- 2 weeks ago
1. prosinca 1918. Hrvatska je stvorena je Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1929. pod imenom Kraljevina Jugoslavija. Nakon toga došlo je pregrupiranja dotadašnje hrvatske političke i stranačke scene. Neke stranke iz doba Austro-Ugarske nastavljaju postojati, neke se uključuju i spajaju u nove stranke, a nastat će i neke nove.
Stranke su se razlikovale prema tome jesu li podržavale nastanak nove jugoslavenske države, u čemu su neke i same sudjelovale ili su se protivile. One koje su je podržavale razlikovale su se prema tome jesu li bile za već proglašenu monarhiju ili republiku te za već u praksi centralističko uređenje ili za njezino autonomističko ili federalističko preuređenje.
U devet epizoda podcasta Povijest plus objašnjavamo kako je, u austrougarsko doba oporbena i politički neutjecajna Hrvatska seljačka stranka, u novoj jugoslavenskoj državi postala plebiscitarno dominantna politička opcija među etničkim Hrvatima i kakve je imala odnose sa svojim mnogo slabijim političkim suparnicima.
Literatura:
Ljubomir Antić, Hrvatska federalistička seljačka stranka, Radovi IHP, 15/1982.
Branislav Gligorijević, Parlament i političke stranke u Jugoslaviji 1919-1929, Beograd 1979.
Josip Horvat, Politička povijest Hrvatske, sv. 2, Zagreb 1989.
Rudolf Horvat, Hrvatska na mučilištu, Zagreb 1992.
Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike, Zagreb 1995.
Fikreta Jelić-Butić, Ustaše i NDH, Zagreb 1977.
Mira Kolar-Dimitrijević, Put Stjepana Radića u Moskvu i pristup HRSS u Seljačku Internacionalu, Časopis za suvremenu povijest, 3/1972.
Bogdan Krizman, Ante Pavelić i ustaše, Zagreb 1978.
Zvonimir Kulundžić, Atentat na Stjepana Radića, Zagreb 1967.
Zlatko Matijević, Slom politike katoličkog jugoslavenstva – Hrvatska pučka stranka u političkom životu Kraljevine SHS, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Veze između frankovaca i radikala od 1922-1925, Historijski zbornik, XV/1962.
Hrvoje Matković, Hrvatska zajednica, Istorija XX veka, ZR, sv. 5, Beograd 1963.
Hrvoje Matković, Šurminova akcija za osnivanje Hrvatske narodne stranke, Historijski zbornik XIX-XX/1966-67.
Hrvoje Matković, Svetozar Pribićević i Samostalna demokratska stranka do šestojanuarske diktature, Zagreb 1972.
Hrvoje Matković, Povijest Jugoslavije, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Povijest Hrvatske seljačke stranke, Zagreb 1999.
Ante Pavelić, Doživljaji, Zagreb 1996.
Ante Pavelić, Doživljaji 2, Zagreb 1998.
Franjo Tuđman, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, sv. 1, Zagreb 1993.
Povijest plus je podcast s političkim, društvenim, kulturnim i drugim temama iz povijesti s naoko neobičnim detaljima koji kao novi kamenčići u mozaiku mogu ili promijeniti naše viđenje prošlih događaja i procesa ili samo biti iznimke koje potvrđuju pravilo. Ti detalji nisu uvijek nepoznati, senzacionalni, skriveni ili prešućeni. Široj publici možda su promakli, a u akademskoj zajednici nisu prepoznati kao važni. Mali broj ljudi ih može smatrati barem vrijednim spomena da bi nešto veći broj o njima barem razmislio.
Stranke su se razlikovale prema tome jesu li podržavale nastanak nove jugoslavenske države, u čemu su neke i same sudjelovale ili su se protivile. One koje su je podržavale razlikovale su se prema tome jesu li bile za već proglašenu monarhiju ili republiku te za već u praksi centralističko uređenje ili za njezino autonomističko ili federalističko preuređenje.
U devet epizoda podcasta Povijest plus objašnjavamo kako je, u austrougarsko doba oporbena i politički neutjecajna Hrvatska seljačka stranka, u novoj jugoslavenskoj državi postala plebiscitarno dominantna politička opcija među etničkim Hrvatima i kakve je imala odnose sa svojim mnogo slabijim političkim suparnicima.
