- 13 hours ago
Sveto kraljevstvo (2026) - Epizoda 5 - Dokumentarna igrana serija
Sveto kraljevstvo je srpska televizijska serija koju je stvorio Marko Savić za RTS 1. Predstavlja dokumentarno-igranu seriju, dok je akcenat stavljen na uspon srpske srednjovekovne države..
Sveto kraljevstvo je srpska televizijska serija koju je stvorio Marko Savić za RTS 1. Predstavlja dokumentarno-igranu seriju, dok je akcenat stavljen na uspon srpske srednjovekovne države..
Category
🎥
Short filmTranscript
00:28Sveti Sava
00:30Sveti Sava
01:17Sveti Sava
01:35Zamislite kako prvi put ulazite u prostoriju u kojoj vlada potpuni mrak.
01:40I od mnoštva stvari koje se u njoj nalaze, samo su pojedine osvetljene gledunjavom svetlošću.
01:50Tako izgleda proučavanje istorija srednjeg veka.
01:54A zadatak istoričara jeste da tumačeći osvetljene fragmente prošlosti sastavlja najverovatniju moguću verziju priče o tome šta se zapravo dešavalo.
02:29A zadatak istoričara jeste da tumačeći osvetljene fragmente prošlosti sastavlja.
02:50I tu pomolivši se po bogom predanom običaju, izabra od svojih učenika bogorazumne i časne muževe i satvore ih episkopima
03:01i posla svakog od njih u svoju eparhiju.
03:05Predavši im zakonske knjige i zapovedivši svakome da sa čistom verom neporočno hodi i da svaki pastir čuva svoje umno
03:15stado po predanju svetih apostola.
03:20Rukopoloženjem novih episkopa u Žiči bila je upotpunjena i razvijena mreža episkopije u kraljevstvu sve srpske i pomorske zemlje,
03:28koja je pored već postojećih episkopija Raške, Lipljanske, Prizrenske i Niške, uključila i novoosnovane Zetsku, Hvostansku, Humsku, Topličku, Budimljansku,
03:41Dobarsku i Moravičku. Ukupno 12 prestola, računajući i Žički, kao stolicu samog arhijepiskopa srpskog.
03:51Od kada je srpska crkva stekla u tekefalno srpski, arhijepiskopi više ne moraju da prevale veliki put na posvećenje do
04:01Nikeje,
04:01nego je sada ovlašen sabor srpske crkve da bira međusobno episkope i da postavlja arhijepiskope.
04:07A jedina obaveza srpske crkve u odnosu na Carigradsku, odnosu na Nikejsku crkvu,
04:12je bila ta da se pominje ime patrijarha na službi, da bi se time pokazala ta duhovna jedinstvo sa Carigradskom
04:22patrijaršijom.
04:23Ali ono što je također značeno je da se po prvi put se javljaju pravoslavne episkopije na području Primorja.
04:29I imamo po prvi put organizovanje Zetske i Stolanske episkopije, što je jako važno.
04:36I jako je važno da se u srpskim noticijama Zetska nalazi na prvom mestu,
04:40što pokazuju koliko je, a inače je redostelj episkopija kako se nabraja u noticijama jako važno,
04:46ne govori o ugledu same episkopije.
04:49Tako da Sava čim je stavio Zetskoj episkopiju na prvo mesto,
04:52zapravo je pokazao koliko je značilo Srbima i Srpske crkvi u tom trenutku
04:57da Primorje konačno dobije crkvenu organizaciju u pravoslavnom obliku
05:03kako tamošnji narodi zaslužuje, jer je do tada bilo samo, samo su bile rimokatoličke episkopije.
05:09Sedište Zetskih episkopa nalazilo se u manastiru Ilovica,
05:13na Miholjskoj prevlaci u Bokokotorskom zalivu.
05:17Malo strvice u Tivatskom zalivu, na njegovom istočnom obodu,
05:21zemljouzom vezano za kopno, je postalo sedište jedne od novospostavljenih
05:26Savinih episkopija, nakon dobijanja arhijepiskopija sa sedištem u Žiči.
05:33Kao i na drugim mestima, i ovde prevlaka nije slučajno izabrana.
