- 2 days ago
1. prosinca 1918. Hrvatska je stvorena je Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1929. pod imenom Kraljevina Jugoslavija. Nakon toga došlo je pregrupiranja dotadašnje hrvatske političke i stranačke scene. Neke stranke iz doba Austro-Ugarske nastavljaju postojati, neke se uključuju i spajaju u nove stranke, a nastat će i neke nove.
Stranke su se razlikovale prema tome jesu li podržavale nastanak nove jugoslavenske države, u čemu su neke i same sudjelovale ili su se protivile. One koje su je podržavale razlikovale su se prema tome jesu li bile za već proglašenu monarhiju ili republiku te za već u praksi centralističko uređenje ili za njezino autonomističko ili federalističko preuređenje.
U devet epizoda podcasta Povijest plus objašnjavamo kako je, u austrougarsko doba oporbena i politički neutjecajna Hrvatska seljačka stranka, u novoj jugoslavenskoj državi postala plebiscitarno dominantna politička opcija među etničkim Hrvatima i kakve je imala odnose sa svojim mnogo slabijim političkim suparnicima.
Literatura:
Ljubomir Antić, Hrvatska federalistička seljačka stranka, Radovi IHP, 15/1982.
Branislav Gligorijević, Parlament i političke stranke u Jugoslaviji 1919-1929, Beograd 1979.
Josip Horvat, Politička povijest Hrvatske, sv. 2, Zagreb 1989.
Rudolf Horvat, Hrvatska na mučilištu, Zagreb 1992.
Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike, Zagreb 1995.
Fikreta Jelić-Butić, Ustaše i NDH, Zagreb 1977.
Mira Kolar-Dimitrijević, Put Stjepana Radića u Moskvu i pristup HRSS u Seljačku Internacionalu, Časopis za suvremenu povijest, 3/1972.
Bogdan Krizman, Ante Pavelić i ustaše, Zagreb 1978.
Zvonimir Kulundžić, Atentat na Stjepana Radića, Zagreb 1967.
Zlatko Matijević, Slom politike katoličkog jugoslavenstva – Hrvatska pučka stranka u političkom životu Kraljevine SHS, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Veze između frankovaca i radikala od 1922-1925, Historijski zbornik, XV/1962.
Hrvoje Matković, Hrvatska zajednica, Istorija XX veka, ZR, sv. 5, Beograd 1963.
Hrvoje Matković, Šurminova akcija za osnivanje Hrvatske narodne stranke, Historijski zbornik XIX-XX/1966-67.
Hrvoje Matković, Svetozar Pribićević i Samostalna demokratska stranka do šestojanuarske diktature, Zagreb 1972.
Hrvoje Matković, Povijest Jugoslavije, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Povijest Hrvatske seljačke stranke, Zagreb 1999.
Ante Pavelić, Doživljaji, Zagreb 1996.
Ante Pavelić, Doživljaji 2, Zagreb 1998.
Franjo Tuđman, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, sv. 1, Zagreb 1993.
Povijest plus je podcast s političkim, društvenim, kulturnim i drugim temama iz povijesti s naoko neobičnim detaljima koji kao novi kamenčići u mozaiku mogu ili promijeniti naše viđenje prošlih događaja i procesa ili samo biti iznimke koje potvrđuju pravilo. Ti detalji nisu uvijek nepoznati, senzacionalni, skriveni ili prešućeni. Široj publici možda su promakli, a u akademskoj zajednici nisu prepoznati kao važni. Mali broj ljudi ih može smatrati barem vrijednim spomena da bi nešto veći broj o njima barem razmislio.
Stranke su se razlikovale prema tome jesu li podržavale nastanak nove jugoslavenske države, u čemu su neke i same sudjelovale ili su se protivile. One koje su je podržavale razlikovale su se prema tome jesu li bile za već proglašenu monarhiju ili republiku te za već u praksi centralističko uređenje ili za njezino autonomističko ili federalističko preuređenje.
U devet epizoda podcasta Povijest plus objašnjavamo kako je, u austrougarsko doba oporbena i politički neutjecajna Hrvatska seljačka stranka, u novoj jugoslavenskoj državi postala plebiscitarno dominantna politička opcija među etničkim Hrvatima i kakve je imala odnose sa svojim mnogo slabijim političkim suparnicima.
Literatura:
Ljubomir Antić, Hrvatska federalistička seljačka stranka, Radovi IHP, 15/1982.
Branislav Gligorijević, Parlament i političke stranke u Jugoslaviji 1919-1929, Beograd 1979.
Josip Horvat, Politička povijest Hrvatske, sv. 2, Zagreb 1989.
Rudolf Horvat, Hrvatska na mučilištu, Zagreb 1992.
Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike, Zagreb 1995.
Fikreta Jelić-Butić, Ustaše i NDH, Zagreb 1977.
Mira Kolar-Dimitrijević, Put Stjepana Radića u Moskvu i pristup HRSS u Seljačku Internacionalu, Časopis za suvremenu povijest, 3/1972.
Bogdan Krizman, Ante Pavelić i ustaše, Zagreb 1978.
Zvonimir Kulundžić, Atentat na Stjepana Radića, Zagreb 1967.
