- 13 hours ago
Sveto kraljevstvo (2026) - Epizoda 6 - Dokumentarna igrana serija
Sveto kraljevstvo je srpska televizijska serija koju je stvorio Marko Savić za RTS 1. Predstavlja dokumentarno-igranu seriju, dok je akcenat stavljen na uspon srpske srednjovekovne države..
Sveto kraljevstvo je srpska televizijska serija koju je stvorio Marko Savić za RTS 1. Predstavlja dokumentarno-igranu seriju, dok je akcenat stavljen na uspon srpske srednjovekovne države..
Category
🎥
Short filmTranscript
00:28VLADAR
00:30Da li je dovoljno vešt kapetan i da li će umeti da pronađe put između Scila i Haribdi koje će
00:37neumorno vrebati brod njegovog kraljevstva?
01:27VLADAR
01:52VLADAR
01:59VLADAR
02:00VLADAR
02:28VLADAR
02:50VLADAR
02:57VLADAR
03:14VLADAR
03:15VLADAR
03:16VLADAR
03:26VLADAR
03:39VLADAR
03:55VLADAR
03:59VLADAR
04:00VLADAR
04:01VLADAR
04:01VLADAR
04:10VLADAR
04:36VLADAR
04:40VLADAR
04:41VLADAR
05:00VLADAR
05:03VLADAR
05:08VLADAR
05:10VLADAR
05:15VLADAR
05:17VLADAR
05:19VLADAR
05:25VLADAR
05:37VLADAR
05:42VLADAR
05:43VLADAR
05:44VLADAR
05:47VLADAR
05:48VLADAR
05:50i naneli težak udarac Ugrskoj.
05:52Bela je onda morao da se povači
05:54po tom mongolskom najazdom
05:55i on je čak stigo sve do Jabranske obale.
05:59Pomenut ćemo samo toliko da je
06:01Ugrski kralj Bela IV morao da se sklanja
06:05i da je pobegao sve do Trogira.
06:07Međutim, Trogir je tada bio kao malo ostrvce,
06:09bio je odvojen od kopna
06:12i Mongoli nisu mogli da ga napadnu
06:14i tako je on uspao da se spase.
06:15Tu ih zatječe vest o smrti veliko Kana
06:18i tu ih zatječe komanda
06:21koja kaže da je vreme za povratak nazad
06:23za borbu okol prestola.
06:26Deo tih trupa silazim iz Istočnoj Adransku obalu
06:29skroz prolazeći pored Dubrovnika,
06:32pored Ucinja, Otora,
06:35to razi do Svača koji su opustošili
06:37i odakle se vraća nazad
06:39negde u donje podonavlje.
06:41I to je otprilike bilo marta 1242.
06:45kada su oni krenuli ka Bosni i Srbiji,
06:47a odakle, već u aprilu 1242.
06:51su oni u Bugarskoj.
06:52Oni sakako jesu prošli Srbijom,
06:55ali nemamo podatke da su pustošenja bile
06:57te razmere, da je tako silovit napad bio
07:00kao što je bio na Ugarsku i Dalmaciju.
07:02Dakle, to je ostavilo veliki značaj
07:04za dešavanje Balkansko poloostrovo.
07:06Ugarska je za neko vreme
07:07bila izbačena iz tih dešavanja
07:10na Balkanu
07:11kao važan politički faktor,
07:13jer je njena država doživjela
07:15ogromna razarene, veliko stradanje
07:17tog ratničkog plemićkog sloja.
07:20Bugarska je pak
07:21takođe tada doživjela
07:23težak udara, od koga se
07:25isto dugo i postepeno oporavljala.
07:27To je, eto kačevo je grebioš.
07:31Zahvat
07:31dobra i byster
07:33vzvrat
07:38zgodilo
08:03vzad
08:03vzad
08:04vzad
08:04vzad
08:041204. godine i privremeni nestanak Vizantije, Srbiji otvorio priliku da postane samostalna i nezavisna kraljevina,
08:12a potom i da dobije i svoju samostalnu crkvu, odnosno nezavisnu autokefalnu arhijepiskopiju.
08:18Tako, mongolsko prisustvo jeste bilo u određenom periodu izuzetno važno i ostavilo određene posadice,
08:25ali isto tako treba imati na umu da je to dalo i određene političke koristi u ovom konkretnom slučaju
08:31za kralja Uroša I i za Srbiju.
08:39Od svog dolaska na vlast, Stefan Vladislav održavuje bliske veze sa Bugarskim carstvom.
08:46Snažan uticaj Bugarske izazivao je nezadovoljstvo i jednog unutrašnjeg faktora koji je koristeći period
08:52političke nestabilnosti postao odlučujući činilac u Srpskoj državi.
08:57Dok kraja 12. ili početka 13. veka vlastela se forbirala kao jedan vojnički ratnički sloj
09:03čije prvenstvena obaveza bilo učešće u vojni pohodima.
09:08Dakle, vladar se neophodno mora oslanjati na vlastelu jer prosto drugog načina nije imao da ratuje i da deluje s
09:15polja.