Literatura:
Ljubomir Antić, Hrvatska federalistička seljačka stranka, Radovi IHP, 15/1982.
Branislav Gligorijević, Parlament i političke stranke u Jugoslaviji 1919-1929, Beograd 1979.
Josip Horvat, Politička povijest Hrvatske, sv. 2, Zagreb 1989.
Rudolf Horvat, Hrvatska na mučilištu, Zagreb 1992.
Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike, Zagreb 1995.
Fikreta Jelić-Butić, Ustaše i NDH, Zagreb 1977.
Mira Kolar-Dimitrijević, Put Stjepana Radića u Moskvu i pristup HRSS u Seljačku Internacionalu, Časopis za suvremenu povijest, 3/1972.
Bogdan Krizman, Ante Pavelić i ustaše, Zagreb 1978.
Zvonimir Kulundžić, Atentat na Stjepana Radića, Zagreb 1967.
Zlatko Matijević, Slom politike katoličkog jugoslavenstva – Hrvatska pučka stranka u političkom životu Kraljevine SHS, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Veze između frankovaca i radikala od 1922-1925, Historijski zbornik, XV/1962.
Hrvoje Matković, Hrvatska zajednica, Istorija XX veka, ZR, sv. 5, Beograd 1963.
Hrvoje Matković, Šurminova akcija za osnivanje Hrvatske narodne stranke, Historijski zbornik XIX-XX/1966-67.
Hrvoje Matković, Svetozar Pribićević i Samostalna demokratska stranka do šestojanuarske diktature, Zagreb 1972.
Hrvoje Matković, Povijest Jugoslavije, Zagreb 1998.
Hrvoje Matković, Povijest Hrvatske seljačke stranke, Zagreb 1999.
Ante Pavelić, Doživljaji, Zagreb 1996.
Ante Pavelić, Doživljaji 2, Zagreb 1998.
Franjo Tuđman, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, sv. 1, Zagreb 1993.
Povijest plus je podcast s političkim, društvenim, kulturnim i drugim temama iz povijesti s naoko neobičnim detaljima koji kao novi kamenčići u mozaiku mogu ili promijeniti naše viđenje prošlih događaja i procesa ili samo biti iznimke koje potvrđuju pravilo. Ti detalji nisu uvijek nepoznati, senzacionalni, skriveni ili prešućeni. Široj publici možda su promakli, a u akademskoj zajednici nisu prepoznati kao važni. Mali broj ljudi ih može smatrati barem vrijednim spomena da bi nešto veći broj o njima barem razmislio.
Category
📚
LearningTranscript
00:17Ustavom se znači Ustavom se znači Ustavom.
00:30trebalo utvrditi hoće li država biti uređena centralistički, odnosno unitarna država,
00:35ili decentralistički, odnosno federalistički ili autonomistički.
00:40Ka oblici vladavine predlagani su Monarhija i Republika.
00:44Zapravo obzirom da se centralističko uređenje s monarchom i regentom Aleksandrom Karadžovđevićem na čelu
00:51počelo spostavljati praktički već od dana ujedinjenja,
00:55Ustavotvarnoj skupštini je trebala započeti borba oko toga.
00:58Počeli se već postojeće državno ustrojstvo ustavom legalizirati
01:03ili će izglasani ustav urediti državu na drugčijim temeljima.
01:08Ipak treba napomenuti da snage u skupštini nisu bile podijeljene na centraliste monarchiste
01:14i decentraliste republikance,
01:17dok su zastupnici vladine radikalsko-demokratske rečine
01:21bili za centralizam i monarchiju zastupnici opozicijskih stranaka
01:25koji sami bili podijeljeni na centraliste i decentraliste,
01:30to jest federaliste i autonomiste, te na monarchiste i republikance.
01:35Opozicija je bila jedinstvena samo u protivljenju vladinom nacrtu ustava.
01:39Kakav će ustav biti izglasan i kakav će položaj po tom ustavu Hrvatska imati u Jugoslavijskoj državi,
01:47povisilo je držanju najjače Hrvatske stranke,
01:50Hrvatske republikanske seljačke stranke,
01:53kako se nazvalo na skupštini 8. prosinca 1920.