Zlatko Matijević, Slom politike katoličkog jugoslavenstva – Hrvatska pučka stranka u političkom životu Kraljevine SHS, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Veze između frankovaca i radikala od 1922-1925, Historijski zbornik, XV/1962.
Hrvoje Matković, Hrvatska zajednica, Istorija XX veka, ZR, sv. 5, Beograd 1963.
Hrvoje Matković, Šurminova akcija za osnivanje Hrvatske narodne stranke, Historijski zbornik XIX-XX/1966-67.
Hrvoje Matković, Svetozar Pribićević i Samostalna demokratska stranka do šestojanuarske diktature, Zagreb 1972.
Hrvoje Matković, Povijest Jugoslavije, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Povijest Hrvatske seljačke stranke, Zagreb 1999.
Ante Pavelić, Doživljaji, Zagreb 1996.
Ante Pavelić, Doživljaji 2, Zagreb 1998.
Franjo Tuđman, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, sv. 1, Zagreb 1993.
Povijest plus je podcast s političkim, društvenim, kulturnim i drugim temama iz povijesti s naoko neobičnim detaljima koji kao novi kamenčići u mozaiku mogu ili promijeniti naše viđenje prošlih događaja i procesa ili samo biti iznimke koje potvrđuju pravilo. Ti detalji nisu uvijek nepoznati, senzacionalni, skriveni ili prešućeni. Široj publici možda su promakli, a u akademskoj zajednici nisu prepoznati kao važni. Mali broj ljudi ih može smatrati barem vrijednim spomena da bi nešto veći broj o njima barem razmislio.
Category
📚
LearningTranscript
00:12Hrss
00:13Primjena obznane na Hrss i hapšenje stranočkog vodstva
00:16doveli u pitanje sudjelovanje te stranke na parlamentarnim izvorima 8. veljače 1925.
00:25Postojala je mogućnost da PP vlada zabrani Hrssu postavljanje svojih kandizatskih lista.
00:32Međutim, vjerujući da su poduzete mjere dovoljne i da će zbog njih Hrss izboriti loš rezultat,
00:39te bojči se da bi radikalnije mjere u javnosti stvorile dojam o slabosti vlade i strahu od izborne koraza vladećih
00:47stranaka,
00:48vlada je dopustila izlazak Hrss-a na izbore.
00:51Povjesničar Branislav Glikorijević navodi da vlada nije ne imala zakonske mogućnosti zabraniti kandidatske liste Hrss-a.
01:00Tek nakon izbora prilikom verifikacije u Skupštini mogli su biti poništeni mandati zastupnika koji su bili oglašeni kao komunisti.
01:10Dok se još nije znalo hoće li Hrss-u biti dopušteno da istakne svoje kandidate,
01:15Hrss je predložio zajedničarima ukoliko Hrss ne bi mogao izaći na izbore da Hrss postavi svoje izborne liste,
01:24a bivačima Hrss-a bilo bi preporučeno da glasaju za liste HZ-a.
01:29Do toga je došlo u tri izborna okruga u kojima su odbijene liste Hrss-a.
01:34U ostalim izbornim okrozima zajedničari nisu postavili samostane liste,
01:39već je nekoliko njihovih istaknutih članova, poput Ante Teomića i Ivana Larkovića,
01:45bilo kandidirano na listama Hrss-a.
01:49A drugi su preporučili svojim pristašama da glasaju za Hrss.
01:54Izbornu suradnju Hrss-a unudila je Nezavisna radnička partija Jugoslavije, odnosno Komunistička partija Jugoslavije.
02:02Međutim, NRPR kao legalna organizacija KPU je zapravo već bila zabranjena odlukom PP vlade 12. srpnja 1924.
02:13Zato su komunisti predlagali zajedničko nastupanje na izborima pod imenom Radničko-Seljački republikanski blok.
02:22Na temelj suradnje bila bi borba za puno priznanje prava na državnu samostalnost i slobodu svih potvrčenih naroda Jugoslavije.
02:31Za stvaranje neovisnih republika Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Crbne Gore i za slobodu Albanaca.
02:38Te ostvarenje eratičko-Seljačke republikanske vlasti.
02:43HRSS je odbijao ponude NRPR suprostavljajući svoj pacifizam, kako navodi, komunističkom pokolju revoluciji.
02:51To potužujući komuniste da žele iskoristiti seljaštvo kao obuđe radničke diktature.
02:57Zahtjev za stvaranje navedenih neovisnih republika, HRSS je smatrao provokativnim materijalom za državnog odljetnika protiv HRSS-a.
03:07NRPR je obtužila vodstvo HRSS-a da se odbijaoći savest radnika i seljaka teško grešilo o interese Hrvatskog seljaštva, radništva
03:17i seljaštva svih naroda Jugoslavije, te o osnovno načele seljačke internacionale, čiji je član.
03:24Zato je NRPR pozvala Hrvatsko seljaštvo i organizacije HRSS-a da neovisno od vodstva stranke osnovi Republikanski savest radnika i
03:33seljaka sa NRPR-a i glasaju za njegove liste.