09:15Drugo, tad vladari nemaju dovoljno sredstava da bi možda unajmili veće najamničke odrede
09:22kako bi se eventualno suprostavili vlasteli koja se pobuni. To je značajan faktor.
09:28U tom ranijem periodu, u 13. veku, nemamo činovništvo, nego se vladar u upravljanju državom,
09:34dakle, u sprovođenju svojih funkcija mora oslanjati na pripadnike tog dajvišeg sloja u državi.
09:42Vlastelu može samo nagraditi posedima, nema dovoljno novca kojem bi eventualno plaćao na drugi način njihove usluge
09:50i to je upravo nešto što pravi tu jednu nestabilnost i utice vladari u tome koliko uspeva da uspostavi dobre
10:00odnose
10:01sa vlastelom i uspe da uspostavi neku prevagu, dakle, svojih nekih interesa.
10:07I treba reći da to naravno nije ništa neobično da to vidimo i u drugim srednjovekovim državama tog perioda,
10:14taj proces vlastele koja stiče sve veću moć.
10:18Zasviraše jerihonske trube gospodaru našem i kralju Vladislavu kada nestade oslonca njegovog bugarskoga cara Jovana
10:27i rasklima se vlada njegova kao stolac bez noge i okrenu se vlastela i narod sav prema onom koji oslonca
10:38nemaše nigde
10:39da u sebi samom i koji snagom i mudrošću svojom nadviji si stariju braću prvorođenu.
10:48Nepunih deset godina nakon smene na srpskom prestolu kada je kralja Radoslava smenio njegov brat Vladislav,
10:56imamo još jednu smenu u generaciji sinova kralja Stefana Provenčanog kada sada Vladislava smenjuje njegov mlađi brat Uroš.
11:07Uroš je bio sin Stefanove mletačke supruge Ane Dandolo i u vreme kada je došao na presto već je bio
11:18zreo čak i po današnjima kamuli po srednjovekovnim merilima
11:23i mogao imati svakako preko 20, možda i nekih 25 godina.
11:28Pračan razlog smene Vladislava sa prestola i dolaska njegov grata Uroša ne znamo i ne može se pozdano utvrditi
11:36na ostavu izvora koji su to bili ključni faktori.
11:39Dakle, Monglovskiju provala s jedne strane, opet s druge strane Rasulu koja je nastala u Bugarsku između ostlog
11:46nakon smrti Jovana II. Asena, jesu faktori koji su mogli doprinuti i nestabilnosti u Srbiji.
11:53Da li ta promjena bila nasilna, to je već posebno pitanje.
11:56Predpostavljamo da jeste.
11:58Mi srećemo u jednom pismu kako Dubrovači knez se zaklinje srpskom kralju da kraljica Beloslava,
12:07žena bivše kralja Vladislava, neće nanositi štete kralju Urošu i da neće ići protiv njega.
12:14Znači ona je očigledno pobegla, izbegla u Dubrovnik i postavlja se pitanje zašto uz nju nije Vladislav.
12:20Ove samo pretpostavka može da bude da je u tom trenutku on možda od Uroša zarobljen.
12:26Možemo pretpostaviti da se odigrala neka bitka ili borba između njih
12:30i da je deo vlastela eventualno pristupio mlađim bratu Urošu.
12:34On će svoj odnos svakako sa bratom brzo uskladiti
12:39i mi znamo kasnije da se Vladislav javi u svog brata da deluje politički.
12:44Dakle, on čak zadržava kraljevsku krunu i ima pravo da nosi taj naslov kralja,
12:49iako je naravno njegovo delovanje jednog nižih nivoa, dakle, ograničeno i da je potčinjen svom bratu Urošu.
12:56Kada dođe do crkveno spora između Dubrovnika i Bara, Dubrovčani se žale da im mnoge štete
13:02nanosi ne samo kralj Uroš, nego i njegov brat Vladislav. Znači, oni su zajedno delovali.
13:07Dakle, imamo zanimljivu situaciju da je jedan brat svrgnuo drugog, starijeg,
13:11koji po tom nekakvom ustanovljenom redu nasledjivanja ima više prava na presto,
13:16a onda taj stariji pristaje da igra ulogu, da kažemo, pomoćnika u korist svog mlađeg brata.
13:26Tokom možemo pratiti najmanju ruku dve decenije Uroševe, prve dve decenije Uroševe vlada.
13:39Kada je stupio na presto, kralj Uroš još uvek nije bio oženjen,
13:43a izbor ličnosti koja će postati nova srpska kraljica,
13:47bio je svakako izraz novog odnosa snaga u regionu i novog smera državne politike.
13:53Jelena Andjeo Kurtene je bila kći Jovan Andjela, gospodara Srema.
13:59Inače je Jovan Andjeo bio sin vizantinskog cara Iseka II. Andjela,
14:03tako da je ona imala i vizantinsku krv u sebi i poticala iz porozice Kurtene,
14:08odakle je bio i latinski car Balduin II.
14:10U tom smislu rekli bismo da je taj brak s Jelenom Andžuljskom bio i posljedica nekog savjeza
14:18koji je Uroš sklopio sa latinskim carstvom i ugarskim kraljestvom,
14:22kako bi osigurao sebi poziciju na Balkanu pred sve jačim nadirućim
14:28težnjama cara Jovana III. Vataca.