01:58Za dolazak HRSS-a u Skupštinu bile su zainteresirane sve stranke, osobito opozicijske,
02:05koji su se nadale da bi tako bilo nemogućeno donošenje vladinog centralističkog ustava.
02:12Vladajuće stranke, radikalna i demokratska,
02:15također su htjele da zastupnici HRSS-a sudjeluju vradi Skupštine,
02:20čime bi priznali da su zastupnici države SKS izadrani u Hrvatskoj,
02:25a ne predstavnici Hrvatske države.
02:28I Hrvatske stranke, Hrvatska zajednica i Hrvatska pučka stranka
02:32su se želeći stvoriti jak anticentralistički blok,
02:36zalagao je za dolazak HRSS-a u Skupštinu,
02:40budući da je HRSS, kako su same priznavale, predstavnik Hrvatskog naroda.
02:47HRSS je svoj dolazak u ustavu u Skupštinu,
02:50uvjetovao zahtjevima da ne smije biti nadglasavanja i majorizacija
02:54od strane srpskih zastupnika.
02:57Već da ustav mora biti isklasan dvotrećinskom većinom svih zastupnika,
03:02s time da bi hrvatski zastupnici kao predstavnici Hrvatske države imali pravo VET-a.
03:07U krajnjem slučaju HRSS je pristajao da ustav bude donesen običnom većinom,
03:13ali da u tom broju mora biti većina Srba, većina Hrvata i većina Slovenaca.
03:19Nadalje zahtjeva se slobodna rasprava o obliku vladavine,
03:24a zastupnici ne moraju položiti krije se u kralju prije nego što počne rasprava o novom ustavu.
03:32Pribićević je u ime vlade odbil Radićevi zahtjeve izjavivši da za prihvaćanje ustava
03:37neće biti potrebna kvalificirana dvotrećinska, već jednostavna većina.
03:42Tada se Radić konačno odlučio za bojkot skupštine.
03:46Za bojkot ustavotvorene skupštine odlučila se i Hrvatska stranka prava.
03:52Iako su i same imali slične zahtjeve kao i HRSS,
03:56a koje su odbijeni, Hrvatska zajednica i Hrvatska kućka stranka su odlučile sudjelovati u radu ustavotvorene skupštine,
04:03nadajući se da će uspjeti onemogućiti donošenje centralističkog ustava
04:08i pridonijeti izglasavanju ustava slukladno k njihovim programima.
04:13Kako bi u tome uspjeli, smatravali su u nužnjima kupljanje svih anticentralističkih snaga,
04:18a svakako im je bila potrebna nazdošnost HRSS-a u skupštini.
04:23Za dolazak HRSS-a u skupštinu osobito se zalagao HZ.
04:28Zajedničari su bili mišljenja da je radičava taktika bojkota skupštine pogrešna,
04:34smatrajući da samo dolazak zastupnika HRSS-a može omogućiti slavanje snažnog ancincentralističkog bloka,
04:42koji bi znatno utjecao na donošenje ustava.
04:45Isto tako zajedničari su uvjerovali da bi nazdošnost HRSS-a u skupštini kao predstavnika većine Hrvata
04:52skinula s hrvatskog naroda biljeg separatizma i antitržavnosti koje smo pripisivali belgradski centralistički krugovi.
05:01Iz istih razloga na Radića je pukušao utjecati i Ante Trumbić, koji tada još nije bio član HZ.
05:08Zbog odbijanja njegovih zahtjeva, Radić je odbijao doći sa svojim zastupnicima u skupštinu,
05:14iako nije potpuno odbacivao takvu mogućnost.
05:17Međutim, na dolazak u Belgrad se ipak nije odlučivao dijelom zbog toga što nije bio siguran da tamo može nešto
05:24postići,
05:25a dijelom zbog toga što se bojao da bi u slučaju neuspjeha prokockao svoju izbrnu pobjedu
05:30i izgubio utjecaj među svojim kristašama.
05:34Radić je razgovarajući s Trumbićem rekao
05:36Mi se ne smijemo izolivati od onih koji su nas izobrali.
05:40Koliko je bojkot Ustav član Skupštine od strane HRSS-a bio presudan za donošenje Ustava,
05:47pokazuje radu Skupštinskog ustavnog odbora.