03:37Ipak, nakon što u mnogim izbornim okruzima nije uspjela istaknuti liste radništva i seljaštva bloka,
03:45Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije je pozvalo svoje članove da tamo gdje u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Vojvodini nisu
03:53istaknute te liste glasaju za HRSS.
03:56Time bi dokazali kako KPU iskreno želi pomoći svjerovašnim hrvatskim seljacima u borbi za socijalno i nacionalno oslobođenje, u okviru,
04:07kako kaže, nezavisne Hrvatske republike.
04:10Međutim, dio članstva u Hrvatskoj se usprotivio odluci CK-KPU o glasanju za jednu građansku bovržalsku stranku.
04:18Ta je bojkotirao izbore.
04:20S druge strane radikali su pokušavali uslabiti HRSS s pomoću novih strančkih kombinacija.
04:28Još prije primjene obznane na HRSS odvojila se grupa skupštinskih zastupnika te stranke na čelu s Vinkom Lovrekovićem, s namjerom
04:37osnivanja nove stranke.
04:39Vodeći ulogu u toj stransi uz Lovrekovića imali bi prema pisanju tadašnjeg tiska ministriju Pepe Vladi, Đurba Šurmin i Mate
04:48Drinković.
04:50Međutim, do osnivanja te stranke nije došlo.
04:53Umjesto nje, Đurba Šurmin je sam pod kvr. 1924. u pošetkom sječnja 1925. osnovao Hrvatsku narodnu stranku.
05:04Ta stranka se izjašnjavala za monarchističko uređenje države, ali i za hrvatsku nacionalnu individualnost, naglašavajući pravo samostalne odluke hrvatskog naroda,
05:16koja bi došla do izražaja prilikom revizije ustava.
05:19Iako je Šurmin vjerojatno u to sam vjerovao, mogućnost revizije ustava bila je nerealna.
05:25Ova nova stranka trebala je Pašiću da od Radića odvuče dio Kristaša preinstveno u gradovima.
05:32Zbog toga je programu ispomenuta moguća, ali s Pašićeve strane i nenamjeravana revizija ustava.
05:40Šurmin je s ovom strankom želio stvoriti prototežu Svetozaru Pribičeviću, a to isto želio i Nikola Pašić.
05:48Iz tih razloga u predizglednoj kampanji, osim što kritizira Radićevu politiku, Hrvatska narodna stranka oštova napada i Pribičevića, vjerujući da
05:58će tako privući više hrvatskih birača.
06:02Međutim, izborni rezultat za Šurminovu stranku bio je porazan i ona se nakon Radićevog zakreta, kada Pašiću više nije bila
06:09potrebna, neprimijetno ugasilo.
06:13Radikali su pokušali skovistiti Frankovce s kojima su već prije bili porazani.
06:19Frankovci su, kako su tvrdjeli njihovi protivnici, dobivali od Radikala velika financijska sredstva za svoje novine i predizbornu kampanju.
06:27Biračeva su predstavljali Hrvatsku stranku prava kao najstariju i najčistiju Hrvatsku stranku s kojom će najbolje ostvariti svoja, kako kažu,
06:37narodna i državna prava i slobodu, te istovremeno dokazati zapadnoevropskim silama da ne vade kao Radić za interese Moskve.
06:46Hrvatska pučka stranka je željela iskoristiti težak položaj HRSS-a kako bi privukla njegove birače.
06:53Za razliku od Frankovaca HPS je izbjegavao otvoreno kritizivati Radića. Već ga je načelno branio, napadajući Pepe vladu zbog nasilja
07:03nad HRSS-om, vjerujući da će se tako bolje afirmirati među Radićevim pristašama.
07:10Izbori nisu prošli onako kako je Pepe vlada priđekivala. Radikali i Pribićevićev SDS, udruženi u nacionalni blok, osvojili su 164
07:21mandata, radikali 143, SDS 21.
07:27Nasuprat opoziciji koja osvojila 151 mandata. Dakle, vladine stranke i povijed pritiska i terora nisu osvojile takvu većinu kojom bi
07:36bile sigurne na vlasti.
07:39HRSS koji je od svih opozicijskih stranaka bio izložen najvećem teroru, dobio je još više glasova nego na prethodnim izborima
07:47i 67 mandata.
07:49Od toga su šest dobili zajedničari. Ante Trumbić, Ivan Larković, Albert Bazala, Vladislav Polić, Milovan Žanić i Ivan Kajać.
08:01Ostale hrvatske stranke nisu osvojile nijedan mandat.
08:05Nasuprat vladinom nacionalnom bloku stvoren je blok Narodnog sporazuma i seljačke demokracije koji su sačinjavali
08:13Demokratska stranka, Hrvatska republikanska seljačka stranka, Slovenska ljudska stranka i Jugoslavinska muslimanska organizacija.
08:22U svom programu blok se izrašnjavao za poštivanje demokratskih sloboda, zoveđenje države prema Narodnom sporazumu na načelima ravnopravnosti Srba, Hrvata
08:33i Slovenaca,
08:33te za parlamentarnu monarhiju engleskog tipa, s razrinom demokratskom samupravom od općina do parlamenta, isključivši diktaturu svake vrste.