14:31U našoj javnosti uobičajeno je da suprugu kralja Uroša I nazivamo Jelenom Andžuljskom.
14:44Taj naziv Andžuljska koji je pridodat Jelen je u stvari posljedica toga
14:48što su južno-italijanski Andžuljci nazivali svojom rođakom,
14:53ali zapravo to srodstvo ne podrazumeva pripadnost bilo kakvoj Andžuljskoj kući.
14:58Iz prostog razloga što u vreme kada se Jelena rodila nikakva Andžuljska kuća nije ni postojala.
15:04Grofovi u Andžu su držali sve do početka XIII. veka engleski kraljevi,
15:10oni su bili grofovi Andžula.
15:12Onda su grofovi u Andžu osvojili francuski kraljevi.
15:15Jedno vreme, odnosno u vreme Jeleninog rođenja,
15:19nije postojala osoba koja bi se zvala grofom Andžula,
15:23niti neka porodica koja bi se zvala Andžuljskom.
15:26Tek 40. godina XIII. veka francuski kralj Louis IX. je svom bratu Karlu,
15:33budućem kralju Sicilijanske kraljevine, dodelio titulu grof Andžula.
15:38Iz tog razloga dodavati ovoj srpskoj gladarki taj naziv Andžuljska
15:43je pogrešno i u tom porodičnom i hronološkom smislu.
15:49Posebno pitanje predstavlja priča o kraljici Jeleni Andžuskoj.
15:55Mi znamo da je ona imala svoju teritoriju,
16:00da je ta teritorija bila prvozeta sa Trebinjem,
16:04da je ona imala jako dobre odnose sa katoličkom crkvom.
16:07Znamo za bliske veze koje je imala sa katoličkom vlastelom u Primorju.
16:14Znamo takođe za bliske veze koje je imala sa Dubrovnikom.
16:18One su posebno naglašene bile još za života kralja Urošaka,
16:23da je ona čak imala jedan ugovor sa Dubrovnikom,
16:26da će im javiti ukoliko se protiv njih nešto bude spremalo
16:31od strane Srpskog kralja.
16:34Znamo da je imala, razume se, prisne odnose i sa velikim monasima,
16:43na Sinaju, Raitu, i da je ona bila jedna politička ličnost.
16:55Kralj Uroš trudio se da ojača snagu centralne vlasti i ulogu kralja.
17:00O tome svedoče i promene u njegovoj titulaturi,
17:04gde je nekadašnje nabrajanje tradicionalnih srpskih oblasti
17:07zamenjeno novom formulacijom, sve srpske zemlje i pomorske.
17:12Jedna od centralnih ideja vladarskog programa kralja Stefan Uroša I
17:19nesumljivo je bila ideja državne centralizacije.
17:23Valja imati na umu okolnosti u kojima je on preuzeo vlast,
17:29dakle prvo nemirno, nemanjeno nasledđe u smislu za obilaženja prava
17:35primogeniture Kneze Vukana, sukob, građanski rat koji je bilo opravdanje,
17:41mešanje Ugarske u taj sukob, potom pokušaj Stefana Prvovenčanog
17:48da koncentriše nasledđe vlasti, predajući ga Stefanu Radoslavu,
17:56zatim opet građanski rat u kojem Vladislav preuzima predstav.
17:59Dakle, Uroš nasledđuje jednu političku situaciju u kojoj je bilo jasno
18:05da na više načina treba da obezbedi nasledđe sobstvene nasledne grane.
18:13Za vreme vladavine kralja Uroša nestaju one bočne grane
18:19dinastije Nemanjića koje su imale zapaženu samostalnu političku ulogu
18:26pre svega u primorskim krajevima Srpske države u Zeti, odnosno HUM.
18:33Kada govorimo to još uvek o vremenu i o Uroša, njegov dolaska na vlast,
18:38imamo još uvek potomke Miroslava, brata Stefana Nemanji,
18:42koji upravljaju u Zahumlju, koji imaju svoju vlastelu.
18:45Dakle, vidimo tog kde je za Andriju, dakle, koji, na primer,
18:49sklapa ugovore sa Dubrovčanima i u njima se kune zajedno sa svojom vlastelom.
18:54I po svojoj prilici ta vlastela je bila samo njemu direktno počinjivama
18:57i ne imala nikakvu, da kažemo, direktnu vezu sa, na primer,
19:02Radoslovom, Vladislavom, Miroslavom kao vladarem.
19:05I onda se tek u vreme uroša dješava ta promjena da ti potomci pobočnih grana
19:10Nemanjića, dakle, gube polako svoju snagu i da vladar, da tako kažemo,
19:15uspostavlja nešto direktniju vlast nad ostalim delovima države
19:21koji nisu bili, dakle, pod njegovom direktnom kontrolom.
19:25On je nesumljivo u tome i uspeo jer na kraju njegove vladavine
19:29kao jedina politički relevantna grana ostaje ona čiji pripadnici
19:35zauzimaju srpski presto.
19:39Sve to uroši je vrlo sposobno izveo jednim programom
19:45državne centralizacije i kao kruna tog programa trebalo je da obezbedi
19:49nasledđe sobstvenog prestola.
