:24-a,
07:24počkaši su se rugali Radiću da je Privičević bolja polovica, jer da njegov jedan poslanik vrijedi za tri Radićevca,
07:33a prema tome on sam vrijedi za tri Radića.
07:38Belgradska vlada je uz pomoć dvora pokušavala razbiti SDK pozivajući Radića da HSS uđe u vladu bez SDS-a.
07:46Međutim, Radiće te ponude kakredi Gorički odbijao prijetići da će ukoliko režim i dalje bude pokušavala razbiti SDK,
07:55HSS i SDS začas stvoriti jednu stranku, jer smo, kaže, mi u stvari jedna stranka.
08:02Radikale su kao proti težu SDK pokrenuli osnivanje Hrvatske narodne stranke,
08:08čiju bijezgru činili Hrvatski industrialci, trgovci i novčari, te nekoliko disidenta HSS-a.
08:16Tu akciju onemogućio je Ante Trumbić, s kojim su Hrvatski gospodarstvenici oko Vladimira Arka bili povezani.
08:24Trumbić je shvatio da je ta akcija osmjerena protiv njegova konkurenta Radića,
08:28ali nije želio omogućiti režim u Belgradu da ga uništi, budući da njegova Hrvatska federalistička seljačka stranka ne bi od
08:37toga imala nikakve koristi.
08:39Ni drugi pokušaj razbijanja SDK nisu dali rezultate.
08:44Tijekom krize vlade u veljači 1928. kralj Aleksandari povjerio Radiću mandat za formiranje koncentracijske vlade.
08:54Radić nije uspio formirati vladu zbog obstrukcije radikala.
08:58Zapravo, kralj je i računao na Radićev neuspjeh, želići stalnim krizama vlade kompromitirati parlamentarizam.
09:07Nakon toga Radić je predložio kralju da vladu formira osoba izvan parlamenta, pa makar to bio i jedan general.
09:15Radić je vjerovao da bi se na taj način onemogućio utjecaj srbijanskih stranaka na državnu administraciju,
09:22odnosno da je politizirao državni aparat koji se nalazi u njihovim rukama.
09:28Radićev prijedlog je izazvalo negodovanje ostalih stranaka.
09:31Zastupnik Hrvatske stranke prava odnosno Hrvatskog bloka u Skupštini,
09:37Ante Pavelić ocjenio je Radićev prijedlog o generalskoj vladi kao svamotu za hrvatski narod,
09:43ali da je pored ovakve uprave bolje i da vrak dođe nego da je ovo.
09:48Radikali i demokrati ocjenili su zahtjev SDK za generalskom vladom kao atak na parlamentarizam,
09:54te da žele izvan parlamentarnim putem doći na vlast.
09:59Takvom ocjenom želili su sebe predstaviti kao branitelja načela parlamentarizma od SDK,
10:05koji se je dotada zalagao za očuvanje tih načela.
10:09Ovakav razvoj događaja odgovarali upravo onim snagama koje su se zalagale za diktaturu.
10:15Kriza vlade okončana je pod kraj Veljače 1928. opnovom vlade Veljevu Kičevića,
10:23u koji su pored radikala sudjelovali demokrati oko Vojslava Marinkovića,
10:28Slovenske ljudske stranke i jugoslavenske muslimanske organizacije.
10:33Seljačko-demokratska koalicija djelovala organizirajući javne skupove i oštre i stupovići u skupštini.
10:39Boveći se protiv velikog srpskog hegemonizma, SDK je zahtjevala ravnopravnost i jednakost svih dijelova države
10:47u zakonodavnom i financijskom smislu, koštivanje ustava i osnovnih demokratskih načela.
10:54HSS se nakon povratka opoziciju vratio na koncepciju složene države,
10:59ali je pri sklapanju Saveza s SDS-om to pitanje zaobiđeno.
11:03Te u prvim mjesecima postavanja SDK vodi političku borbu pozivajući se na ustav.
11:10Međutim, postavući sve svjesnije biti srbijanske politike, sredinom veljače 1928.
11:17Pribićević govori povećanju teritorija oblasti s proširenom autonomijom,
11:22koja bi se mogla regulirati i revizijom ustava.
11:26Ovu Pribićevićevu ideju Radić je konkretizirao rekavši da Hrvatska, Slavnija i Dalmacija moraju biti jedna oblast,
11:35a cijela država imao bi tri do četiri oblasti.
11:38Tako je SDK ponovo postavila pitanje državnog uređenja.
11:43Sredočko-demokratska koalicija oštro napada vladu, obdužujući pojedine ministre,
11:48kako za nedemokratske metode, tako i za korupciju.
11:52Ponovno postavljanje pitanja o državnom uređenju i napad SDK na vladu pojačavali su opću političku napetost u zemlji.
12:03Hrvatska
12:10Hrvatska
12:16Hrvatska
12:18Hrvatska
12:22Hrvatska
Comments