08:46Prihvaćanje ovakvog programa bloka, u kojem se prihvaća monarhija, a federacija zamjenjuje lokalnim i pokreskim samupravama,
08:54od strane Hrvsesa bila je svojvrsna najava skorog Radićevog zaokveta.
09:00Novinar Josip Horvat navodi kako je blok služio Radiću kao jedna etapa za programsku evoluciju i kao rezervni parlamentarni položaj,
09:09jer je u isto vrijeme pregovarao s radikalim.
09:13Vidjevši da taktika represije prema Hrvsesu nije dala rezultate, kralj Aleksandar se odlučio na pokušaj dogovora s Radićem.
09:22Radić, pak shvativši da sa svojom dotadašnjom taktikom nije ništa postigao, a da ga boravak u zatvoru može na duže
09:30vrijeme politički nemogućiti, pristao je na pregovore.
09:34Rezultat tih prvih Radićevih kontakata s kraljivnih dosalnicima bila je izjava od 27. kožujka 1925.
09:44koju je u Narodnim skupštini u ime Stjepana Radića dao njegov nečak Pavle Radić.
09:49Tom izjavom je HRSS priznao dinastiju Kavađođevića, a političko stanje stvoreno Vidovdanskim ustavom kao realno stanje, koje bi se izmijenilo
10:01njegovom revizijom na načelima sporazuma Srba, Hrvata i Slovenaca.
10:06Radićevo predanje Monarhije i Vidovdanskog ustava bilo je veliko iznenađenje, kako za javnost, tako i za političke stranke.
10:16Hrvatska zajednica izdržavala svoje iznenađenje, ostavljujući dojam, kako je Radić to učinio sam na svoju ruku, ne obavištavajući ih kao
10:24i svoju vlastitu stranku.
10:27Međutim, Ante Trumbić je kao Radićev branitelj stalno bio u kontaktu s njim u zatvoru, pa je bio upućen u
10:33Radićeve naneve.
10:35Novinar Zvonimir Kulonđić navodi kako je sam Trumbić ko želi kraj Aleksandra utjecao na Radićevu odluku.
10:42Kasnije Radić tvrdio da je Trumbić znao za pripremanje izjave od 27. kožujka 1925.
10:50i sam sudjelovao u njeznoj izrazi.
10:54To potvrđuje Trumbićeva rečenica na margini njegovog primjerka te izjave u kojoj navodi kako je Radić njemu diktirao tu izjavu
11:02pred sucem i stražiteljem.
11:05Na izjavu Pavla Radića zajedničari reagiraju prijelično sudržano bez nekog određenog stava, ali s pomalo vedljivim znakovima nesladanja.
11:16Razloga takvoj sudržanosti bilo je više.
11:19Nema jedne kombinacije u prijelaznom razdoblju do konačnog sporozuma Radikala i Radićevaca, zajedničari bi u vladi zaudeli nekoliko ministarskih mjesta.
11:29Međutim, kako nisu mogli biti sigurni u iskod pregovora Radićevaca i radikala, te se ne želići kompromitivati privremenom kolaboracijom s
11:38režimom, zajedničari su to odbili, nadavući se ipak možda u nekoj povoljnoj kombinaciji.
11:45U takvom stavu uvodila ih je i mislao da u slučaju sporozuma Radića sa radikalima, oni Radiću više neće biti
11:52potrebni, te da će nakon toga biti potisnuti u političku pozadinu.
11:57Drugi razlog je bila činjenica da su tek prije nekoj komiseci prihvatili republikanstvo, tok je Radić sada priznao monarhiju i
12:05vidovdanski ustav.
12:07Ovako nagli povratak na monarhizam kao i napuštanje federalizma bili bi za njih prijelični nezgodni jer bi time pokazali da
12:15su ovisni Radiću te da nemaju vlastitog identiteta.
12:18Dok toga je Trumić pokušavao odvratiti Radićom sporozuma sa radikalima što je Radić bi aktumačio kao želju zajedničava da on
12:26bude osuđen kako bi oni imali slobodu akcije.
12:30U sličnoj poziciji kao i zajedničavi našli su se koalicijski partneri radikala u vladi i Bičevićevi samostalni demokrati.
12:39Radićev za okreta SDS je mogla smatrati velikim uspjehom svoje politike.
12:44Međutim sada se pojavila mogućnost da sporozumom Radićevaca i radikala budu potisnuti iz vlasti u opoziciju.
12:53Iz tih kao i značajnih razloga SDS je želio da ne dođe do takvog sporozuma pa i sam tome pokušavao
13:00pridonjeti.
13:01Radićevo priznanje Monarhije i Vidovdanskog ustava Komunistička partija Jugoslavije je ocjenila kao kapitulaciju i izdaju.
13:09Kraj VSS je optužen da se odrekao svi glavnih osnova svoje ideologije.
13:14Seljačke internacionale, seljačkog i republikanskog programa,
13:19borbe za pravo narodnog samopodeljenja i nezavisnu Hrvatsku,
13:23kao i borbe proti Monarhije, militarizma i hegemonije Srpske buržuazije.
13:28Upregluši se tako kola, klasnog i nacionalnog umjetavanja.
13:34Nakon izave Pavla Radića započele razdoblje pregovara između Radikala i Radićave stranke,
13:40sada pod novim imenom Prvatska sjeljačka stranka.