19:57U ono vreme pojaviše se u srpskim zemljama Sasi iz roda Alemanskog.
20:04Narod iz planine koji čuvaše tajne rudara drevnih.
20:09Gospodar naš kralj Uroš dade im zemlju i pravdu,
20:13a oni otvoriše gore i stene ove iz kojih potekoše reke zlata i srebra.
20:23Zastrašujući pohod Mongola na Ugarsku kraljevinu i velika razaranja
20:28predstavljala su i razlog da grupa iskusnih nemačkih rudara
20:31napusti opustošeni Erdelj i dosili se u državu srpskog kralja,
20:36gde su pomogli zasnivanje privredne grane koja će postati osnov daljeg razvoja Srbije.
20:42Rudarinja je nesumnjivo bilo i pre nešto su se sasvi pojavili u srednjov veku nesrbi.
20:47Sloveni, Srbi nesumnjivo donose sa sobom ta znanja i na balkansko polost.
20:54Dalje, oni na ovom prostoru dolaze u kontakt sa ostacima starog rudarstva i metalurgije
21:01koja je bila i tekako važna za rimsku državu, jedna od najvažnijih aktivnosti,
21:06a balkanske provincije su bile poznate po bogatstvu svojih ruda.
21:10Ali zašto je bio važan dolazak sasva?
21:13Sasi donose novi impus, novu organizaciju poslu.
21:18To je na kraju kreva rezultiralo i znatno većim količinama rude koja je vađena,
21:24odnosno znatno većim prihodom za samog vladara budući da je to bilo regalno pravo.
21:30Zbog toga su sasi bili radoviđeni gosti, zbog toga im je zakonski omogućena i nezavisnost,
21:39poslovanje u okviru njihovih zajednica i rad na otvaranju novih rudišta.
21:47Sasi se po prvi put javljaju u Brzkovu, na severu današnje Crne Gore, okolini Mojkovca.
21:53To je prvo mesto na kome je zabeleženo njihovo prisustvo.
22:12Uz razvoj rudarstva vrlo brzo kreće i razvoj trgovine.
22:19To su stvari koje su direktno povezane.
22:22Kao što će pokazati i dalje razvoj rudarskih centara,
22:26na tim mestima niču trgovi koji prerastaju u stalne Dubrovačke kolonije.
22:32Nisu bili Dubrovačani jedini poslovni ljudi koji su to poslovali.
22:36Bilo je i drugih poslovnih ljudi koji su dolazili iz Primorja.
22:41Naročito su recimo Kotorani u prvoj fazi bili prisutni,
22:44budući da se Kotori nalazio u sastavu srednjovekovne Srbije,
22:48pa su to bili ipak na neki način i domaći ljudi.
22:51I tako ubrzan razvoj može doneti samo bogatstvo u rudama,
22:56naravno srebro i zlatu, kojim je Srbija tako bila izuzetno bogata
23:02i ona prerasta u jednu od najznačajnijih ekonomskih sila,
23:07upravo zahvaljujući razvoju te delavosti.
23:30Njihov dolazak i usponirudarstva podrazumevaju veliki preokret u ekonomskoj moći,
23:38pre svega srpskih vladara.
23:40Kao jedan sasvim konkretan pokazatelj tog ekonomskog uspona i jačanja vladara,
23:47možemo da navedemo ambicioznu, spoljnu politiku koju je vodio kralj Uroš
23:55tokom najvećeg dela svoje vladavine koja se ogledala i u, možemo reći,
23:59agresivnom nastupu uz upotrebu oružane sile i prema Dubrovniku,
24:05i prema Ugarskoj, i prema Vizantiji u pojedinim trenucima,
24:09što nije bilo moguće bez veoma solidne ekonomske osnove
24:14kojom je upravljao vladar lično, a ne kroz do tada postojeće mehanizme feudalne privrede.
24:23U Zapadnoj Evropi počinje, baš u 13. veku, jako da se razvija rudarstvo,
24:31što u Vizantiji je ono što je nekad postojalo zamireno.
24:35Mogli bismo na razne načine to objašnjavati, ali onda vidite zašto se Srbija
24:41ovoga vremena u 13. veku, koliko god da je vezana za Vizantiju,
24:46i koliko god verski i kulturno, i koliko god pripadala Vizantijskom svetu,
24:52dobije još jedan, da tako kažem, katolički element u svoje sredini,
24:58osim onoga primorskog stanovništva, a to su rudari i trgovci
25:03koji sa zapada dolazu u Srbiji.
25:06Tako da ako govorimo o Vizantiji kao amalgamu rimskog pravnog poredka
25:12i državnog helenske kulture i pravoslavlja, o Srbiji i srednjovekovnoj,
25:20možemo da govorimo u 13. veku naročito kao o amalgamu,
25:25pravoslavlja sobstvenih upravnih institucija i zapadnih elementa
25:35u ustrojstvu države i društva.
25:39Za vreme Uroševe vladavine izvedene su velike reforme
25:43i nastale su velike promene u državnom i društvenom životu.