05:38Ona je imala poseban značaj budući da je u Stonsku bila jedina koja je tako bila
05:42na samoj obali, istočnoj Jadranskoj, pritom u okruženju koje je bilo rimokatoličko.
05:49Najstariji tragovi, koji ukazuju na prisustvo hrišćanstva i na dugu tradiciju
05:54hrišćanstva na tom prostoru, otvrđeni su još u kasno-antičkom periodu.
05:59I vezani su po svoj prilici za onaj period zabranjenog hrišćanstva
06:02i stradanja za hrišćansku veru.
06:04Na tom prostoru će, po svoj prilici negdje u vreme vladavine cara Justinijana,
06:08dakle u VI veku, nići prva monumentalna bazilika.
06:12Dimenzije, monumentalnost tog hrama ukazuju kakav je značaj
06:17i u to vreme imao prostor Miholjske prelogi.
06:20Rani srednji vek označava opet uspostavljanje ili obnovu
06:25manastirskog života na tom prostoru.
06:27Prestanak života u prednemanjičkom manastiru se također
06:32različito datuje od različitih istraživača.
06:35Ima mišljenja da je prvo veliko, a za neki i možda konačno stradanje
06:40usvedilo negde sredinu IX veka u vreme arapskih pohoda
06:45kada su oni opustošili bukokotorski zalivo,
06:48čemu znamo, imamo podatke iz pisanih izvora,
06:51dok na drugoj strani najkasniji datumi koji bi ukazivali
06:54na prestanak života u ovom manastiru vezuju se za veliki Samuelov pohod.
06:58Sljedeća faza odgovara već vremenu srpske episkopije
07:01i u novu spostavljenoj arhijepiskopiji.
07:04Označena je podjezanjem nove crkve,
07:08monumentalnije trobrodne bazilike,
07:10taj manastir će naravno postati najznačajnija crkva,
07:15srpske pravoslovne crkve na istočnoj Jadranskoj oba.
07:17O tome kakav je značaj bio prepisivačke delatnosti,
07:21svedoči činjenica da upravo iz tog manastira,
07:24koji su u srednjem veku, 13. veku konkretno,
07:26ili tako zvao Ilovica,
07:27ne izaz početka 7. decenije 13. veka,
07:31otiče i najstariji na Masačovan danas
07:33tako prepis zakonopravila Svetog Save,
07:36koji je upravo tu prepisan
07:38po naredbi zetskog episkopa Neofita.
07:55Izdizanje srpske države u rang kraljevine 1217. godine,
08:01a potom i obezbeđena utoke falnost srpske crkve,
08:04podrobzumevali su i odgovarujući pravni temelj,
08:08kako za utemeljenje srpske države,
08:11a isto tako i za utemeljenje srpske crkve.
08:15Sveti Sava je to jako dobro znao i izgleda
08:17da je već 1208. godine na Svetoj gori
08:20počeo sa izradom svog zakonopravila.
08:23Treba reći da je reč o potpuno autentičnom pravnom tekstu,
08:27naime, on jeste imao svoje uzore u romejskim,
08:31u vizantijskim crkvenim i pravnim pravilima onoga doba,
08:35ali ih Sveti Sava nije ni kritički prevodio.
08:38Naprotiv, on je sva ova pravna i crkvena pravila,
08:42razume se, prilagođavao kontekstu vremena
08:45i prilagođavao konkretnim prilikama i potrebama
08:48kako srpske crkve, tako i srpske države.
08:52Može se reći da on predstavlja za srednju vekovnu Srbiju
08:56ono što je velika povelja sloboda, magna carta libertatum,
09:00njen vršnjak predstavljala u Engleskoj.
09:03Pa ako je to sprem prilika vremena, prvi ustav,
09:06moderni ustav Evrope i Engleske,
09:08onda je na isti takav način, naravno u srednjovekovnom kontekstu,
09:12reći o prvom srpskom ustavu.
09:18Zakonopravilo Svetog Save sadrži i jedan veoma širok spektar
09:22veoma modernih odradaba, koje kada čovek čita
09:26prosto ne može da poveruje da vode poreklo iz srednjeg veka.