13:44Pri tome je HSS i dalje bio izložen pritisku režima.
13:48Vodstvo HSS-a i dalje je držano u zatvaru,
13:52Pašić je 29. travnja 1925. obnovio koalicijsku vladu Radikala i SDS-a.
14:00To je Pašić uslužilo kao pritisak na HSS,
14:03jer je tako mogao manevrirati sudaljavanjem Pribičevića iz vlade,
14:08tjerajući tako HSS na dalje ustupke.
14:11Osobito u pitanju revizije ustava, na što ni kralj nije pristajao.
14:15Drugo svesto pritiska bila je verifikacija zastupničnih mandata HSS-a.
14:21Odlukom Narodne skupštine poništeno je šest mandata vodstva HSS-a,
14:26Radića, Mačeka i drugih,
14:28kao pripadnicima sjeljačke i treće internacionale.
14:32Za dio zastupnika odlučeno je da anketni odbor utvrti njihov odnos prema odluci vodstva
14:38do stranka pristupih sjeljačkoj internacionali,
14:41na temelju čega bi se njihovi mandati verificirali ili poništili.
14:47Preostalnim zastupnicima, među njima i zajedničarima, mandati su verificirani.
14:52Nakon što je anketni odbor ubavio svoj posao,
14:55skupština je verificirala i preostale mandate HSS-a,
14:59osim već prije poništenih mandata vodstva.
15:01Protiv verifikacije bio je samo SDS koji je poništavanje mandata želio onemogućiti povezivanje HSS-a radikala.
15:12U isto vrijeme intenziviraju se kontakti između radikala i Frankovaca.
15:16Tijekom Užujka i travnja 1925. vode se pregovori o raspuštanju Hrvatske stranke prava i njezinom pristupanju u radikalnu stranku,
15:27ili stvaranju posebne Hrvatske radikalne stranke koja bi uskoro sovaživala s Pašićevom radikalnom strankom.
15:34HSS-a također predlagalo da se povodom tisućete godišnjice Hrvatskog kraljestva kralja Aleksandar okuni Hrvatskom krunom.
15:44Tako bi Frankovci priznali monarchiju, jedinstvo države i vidoblanski ustav.
15:50Srpska, Hrvatska i slovenska radikalna stranka sovaživala bi na osnovi svojih nacionalnih programa
15:55i hvaćajući Jugoslavenstvo kao geografski pojem.
16:00Frankovci su tako željeli iskoristiti trenutno težak položaj HSS-a i izvući neke koristi za sebe, odnosno dobiti vlastnu Hrvatskoj.
16:11Radikali su pak željeli što više oslabiti Hrvatski pokrit, povezujući se s njegovim najekstremnijim dijelom,
16:17te isporištavajući njihov antakonizam prema HSS-om.
16:22Nakon sporazuma radikala s HSS-om, razgovori između Frankovaca i radikala so prekinuti.
16:27Od dogovora nije bilo ništa.
16:30Kada su pregovori HSP-a sa radikalnom strankom postali poznati javnosti, Frankovci su ih prvo potvrdili.
16:37Stavedići da je to posljed normalno, budući da to čine njihovi protivnici, radičarci i zajedničari,
16:43koji su, kažu, izdali Hrvatsko, zbog čega se Frankovci moraju sloniti na radikale da bi spriječili izdaju Hrvatske od strane
16:51drugih stranaka.
16:53Kasnije, kada su pregovori sa radikalima propali, HSP povicao da je bilo službenih pregovora sa radikalima,
17:00prikazujućih kao privatne akcije pojedinih članova stranke.
17:03Trvnje kako je HSP pregovarao sa radikalima objašnjavane su kao podmetanja HSS-a i HZ-a,
17:11s ciljem da skrenu sa sebe nezadovoljstvo javnosti zbog pradićavog priznanja monarhije i vidovdanskog ustava.
17:192. srpnja 1925. započeli su službeni pregovori između radikalne stranke i HSS-a, čiji je glavni pregovorač bio Pavle Radić.
17:29On nije obavištavao ostale zastupnike o tijeku i rezultatima pregovora, zbog čega je došlo do sukoba sa zajedničarima.
17:38Kad je 14. srpnja 1925. potpisan sporozum sa radikalima, oni su sa zastupnikom HSS-a Matom Jagatićem
17:47vlasali proti sporozuma i poberenja Stjepona Radiću za novu politiku,
17:53zbog čega ih je Pavle Radić isključio i zastupničkog Hrvatskog sredeškog kluba.
17:5718. srpnja 1925. formirana je radikalsko-radićarska vlada, ili RR vlada, u kojoj je HSS imao četiri ministra i tri
18:09državna podsekretara.
18:11U njoj je Stjepan Radić u studijenom iste godine zauzeo mjesto ministra prosvjeta.
18:18Formiranjem RR vlade prestao je postojati blok naravnog sporozuma i sljedećke demokracije,
18:24a radikali su raskinuli koaliciju s SDS-om koji od sada ne prestanu u opoziciji.
18:30Reakcije drugih Hrvatskih stranaka bili su isključivo negativne.