25:48Sem toga, kralj Uroš podigao je manastir Sopoćane,
25:52veličanstvenu zadužbinu koja pokazuje njegove ktitorske težnje
25:56i njegovu finansijsku moć.
25:58Kada se sagradaju sopcijanske freske koje su glještale u zlatu,
26:03jer je pozdjena bila izvedena od zlatnih listića,
26:07koji su prema najnovim istraživanjama bili napravljeni
26:10od metarskih zlatnika i koja je izveo izuzetan umetnik
26:15epskog nadahnuća i školova na najboljim antičkim tradicijem,
26:21umetnik kakvog nema drugde u Evropi u to vreme.
26:26Shvatimo ne samo to da je za nastavnjak takve umetnosti
26:31bilo potrebno izuzetno ekonomsko bogatstvo koje je Srbija,
26:35zahvaljujući rudnicima i drugoj privodnoj aktivnosti,
26:38dosezala, nego izuzetan kulturni nivo sredine
26:41koja je mogla da poželi i da prihvati takvu visoku umetnost.
26:47Svi ti umetnici i oni studenički, pa i žički,
26:50od fresku pisac od koja je malo sačuvano,
26:54Mileševski, a znači tovi sopućenski su izuzetni umetnici
26:58spadaju u red najobrazovanijih i boljih umetnika svoga vremena.
27:04S tim što je ono što je u sopućenima ostvareno,
27:08a što je bilo omogućeno i osobenom arhitekturom,
27:11koja je širokim zidnim platnima dozvoljila punu
27:14monumentalnost toga slikarstva,
27:17koja je taj domet umetnički podigla do najviših nivoa,
27:21kakvi pravazila za sve ono što se u Europi stvarilo u to vreme.
27:27Kada reče o sopućenima, osim tog izuzetnog umetničkog nivoa
27:33toga slikarstva, ono nam je značajno,
27:36jer kroz sadrže tog slikarstva
27:39dolazimo u dodiri sa nekim idejama,
27:41veoma važnim za razumevanje ideologije Nemanjića.
27:46Priprati je, na primer, uz sedam vasiljanskih sabora
27:49naslikan i jedan srpski lokalni sabor.
27:53Na taj način pokazano je i uključivanje
27:56srpskog naroda preko njegovih vladara
28:00i predstavnika crkve u sakralnu istoriju sveta.
28:16Hvala što pratite kanal.
28:49Hvala što pratite kanal.
28:53fundamentalna umetnost Nemanjićkog perioda
28:57oslikava te uplive i uticaje koji su u srpsku sredinu
29:01dolazili i sa istoka i sa zapada,
29:04to se očitava i na onome što bi smo mogli nazvati
29:07sitnom umetnošću, primenjenom umetnošću.
29:10Dakle, i ta sitna umetnost pokazuje prožimanja,
29:14ali opet prožimanja koje nisu samo neka slepa oponašanja,
29:18vi su to prožimanja koje na ovom našem prostoru
29:22dovode do potpuno novih proizvoda.
29:25Dovode zapravo do spajanja najboljeg sa istoka i sa zapada
29:28i proizvodnje nečega što bi bila osobena materialna kultura
29:34koja daje svoje najbolje rezultate,
29:36kao što raški hramovi tako predstavljaju u nekom momentu
29:39najbolje građevine svog vremena.
29:42Dolazimo do formiranja osobenog stila koji će recimo već u 13. veku
29:47u Dubrovačkim knjigama poslovnjim biti zabeležen kao nakid
29:51koji se radi o modi srpskoj, nakid izrađen po srpskom stilu.
29:58Što je opet svedočanstvo i o ekonomskom razvoju sredine,
30:02ali i o njenom kulturnom prosperitetu,
30:05o sredini koja može sada da diktira i ta kulturna strujanja,
30:09kao opet svedočanstvo, ali tako, upravo razvoja kvaliteta
30:14i visokih dostignuća sredine u kojoj taj nakid nastaje.
30:25Arhijepiskopi Dubrovački i Barski dugo se ne mogaše dogovoriti
30:29koji će od njih biti primas srpski,
30:31te se tužiše i sudiše u vekove.
30:35Sporen je ovo prekide gospodar Uroš,
30:37koji odluči da srpski primas ima stolovati u srpskoj zemlji.
30:43Dubrovčani zbog ovog uzeše omrazu na kralja srpskog
30:47i počeše mu raditi o glavi.
30:50Na teritoriji Uroševog kraljevstva
30:52delovale su dve rimokatoličke arhijepiskopije,
30:56Dubrovačka i Barska,
30:57a njihov sukob oko pitanje jurisdikcije
31:00trajao je s prekidima od polovine 11. veka.
31:03Crkveni spor Dubrovnika i Bara kada je odpočeo,
31:07to je 1199. godina kada je Barska episkopija
31:11uzignuta na rang arhijepiskopije.
31:14O čemu se zapravo radi?
31:16Dubrovačka arhijepiskopija smatra da su gradovi u Gornjoj Dalmaciji,
31:21tu pre svega mislim na Bar, Drivast, Svač, Ulcinj,
31:25da spadaju pod njenu duhovnu nadlažnost.