09:30On je i tekako mnogo posvetio pažnje socijalnoj pravdi.
09:34U tom kontekstu Sveti Sava reguliše čitav niz pitanja,
09:38odnosno čitav niz pravnih instituta koje imaju za cilj
09:41zaštitu slabih, nemoćnih, ubogih,
09:45zaštitu žena kao posebno ranjivog slova stanoništva u to vreme,
09:49reguliše odnose između roditelji i dece,
09:52bavi se pravima oni koji su zatočeni ili zarobljeni,
09:56isto tako bavi se osnivanjem častnih domova,
09:58odnosno svih onih ustanova, od manastira pa do različitih trpezarija
10:02gde su pripadnici sjeromašnije društvenije slojeva mogli da se hranju.
10:07Isto tako, iako ih neimenuje, naravno,
10:10modernom terminologijom, čitajući norme zakonopravila Svetog Sava,
10:15možemo da vidimo i čitav niz instituta koji se odnose na borbu protiv korupcije,
10:19naravno počevši od simulnije, odnosno upovine svešteničkih činova,
10:23ali i jednog čitavog niza, kažem, odredava koje podsjeće na ono što mi danas znamo
10:28kao sukob interesa, kao nepotizam, kao zabron obavljanja dve javne funkcije
10:33ili obavezu prijavljivanja imovine.
10:36Nomokanon Svetog Save i dan danas predstavlja deo važećeg prava
10:40u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, kažem, na sličan način kao što nekoliko odredava
10:45velike povelje sloboda i danas čini važeći istorijski ustav moderne engleske.
10:50Iako je Sveti Sava u ranoj mladosti napustio svetovni život,
10:54njegov monaški put bio je najtešnji vezan za crkvene i političke prilike u Srpskoj državi.
11:00Ipak, njegovo duhovno sazrevanje na Svetoj gori pokazalo se kao najbolja priprema
11:06za izazove koji su ga čekali.
11:09Nema nikakve sumnje da je Sabor u Žiči, na kojem je održana ceremonija
11:15kraljevskog unisanja Stefana Prvovenčanog, bio jedan prekretnički događaj
11:21u ustrojstvu Srpskog kraljevstva, ali ne samo Srpskog kraljevstva,
11:26nego i početak velikog reformatorskog poduklota Svetog Save.
11:31S jedne strane, na tom saberu on je održao znamenitu besedu o pravoj veri,
11:37koja je na neki način ustrojila pravi put u pogledu razumevanja pravoslavlja
11:45u jednom vrlo osetljivom trenutku.
11:48Sa druge strane, označila je početak organizacije Srpskih episkopija
11:55i pravog ustrojstva crkve pod nove arhijepiskopije pod njegovim voćstvom.
12:03Sada je trebalo u novim uslovima kao arhijepiskop nove crkve
12:07da ustroji život episkopija i da objedini i stvaranjem novih episkopija
12:15onaj Srpski nacionalni prostor koji se našao u okvirima novog kraljevstva.
12:31Stvaran je autokefalne Srpske crkve, u koju je uključeno nekoliko episkopija
12:36iz područja ohridske arhijepiskopije.
12:38Izazvalo je protest njenog poglavara, arhijepiskopa Dimitrija Homatina,
12:43koji je savi zbog toga poslao protestno pismo i zapretio mu kaznom iz obštenja.
12:48in je da.
12:49Und da fragte dan, wie kommst du, du bist doch eigentlich ein Mönch
12:54und du bist in einem Gebiet, kommst aus einem Gebiet, was kirchlich,
13:01nämlich mit dem Zentrum Ras, zur Kirche von Ochrit gehört.
13:08Wie kommst du dazu, dir dich zu einem autogefallenen Erzbischof
13:39Hrєруvačovača vzpravljenje i akgiru.
13:43Sva je prilika da odgovor u okred nikada nije stigao i da zapravo nikada nije ni morao da stigne.
13:51Car i patrijarh, kao i sam Sava, smatrali su homatina za nezakonito izabranog arhijepiskopa,
13:57čije primetbe samim tim nemaju pravnu važnost.