18:34Devet okolova za 1925. zastupnici Hrvatske zajednice s još nekoliko nezadovoljnih zastupnika HSS-a objavili su deklaraciju kojom su izradili
18:45svoj stav o novej politici HSS-a.
18:48U njoj su retrospektivno prikazavši događaje od 1918. do 1925. osudili odstvo HSS-a zbog prihvaćanja Hrvatskog ustava i njime
19:01stvarenog stanja.
19:03Protiv kažu jasne zažene volje naroda Hrvatskoga.
19:06Time su po njima napušteni svi zahtjevi koje Hrvatski narod postavio kao izraz svojega narodnog suvereniteta i političke individualnosti.
19:17Radiću je prigovoreno da se ponašao diktatorski, jeste s radikalima sporazumijevao sam bez odoprenja i vlaštenja Hrvatskog seliškog kluba.
19:27Priznanjem Vidovdanskog ustava, a time i centralizma po potpisnicima deklaracije, nije zapravo sklopljen nikakav sporazum.
19:36Vodstvo HSS-a jednostavno napustilo Hrvatski nacionalni program i prihvatilo program i politiku Pašića i Pribičevića.
19:44Na isti način reagirala i Hrvatska pučka stranka.
19:48Sporazum HSS-a sa radikalima nazvala je sramotnom kapitulacijom, krom su se Radićevci zauvijek odrekli svake revizije ustava.
19:57Kako je ciljno konstativano, sada Stjepan Radić Pašiću samo zamijenjuje Svetozlava Pribičevića.
20:03Do nezadovoljstva sporozuma sa radikalima došlo je i u samome HSS-u.
20:10Radić disidente isključuje i stranke, te se oni pokušavaju samostalno politički organizirati, na bazi otvora novoj politici HSS-a.
20:19U listopadu 1925. Petrovica parlamentarnih zastupnika na čelu sa Stjepanom Bučom osnovali su novu stranku pod nazivom Hrvatski seljački republikanski
20:31savez, s ciljem okupljanja pristača HSS-a na starom programu.
20:36Amerizacije HSS-a pozvane su da izaberu nova vodstva koja će nastaviti legalnu borbu za narodno i seljačko oslobođenje. Kako
20:45su to birači zrazili na posljednjim izborima?
20:47Pornan nakon osnivanja, HSRS se odlučio za suradnju sa Hrvatskom strankom prava.
20:54HSRS i HSP zaključili su politički savjec pod nazivom Hrvatski blok, stiljem borbe za otklanjanje po njima štetnih posljedica radičavog
21:04zaokvjeta.
21:05Programska platforma bloka bila je samo određenje Hrvatskog naroda, poploni Hrvatski narodni državni suvrenitet uz konfederativno određenje države.
21:16Hrvatska zajednica s nekim disidentima HSS-a, Matom Jagatićem, Stjepanom Urojićem i drugima pokrenule osnivanje nove stranke.
21:25Prvi korak bila je konferencija u Splitu 13. rujna 1925. na kojoj je osnovan Hrvatski narodni federalistički savjez.
21:35Da bi 11. stješnja 1926. u Zagrebu usvajanjem programa i statuta bila osnovana Hrvatska federalistička seljačka stranka.
21:46Za predsjednika je izobran Ivan Lorković, a važni članovi predsjedništa bili su Ante Trumbić, Ante Bazala, Mato Jagatić i Stjepan
21:57Urojić.
21:57U svome programu HFSS se zalaže za federalističko uređenje Jugoslavijske države.
22:05Programski se federalisti ne izašnjavu u obliku vladavine, ali u praksi prihvaćaju monarchiju.
22:10Praktično djelovanje HFSS-a svodi se na ošpev kritiku nove Radićeve politike, koju naziva izajničkom.
22:19Radić federalistima ne ostaje dužan, već traži od njih da vrate skupštinske mandate koje su dobili na njegovim izbornim listama
22:26i glasovima njegovih pristaša.
22:29Oni su to odbili tvrdeći da oni nastavljaju politiku za koju su dobili povjerenje birača, zavazit kod Radića koji je
22:37to povjerenje izigrao.
22:39Upravo on ne vodi politiku za koje je izabran.
22:43Kao i Hrvatska zajednica i Komunistička partija Jugoslavije pokušava uspostaviti sladnju s disidentima HSS-a.
22:50No, dok HZ snjima stvara novu stranku, Hrvatsku federalističku seljsku stranku protiv HSS-a,
22:58KPI-u želi spriječiti razbijanje HSS-a jer bi to odgovaralo veliko srpskim hegemonistima.
23:04Umjesto toga KPI-u nastoji utjecati na bučav Hrvatski seljački republikanski savez i grupu oko Stjepana Urojića,
23:13da se vrate u HSS i ojačaju struje koje bi natirale Radića da se vrati slavom programu.
23:18Međutim, ti pokušaje nisu dali rezultate.
23:22Kako već navedeno, Urojić je s HZ-om osnovao HFSS,
23:27a HSRS i HSP-om stvorio Hrvatski blok.
23:31Trediranja u HSS-u su se nastavila, ali u drugom pravcu.
23:35Nakon nekoliko mjeseci sudjelovanja u vladi Radić je sve nezadovoljniji,
23:40jer radikali izbunjavaju svoje obaveze i sporazuma.