31:28Dok Barska episkopija,
31:30sada u rangu arhijepiskopije,
31:31želi da ima duhovnu vlast samostalno tim gradovima
31:34i obok toga nastaje spor između Dubrovnika i Bara.
31:38Teritorije Srpske države su se nalazile
31:40pod crkvenom jurisdikcijom nadbiskupa u Dubrovniku,
31:44grada koji se nalazio izvan Srpske države,
31:47što je automatski značilo
31:49da je i neki drugi politički činilac
31:51mimo Srpskih kraljeva zapravo
31:54mogao da utiče na stavove, politiku
31:59i uopšte delatnost katoličke crkve
32:02i katoličke crkvene organizacije u Srbiji.
32:16Kralju Ruši odabrao stranu Barske crkve
32:20i štitio njena prava u tom sporu,
32:22zato što je grad barvio srpski grad
32:24i smatruje da samim tim štiti svoje stanoništo,
32:27svoje podanike koji ispovedaju rimski obrt.
32:31Tade izgovorna čuvena rečenica
32:32šta je papa, gospodin kralj Uroš
32:35i je nama papa.
33:18Taj sukob se odvijao,
33:21on je vođen, da kažemo,
33:23pravnim sredstvima,
33:24iznošeni su dokazi,
33:26stari dokumenti,
33:27ličujući i dokumente
33:29koji su predstavljani kao stari,
33:32a zapravo su bili falsifikati.
33:35Međutim, on je imao jednu svoju
33:36vrlo opipljivu političku,
33:38pa čak i vojnu dimenziju.
33:40U jednom trenutku Dubrovnik je
33:42s 1253. godine,
33:44na prkuncu tog sukoba,
33:46splopio i savez
33:48sa bulgarskim carem.
33:53šta je na čas za poslednje.
34:04Hvala što pratite kanal.
34:33Hvala što pratite kanal.
34:55Rješenje složenog položaja u kojem se uroš našao posle saveza Dubrovačke opštine se bugarskim carim 1254. godine,
35:06verovatno se našlo u njegovim bližim odnosima sa Ugarskim kraljem.
35:11Kada se sve to posmatra i u sklopu podatka uroševom vazalstvo prema Ugarskom kralju,
35:16nekako se dolazi do pretpostavki i zaključka da je takav odnos mogao biti najpre uspostavljeni,
35:23mogo imati najišće smisla upravo u kontekstu događaja iz 1254. i 255. godine.
35:29Tom pobedom Uroševa država dobila je svoju katoličku crkvenu organizaciju.
35:35Uroš je u više navrata ratovao sa Dubrovnikom i u dubrovačkoj tradici, kasnije istoriografije,
35:42zapamćen kao veliki protivnik Dubrovnika, kao taj pesni ljutiti kralj iz unutrašnjosti koji napada grad.
35:52U tri navrata je ratovao protiv Dubrovnika, nijedan od tih ratova nije bio duži od godinu dana ili par godina.
36:01Izbio bi sukob zbog teritorijalnih sporova, ali onda bi se obe strane vrlo brzo sporazumele da se sukob izgladi,
36:09jer je mnogo veći interes bio da se trgovina nesmetano odvija.
36:38Uroš je kroz te sukobe zapravo Uroš postavio temelje za budujete,
36:45odnose vladara iz dinastije Nemanjića sa Dubrovnikom, jer se kao posledica tog njegovog pritiska na Dubrovnik
36:53možemo da zaključimo da je uvedeni taj čuveni smetodmitarski dohodak, odnosno jedna vrsta tributa,
37:00ako hoćemo današnjim rečkom da kažemo poreza koji su Dubrovčani svake godine na Mitrovdan, dakle, isplaćivali srpskim vladarima.
37:17Uroš je kroz te sukobe.
37:42Karakteristično je da je pre Uroševe vladavine dominantni oblik ugovora dokumenta između Srbije i Dubrovnika
37:51bila uzajamna zakletva, znači oni se jedni drugima zaklinju kao veđusobno jednaki, ravnopravni,
37:58dok posle Uroša imamo oblik dokumenta kao vladarske milosti,
38:04koju srpski vladar daje Dubrovčanima i onim svojo milošću praktično daruje i garantuje određena prava na svojoj teritoriji.
38:25Kralj Radoslav i kralj Vladislav imali su vrlo jake spoljno-političke oslonce.
38:31Uroš, međutim, nije imao na koga da se osloni, sem na sebe, na sobstvene sposobnosti i urođene osobine.
38:38Njegova sudbina bila je od samog početka u njegovim rukama.
38:41Ceo period 30. godina mi imamo Epir kao državu koja je tada bila suset iz Srbe na jugu,
38:47koja je pretendovala da obnovi Vezantisko carstvo.
38:51Zatim imamo Bugarsku u figuri jednog Jovana Asena II. koji također ima cilj da osvoji carigrad.
38:58A za sve to vreme Nikijsko carstvo pod Jovanom Vatacem nije bilo u svom zenitu.
39:02Tek od 1241. godine, odnosno već posle klokotnice, on uzima zamah preko Trakije, osvaja povardar i strumu i Srbija menja
39:13suseda na jugu.