05:50Na tom odboru usvojen je ponešto izmijenjen vladin nacet Ustava s tjesnom većinom 23 za i 19 protiv.
05:59Uz nazdočenost odstupnika HRSS-a koji bi razmjerno broju mandata
06:04imao šest članova Ustavnom odboru, vladin Ustavni nacet bio bi odbačen,
06:10a Ustavni odbor bi morao izvaditi novi nacet, temeljen na gledištima opozicije.
06:16Upravo ta činjenica bilo je povod HRS-a da opruži Radića zbog dominacije radikale i demokrata u Ustavnom odboru
06:24i izglasavanja njihovog nacrta Ustava.
06:28Uz vladin Ustavnom odboru bili su podnijeti i Ustavni nacrti opozicijskih stranaka.
06:34Među njima i hrvatskih, hrvatske zajednice, odnosno koalicije narodnog kluba,
06:39i hrvatske pučke stranke unutar Jugoslavinskog kluba.
06:44Hrvatska zajednica je predložila Ustavni nacrt po kojem bi Jugoslavinska država bilo uređena
06:49kao Ustavna parlamentarna monarhija. Na federalističkim osnovama država bi bila podijeljena na šest pokrajina.
06:58Sloveniju, Hrvatsku s Dalmacijom, Bosnu i Hercegovidu, Srbiju s Makedonijom, Crmnu Goru i Vojvodinu.
07:08Pokrajine bi imale svoje sabore, pokrajinske vlade i pokrajinske namjesnike.
07:14Ustojali bi zajednička od središnja vlada i dvodomni parlament.
07:19Jugoslavinski klub u kojem su slovensku ljudsku stranku i bunjevačko-šokačku stranku nalazila i hrvatska pučka stranka,
07:28podnio je svoj Ustavni nacrt koji je zapravo bio njegovo izdvojeno mišljenje na vladinu nacrtu ustava.
07:35U njemu se predlože podijela države na šest pokrajina,
07:39ali za razliku od predloga HZ-a ne na federalističkim već na autonomističkim osnovama.
07:44Pokrajine bi bile Srbija s Makedonijom, Hrvatska i Slavonija, Bosna i Hercegovina s Dalmacijom, Slovenija, Crvna Gora i Vojvodina.
07:56Pokrajine bi imali svoje vlade i sabore, a osnova ovakve teretalne podjele bila je vjerska, pripadno stanovništvo.
08:04Po toj podijeli tri poprajine bile preteljno katoličke, a tri pravoslavne.
08:11HRSS nije sudjelovao u radu Ustavtvane skupštine, pa nije Ustavnom odboru podnio svoj nacrt ustava.
08:20Umjesto toga Radić je pristupio izvadi ustava Neutralne seljačke Republike Hrvatske.
08:25O tekstu tog ustava se raspravljalo tijekom Ožujka i Travnja 1921. na sjednicama Republikanske zastupničke većine kako su se nazivali
08:37izabrani zastupnici HRSS-a.
08:40Tekst ustava je prihvaćen 14. svibnja 1921.
08:46U tekstu Ustava konstatacijom da je na izborima 28. studenog 1920. izvršen republikanski plebiscit, Hrvatska je definirana kao Neutralna seljačka
08:57republika s punim suverenitetom.
09:00Njezin državni teritorij obuhvaća Bansku Hrvatsku, a može se proširiti plebiscitom u pogradičnim okrozima.
09:09Vraničenje Hrvatskog teritorija na Bansku Hrvatsku, dakle onaj kontinentalni dio Bezistre i Dalmacije koji je pripadao ugarskom dijelu bivše Ostru
09:18Ugrske,
09:19je učinjeno zbog činjenice što HRSS nije dobio zastupničke mandate u drugim hrvatskim krajevima.
09:26Dakle, niti pravo da ih zastupa, a vodilo se računa i o povijesnim, političkim i drugim posljednostima tih krajeva.
09:33U svakom slučaju radičevi protivnici su to kasnije pokušavali iskoristiti da bi ga diskreditirali.
09:41Na čelu države je predsjednik republike koji se naziva IBAN.
09:46Zakonudovnu vlast vrši Hrvatski sabor, a određeni su i oblasti županijskih i općinskih skupština te općinskih vijeća.