23:44Dolaze do krize u odnosima HSS-a i radikalne stranke,
23:48zbog čega se neprestano mijenja sastav vlade iz koje odlaze i Pašić i Radić.
23:54Stalnim izazivanjem vladnih kriza, Radić želi stvoriti situaciju koja će dovesti do novih izbora.
24:01Vjerovao je da će na njima učestiti pozicije HSS-a i tako biti jači u odnosu na radikalnu stranku, koja
24:09je uzdrmana unutavljnim trzavicama.
24:12Ovakvom Radićevom politikom bila je nezadovoljna grupa zastupnika HSS-a na čelu s Nikolom Nikićem,
24:19povezana s dvorom i radikalima te željna važnije uloge u državnoj politici.
24:23Do prvog odvajanja te grupe u posljednom zastupnički klub došlo je polovinom travnja 1926.
24:32Kada su Nikola Nikić i Benjamin Šuperina, uprkos Radićevoj odluci da HSS istupi iz vlade,
24:39ostali u vladi kao ministri.
24:42Ponovnim ulaskom HSS-a u vladu Nikićeva grupa se vratila u Hrvatski sjeljački klub.
24:48Do definitivnog razlaza došlo je u srpnju 1926.
24:52Kada je Nikićeva grupa isključena iz Hrvatskog sjeljačkog kluba,
24:57a ona je tada ponovno osnovala se vlastiti zastupnički klub, klub Hrvatske sjeljačke stranke.
25:04Prama instrukcijama kraja Aleksandra Nikić je stupio pregovore
25:09s Trumbićem o mogućoj fuziji njegovog parlamentarnog kluba s Hrvatskom federalističkom sjeljačkom strankom,
25:15na osnovi federalističkog programa ublaženog zahtjevom za samoupravama.
25:20Ta Hrvatska formacija, kojoj bi po predviđenju Nikića prišao dio zastupnika HSS-a na čelu s Nikolom Prekom,
25:29zamijenila bi na vlasti HSS.
25:31Trumbić je predlog odbio jer se od njega tražilo da se HSS odrekne programa koji je svojim nedavnim osnivanjem tek
25:39prihvatio,
25:40bez garancija da bi se moguća revizija ustava stavno provela.
25:44Osim toga, Trumbić se bojao da bi se takvom slovađom njegova stranka samo kompromitirala i propala na sljedećim izborima.
25:52Nikićevom ostavkom na ministarski položaj u listopadu 1926. kojim je radi Čuritova opstna koalicija isporazuna sa radikalima,
26:03dogovori Nikića i Trumbića predstaju.
26:0528. sjećnja 1927. HSS je raskinuo koaliciju sa radikalnom strankom i istupio iz vlade.
26:15Povod su bila nasilja i zloupotrebe radikala na oblastnim izborima protiv opozicije ali i HSS-a,
26:22koji na tim izborima potvrdio svoju dominaciju potpuno prorazirši svoje protivnike.
26:28Tako se HSS ponovno našao u opoziciji.
26:30Nakon raspada ER koalicije federalisti opet ulaze u političke kombinacije.
26:37U prvom pokušaju uključivanja HFSS-a u vladu u veljači 1927.
26:43posebednici između radikala i federalista bili su Nikola Nikić i Matko Laginja.
26:49Ponovni pokušaj učinjeni su u travnju i ljeti iste godine, ali bez rezultata.
26:55Iz istih razloga kao i prije.
26:5719. lipnja 1927. HFSS-a je pristupila Hrvatskom bloku, u kojoj su već bili utruženi Hrvatska stranka prava i Hrvatski
27:11sjeljački republikanski savjes.
27:12Cilj bloka bilo je ostvarenje Hrvatske državne samostalnosti na temelju Hrvatskog državnog prava.
27:20Preprije ka ostvarenju toga cijelja bili su po njima centralistički Hrvatski ustav i Stjepan Radić kao jedini Hrvatski predstavnik takovog
27:29ustava na njemu osnovanog centralizma.
27:32Program bloka temelio se više na načeljima pravaštva, pa iako u programu stoji da stranke predrižavaju svoj stranački program, te
27:42da jedna stranka ne smije pobijati drugu,
27:44mogao se stvoriti dojam da je blok jezgrao nove jedinstvene stranke na pravaškim ostavama.
27:50U prilog tome govori odluka da nove stranačke organizacije na terenu budu zajedničke pod imenom Hrvatski blok.
27:58Blok je u svoje redove želio uključiti i Hrvatsku putku stranku, ali bez rezultata.
28:03Dok su druge stranke zamišljale blok kao trajnu političku grupaciju, čije bi članice slovađevale u svim oblicima političku djelovanja,
28:13i parlamentarnim i izvan parlamentarnim, HPS je želio samo trenutnu izbornu slovađu, želići sebi ostaviti slobodu političke akcije.
28:24Za 11. i rujna 1927. bili su raspisani novi parlamentarni izbori. Otvore ih su sve stranke mnogo očekivale.
28:34HPS je očekivao da će na njima ne samo očuvati, već i značajno ojačati sloje pozicije.