39:14Do tog trenutka je bila Epirsko carstvo pa Bugarska država, a sada na jednom delu južne granice mi kao suseda
39:20dobijamo Nikijskog cara.
39:22Kad je reč o spoljne političkoj orijentaciji, teško je u dešavanje iz prvi godine vladavine kralja Uroša uočiti koliko je
39:32to imalo veze sa nekim događajima u njegovom okruženju.
39:37Naravno, brak sa Jelenom Andjeo će pokazati tu neku drugačiju orijentaciju i odnosu na Radoslova i Vladislava.
39:47Vrlo složenim prilikama u kojima se Urošva država našla zbog saveza Dubrovačke opštine i Bugarskog cara,
39:55razrešenje je vrlo lako mogao biti zapravo njegov savez sa Ugarskim krajem.
40:01To razrešenje moralo se dogoditi u nekom složenjem političkom ražmanu, dakle da je ta Ugarska pomoć bila poslata u kontekstu
40:13stupanja u vazalni odnos sa Belom četvrtim.
40:17Često u historiografiji možemo ne ići na mišljenje da je Uroš bio u vazalnom odnosu prema Ugarsku kralji Beli četvrtog,
40:26za koga ne nalazimo potvrde u izvorima, a taj vazalni odnos je dodatno možda među pristalicama.
40:33Te teze ojačava time da su Uroševe trupe uzele učešće na strani Ugarske vojske u biti za austrijsko nasledje protiv
40:43Češke kraljevine.
40:43Nesumljivo je da je izvori poput austrijskih hronika, poput nekih ugarskih izvora, svedoče da je Srbija uzela učešće recimo u
40:53borbi u Austriji i u Češkoj.
40:56Dakle, očigledno je da je srpske vojske tu bilo. Neko će možda postaviti pitanje po kom feudalnom principu,
41:05da li je to već vreme kada su se dve dinastije orodile, nije to baš sasvim izvesno,
41:11ali opet sa druge strane kada se posmatra, jasno je da su Srbije uzeli ovde učešće,
41:17opet se može postaviti pitanje da li tu možda ima uticaja kraljica Jelena,
41:22koja je takođe, kako stvari stoje, poticala delimično upravo i iz Ugarske.
41:28Da li možemo govoriti o vazalstvu, jako je teško reći,
41:32čak bih sasvim isključio, ili makar u velikoj meri isključio,
41:36mogućnost klasičnog vazalstva, ali nekog savezništva koje je moglo da ima i neke
41:42dinastičke poslovice, da li preko kraljice ili nekako drugačije.
41:45To je i dalje otvoreno pitanje.
41:47To je verovat jedan pokušaj da se uspostavi, da tako kažemo, neka ravnoteža.
41:52I tokom gotovo čitave uroševe vladavine, mi ćemo vidjeti to izvesno njegovo,
41:57dakle, laviranje, s jedne strane dobri odnosi sa Nikijskim, naprimer, carstvom,
42:05a s druge strane ulazak u antivizantijske koalicije.
42:08Dakle, uloš je neko za koga možemo reći da se trudio da se prilagodi prilikama svog vremena.
42:21Staro carstvo beše rastočeno na delove.
42:25I svaki deo hoćaše da ovlada ostalima i obnovi negdašnju slavu Romejsku.
42:31Više od 50 leta ratovaše za grad Konstantinov,
42:34carevi Nikejski, Epirski i Latinski.
42:38Vetrovi ratniji okupiše mnoštvo naroda na polju Marsovom,
42:42i Helene, i Bugare, i Germane, i Ugare,
42:46pa i Fruze, i Mlečane, i Kumane, i Selđuki.
42:50I gospodar naš Stefan Uroš našao se u ovom metežu,
42:54sve gledajući kako da kroz tu oluju provede svoj brod srpski zdrav i čitav.
43:02Opstanak Rimo-katoličkog Latinskog carstva
43:05ili obnova pravoslavnog Bizantinskog carstva
43:08bilo je pitanje koje će obeležiti prve godine Uroševe vlade.
43:12U vreme kada je Stefan Uroš I preuzima vlast u Srbiji,
43:17takmaci za osvajanje Carigrada nije više Nijepir ni Bugarska.
43:23To postaje Nikesko carstvo.
43:25Ne zaboravimo, nakon 400 krstov šorata,
43:281904. godine, Carigrad je pripao Latinima
43:31i od tada je tu centar Latinskog carstva.
43:34U vreme kralja Uroša, Baldoin drugi je bio Latinski car,
43:39ali on nije imao kapacitet da jednostavno održi carstvo
43:45onako kako je dobio svojih pretodnika.
43:46Ono se smanjivalo i malte ne svelo samo na zidine Carigrada.
43:49Epilog uspešnog vojnog širenja Nikeskog carstva
43:52bio je da je sada ono postali južni sused Srpske kraljevine,
43:56a da je najseverniji grad u oblastim uganjicama Nikeskog carstva
44:01sada bilo Skoplje.
44:03Srpske čete učestvuju u osvajanju Prilepa, Skoplja i Kičeva.