09:54S drugim jedinicama u međunarodno priznatom področju Jugoslavijske države, Hrvatska stupa u savjez sovrednih država, konfederaciju.
10:04Hrvatska mora ima potpunu neovisnost, a odruživanje s ostalim susjednim zemljama može ostvariti samo ravnopravni dogovorom bez naglasavanja i majorizacije.
10:15Nakon objavljivanja teksta Ustava po općinama i selima Banske Hrvatske, Ustav Neutralne sredačke republike Hrvatske proglašen je 26. lipnja 1921.
10:27na sjednici Hrvatskih zastupnika u Zagrebu.
10:31Kada je unaprijed proglašen je lažičim Ustav Kraljevine S.H.S. koji bi bio donijet bez zakonitih presljenika Hrvatskog naroda.
10:38U Ustav tvojnoj skupštini Vladovića radikalsko-demokratska koalicija ostale upavno u svoj namjeri da donese Ustav koji će urediti državno
10:48na centralističkim i unitarističkim ustavama.
10:53Od strane vladine većine odbasivani su svi predluzi opoziciji, a bezuspješni su ostali pokušaj i kompromisa.
11:00Posljednica tih događaja bilo je napuštanje skupštine od strane pojedinih zaštovećih klubova i stranaka.
11:08Prvi koji su napustili skupštinu bili su zastupnici Narodnog kluba, odnosno Hrvatske zajednice.
11:14Nakon bezuspješnih pokušaja da se s hladoćim struktorama dođe do sporazuma,
11:19zajedničari su 12. svimnja 1921.
11:22neposredno pred načalno glasanju ustavu napustili skupštinu uz izjavu da to čine zbog toga što skupština želi nametnuti zemlji ustav
11:32sredstvom brojne majorizacije ne bazavući se na stajalište Hrvatskog naroda.
11:38Tako je zglasovni ustav smatračenje važećim i bez ikakve pravne važnosti.
11:4311. lipnja 1921. skupštinu su napustili komunisti.
11:49Razlog njihova odlaska nije bio isključio zbog nametanja vladinog centralističkog ustava,
11:55jer im načalno nije odgovarao ni jedan ustavni prijedlog od strane građanskih stranaka.
12:00Opozicijske prijedloge prihvatili bi samo iz praktičnih razloga,
12:04odnosno onemogućavanja donošenja vladinog, kako su govorili, reakciju Narodnog ustava.
12:10Napuštanje skupštine je zapravo bilo prosvjet zbog progona njihove stranke od strane vlasti
12:16nakon donošenja obznane, kojom im je onemogućeno legalno djelovanje.
12:22Ustavstvarnu skupštinu je posljednji napustio Jugoslavinski klub.
12:26Povod za odlazak bio je odlaganje rasprave o osmom odjeljku ustava,
12:31koje je sadržavo odredio državnom uređenju.
12:35Zastupnici Jugoslavinskog kluba napustili su skupštinu 15. lipnja 1921.
12:41na javljujuću borbu za novi ustav koji će zadovoljiti, kako su govorili,
12:46sva tri plemena u političkom, socijalno-ekonomskom i kulturnom progledu.
12:53Odlaskom velikog broja opozicijskih zastupnika i skupštine vlada se našla u neugodnoj situaciji.
12:59Osim što je bila priseljena donositi ustav uz odsutnost velikog dijela opozicije,
13:04i to pretežno neračunajući komuniste, prvatske i slovenske,
13:09vlada još ne imala nadpoločnu većinu, potrebnu za izglesavanje ustava.
13:15Međutim, predobjevši nekim ustupcima zastupnike Jugoslavinske muslimanskoj organizacije,
13:21Slovenske kmetijske stranke i Džemijeta,
13:24stranke albanskih, turskih i ostalih muslimanskih bivših begova i zemljoposljednika
13:29iz Kosova i Makedonije, vlada je uspjela 28. lipnja 1921.
13:36uz kratiljenje preostalih opozicijskih zastupnika,
13:40među kojima i Ante Promića, progasiti ustav.
13:43Nazvan po danu donošenja pravuslovnog bagdana Svetog Lida,
13:47jedovdanski ustav.
14:07iz Kosova i Makedonije,
Comments