28:40Ovoga puta Radić pokušao prošiviti seljački pokret izvon Hrvatskog etničkog prostora, u sve dijelove Kraljevine SPS.
28:48Pri tome pokušao uspustaviti su radnju s drugim strankama izvon Hrvatske, ali mu je to uspjeo samo s crnogorskim federalistima.
28:57Isto tako pokušao je u Srbiji i Makedoniji postaviti svoje izborne liste pod imenom Narodne seljačke stranke,
29:06u čemu nije imao gotovo nikakvog uspjeha.
29:09Kako bi ostavio svoje namjere, HSS je vodio drugčiju predzorobnu kampanju od prijašnjih.
29:14Radić napada belgradski vladajući režim, ali ovoga puta ne traži poštivanje Hrvatske državnosti i nacionalnog suvereniteta,
29:23već traži čuvanje ustavnog stanja koje taj režim kreši.
29:27Također umjesto republikanstva brani instituciju monarhije.
29:31Ovakvom kampanjom Radići dalje uvjerava Hrvatske birače kako je njegov zaokret 1925. iako bez rezultata bio ispravan.
29:41S druge strane, na ovaj način pokušava predobiti srpsko seljaštvo koje je još uvijek privrženo monarhiji.
29:49HSS-u prvatničke stranke, osobito okupljene u Hrvatski blok i Hrvatsku pučku stranku,
29:55očekivali su priviljiv Hrvatskih glasova zbog nezadovoljstva radićem zaokretom i sorađom s radikalima u vlasti.
30:02Istina, rezultati oblaznih odbora određenih nekoliko mjeseci prije pokazivali su da je seljaštvo još uvijek uz HSS,
30:10ali rezultati izbora za gradske zastupstva, posebno Zagrebačkog, tjeran dana prije skupštinskih izbora 4. brujna 1927.
30:20na kojima su pobjedili HSS uljevali su nade u uzbjeh.
30:25Dok Radić postavlja težište svoje kampanje na gospodarske socijalna pitanja i obrano postojećeg poredka,
30:32njegovi protivnici ostaju na državno-pravnim pozicijama, napadajući centralizam i samog Radića kao njegovog najopasnijeg predstavnika.
30:42Iako svjesne da je seljaštva Radićevo glasačko tijelo, stranke Hrvatskog bloka nisu se osobito trudile da mu ga preotbu.
30:49To su stvarno pokušavali jedinopučkaši, nudeći biračima osim općeg političkog i društveni gospodarski program na kršćanskim ostalama.
30:59U njemu je najviše napadan HSS, ali nisu pošteđene ni druge stranke.
31:05Privičevićeva samostalna demokratska stranka se u predizbornoj kampanji prema Radiću i HSS-u država vrlo su zdržljivo, žestoko napadajući vladu,
31:14opružujući je za antidržavnu politiku.
31:17Više pozornosti posvećuje seljacima, a kao glavne ciljeve navodi narodno jedinstvo, slobodu čovjeka i vladu demokracije.
31:26Komunistička partija Jugoslavije je i na ovim izborima nastupala s listama Republikanskog bloka radnika i seljaka.
31:33Dok je na prethodnim izborima pokušavala uspostaviti soradnju s HSS-om, ovoga puta je to učinilo s njegovim disidentima,
31:42među kojima i s nekim organizacijama Hrvatskog seljačkog Republikanskog savjeza, u kojem je došlo do podvajanja zbog soradnje s Hrvatskom
31:50federalističkom seljačkom strankom.
31:52Prema ukupnim izbornim rezultatima radikalna stranka je zgubila u Skupštini 30 mandata, čime se najviše koristila demokratska stranka.
32:03Druge velike stranke ostale su na priližno istim pozicijama. Hrvatska seljačka stranka je zgubila oko 160 tisuća glasova,
32:11ali se to nije drastično odrazilo u broju osvojenih skupštinskih mandata. Od prijašnjih 67 dobila je 61 mandat,
32:20ostavši i dalje najjača Hrvatska stranka.
32:24Gubita glasova svakako je bio posljedica Radićevog zaokreta 1925. iz soradnje s radikalima.
32:31Međutim, to očito nezadovoljstvo HSS-ovih birača ostalim strankama nije koristilo.
32:37Birači su svoje nezadovoljstvo većinom iskazali abstinencijom nego glasanjem za neku drugu stranku.
32:44Radiću je očito pomogla njegova dugogodišna propaganda protiv građanskih političara,
32:49kao pokvarene gospode, tako da je nezadovoljno seljaštvo unatoč njemu prihvatljivim programima
32:55zadržalo svoje nepovjerenje prema tako nazivanim gospodskim strankama.
33:00Zbog toga je Hrvatski blok dobio samo dva mandata.
33:04Jedan je pripao Anti Trumbiću iz Hrvatske federalističke seljaške stranke,
33:08a drugi Anti Paveliću iz Hrvatske stranke prava.
33:12Hrvatska pučka stranka je dobila samo jedan mandat koji je pripao predsedniku stranke Stjepanu Bariću.
33:18Samostalna demokratska stranka je zadržala svoje pozicije osvojuši 22 mandata.
33:45unalnjnjnjnjnjnjjnj xdk
Comments