44:07I ti gradovi ostaju jedno vreme u rukama Srba,
44:10što pokazuje da je kralj Uroš veoma aktivno učestvovao
44:15u planovima suzbijanja širenja Nikejskog carstva.
44:18Napredovanje Nikejskog carstva u evropskim oblastima
44:22bilo je vezano za vladevinu Jovana Vataca,
44:25a u to vreme je Srpski kralj ubrajan u njegove vojne saveznike.
44:30Međutim, u njegovu vernost se sumnjalo.
44:33Pisao je car u jednom svom pismu,
44:36da je Srbim silom pritisnuti da se povlači,
44:39da je čas naš, a čas i nije na našoj strani.
44:42Možemo razmišljati u tom smeru i kada je reč u bicik od Pelagonije,
44:46gde Srbija naglo menja svoj stav, tamo od 1258.9.
44:50Ona od nekog koji je, ajde ne možemo reći,
44:54bio proepirski, ali nije bila na strani zajedno sa Ugarskom.
44:59Odjednom ona postaje i Ugarski saveznik,
45:02a samim tim i saveznik svih oni koji su u bicik od Pelagonije
45:05bili na toj Nikejskoj strani.
45:07Pobjeda trupa novog Nikejskog cara Mihajla Palaologa
45:11u odsudnoj bici u Pelagoniji,
45:13dvojskom njegovog glavnog konkurenta,
45:15epirskog despota i njegovih saveznika,
45:18ne samo da je obezbedila obstanak Nikejskog carstva
45:21u njegovim evropskim oblastima,
45:23već je i otvorila mogućnost da njegovo osvajanje
45:27Konstantinopolja i konačno uništenje Latinskog carstva.
45:31Epir nikada nije ostvario ono što je bitno za Vizantijsko carstvo,
45:39jedan harmoničan odnos između svetovne i duhovne vlasti,
45:44oličene u caru, rimskom caru, jeli teoretski,
45:51i vaseljinskom patrijarhu.
45:54Epir nikad nije napravio patrijarha
45:57i zato je vjerovatno on ideološki izgubio
46:04u toj trci ko će da obnovi Vizantiju.
46:06I Vizantiju bi obnovila Nikeja.
46:16Svanu dugo čekani dan
46:18i zazvoniše zvona na zlatnom rogu.
46:22Onaj koga zvaše Mihajlo,
46:24od kolena paleologa,
46:26oslobodi zemlju romajnsku od Latina.
46:29Razgore se opet kandilo Svete Sofije
46:31i povrati narod romejski.
46:35I grad, i zakon.
46:37U 1261-u,
46:40nisak i povrati narod romejski,
46:41i zato je izgubio je jako mirakol,
46:46je mihajlo paleologo,
46:49je imešljinskog Nicaeja,
46:51uvijekljinskog cita.
46:52Obnova pravoslavnog Vizantijskog carstva
46:561261. godine,
46:58koju je izveo Mihajlo VIII paleolog,
47:00donela je, naravno, ogromne promene
47:03u političkom arealu,
47:05i u istočne Evropi,
47:06i istočnog Mediteranu,
47:07uopšte.
47:07Poslednji Latinski car,
47:09Balduin drugi,
47:09povrga i povrga i Sarigrada
47:10i pred pred
47:12Vizantijskom vojskom
47:13sa sobom, naravno,
47:14ponio i prava na
47:15carski tron.
47:18I ta prava su udučnosti
47:19je odigrala velik ulogu,
47:20i naravno,
47:21Mihajlo VIII paleolog je toga
47:22bio vreoma dobro svestan.
47:44Spričavanje obnove
47:45latinskog carstvu početnim godinama njegove vlade je možda izgledao nešto lakši zadatak nego kasnije,
47:51jer je 1266. godine došlo do velike promene u Južnoj Italiji, kada je stari neprijatelj papstva, dinastija Hojnštaufena, koja je
48:04davala nemačko-rimske careve, istisnuta iz Južne Italije, tako što je papa pozvao svog favorita, brata franskog kraja, Luja Svetoga,
48:18Karla, odnosno Šarla Anžujskog.
48:20I sada je Mihajlo VIII paleolog u liku Karla Anžujskog dobio jednog moćnog neprijatelja koji je vladao značajnom državom, a
48:28uz to sve imao i značajne veze s obzirom da je njegov rođeni brat bio praktično najugledniji vladar Zapadne Evrope
48:37toga vremena.
48:37Velike promene su se naravno morale osetiti i kada je u pitanju položaj Srpskog kraljestva, koje se tih godina našlo
48:46između, međuremenu, ipak obnovljene posle tatarskih napada Ugarske i sada takođe obnovljenog i ojačalog Bizantijskog carstva, koje se vratilo u
48:58svoju staru prestunicu, Konstantinov grad.
49:00I na taj način su prilike opet pomalo poslećale na one vremena Manojla Komnina i Stefana Nemanje, kada se tadašnje
49:10Srpska država nalazili između snažne Ugarske i još uvijek jakog carstva,
49:15međutim razlika ogromna je bila u tome što je sada samodržavni kraj Uroš i sam imao veoma značajne privredne resurse
49:24i već za sobom neke decenije postojanog državnog napredka.
49:30Hvala što pratite kanal.
Comments