14:07Posle predstavljenja brata svoga i prvoga kralja Stefana,
14:12sveti arhijepiskop venča kraljevstvom sina njegova Radoslava u velikoj crkvi Žiči
14:18i predade mu da samodržavno upravlja otačaskim i srpskim skiptrom.
14:25Blagočestili kralj Radoslav isprvo u sve mu beše blagopohvalan i izvanredan.
14:30Ali s vremenom postade pokoran ženi od koje i bi povređen umom.
14:38Stefan Radoslav, koji će posle smrti oca Stefana Prvovenčanog postati drugi nemanjić
14:45koji je poneo kraljevsku krunu, bio je Stefanov najstariji sin,
14:52sin iz braka sa vizantijskom princezom Evdokijom.
14:55O njegovom životu pre stupanja na presto, sasvim pouzdano možemo da kažemo da je zaista i bio
15:03za očevog života projektovan kao prestolonaslednik.
15:08U zvaničnim dokumentima se pominje uz oca.
15:11Uprkos činjenici da Stefan Radoslav nije dugo sedeo na kraljevskom prestolu,
15:16sačuvana su značajna svedočanstva njegove vladavine,
15:20poput primjeraka najstarijeg srpskog novca, njegovog vereničkog prstena
15:24ili velike priprate bogorodičine crkve u Studenici.
15:29Nakon pada, naravno, Konstantinopolja, u Srbiji počinje prvo kovanje novca,
15:35ostane kralja Stefana Radoslava.
15:37Stefan Radoslav se ugledao na novčarstvo Solunskog sarstva
15:41i on je direktno kopirao emisije Soluna.
15:45Ono što možemo reći da su tkalupi koji su rađeni za novčarstvo Stefana Radoslava
15:51gotovo sigurno rađeni u radionicama u Grškoj
15:54i imamo podatke, zahvaljući nalazima kovnice, odnosno ostataka kovnice,
15:58tvrđe viras iznad trgovišta u blizini današnjeg Novog pazara,
16:02gde su otkrivene pločice za kovanje novca,
16:05primjerci novca Stefana Radoslava i jedna ostava novca,
16:08gde je samo otkovana jedna strana, samo reversna prestava,
16:12što govori da je tokom kovanja jedan od kalupa sasvim izgupljen.
16:16Poznati su neki nalazi, na primer, iz Albanije
16:19i nedavno je obljavljan jedan primerak iz Bugarske,
16:22što govori da je to novčarstvo ipak bilo nešto veće gobima
16:26nego što se do sada smatrala.
16:28Ono što je najvidljivije jeste priprata koju je sagradio,
16:31spolječna priprata koju je sagradio iz Bugrodičenu crkvu u Studenici.
16:36Reč je o zdanju koja je značajno ne samo po svojim arhitektonskim osobnostima,
16:42nego i po svojim ikonografiji prostora i posvetama parklisa
16:46sagrađenih u stvu priprata.
16:48Posle dva neuspela pokušaja da se bračnom diplomatiom
16:51vladarska kuća Nemanjića poveže sa moćnim epirskim gospodarima.
16:55Iz trećeg pokušaja sklopljena je veritba Stefanovog najstarijeg sina
17:00Radoslava sa Anom, kćerkom Teodora Komnina.
17:03Zagradina je grozak je pričašen zvaža Popolučenu.
17:11Mor in prorija je pričašenna dostv обjih prezbezašenja.
17:15Zagradina je pričaja umežnica zvrstima.
17:19Zagradina je pričašenje pravda prilijosima explotu,
17:26ktero je žele koji žena poveže našina prapa komnika.
17:27Zagradina je zavreška največa kvalačiem,
17:27da je občinaška čili possession tautije Komnika.
17:30Imajući tako moćnog tasta i kao političkog zaštetnika, očigledno ga je u nekoj meri imao kao svoj politički uzor i
17:40upravo se time mogu objasniti različiti vizantinizmi, da to tako nazovemo, odnosno projave vizantijskih modela na koje se ugledao.
17:52Uz Stefana Radoslava se u historiografiji često vezuje taj epitet da je bio grkofil.
18:01U jednom trenutku svoje vladavine Radoslav se obratio upravo Dimitriju Humatinu pismom u kojem je tražio određene savete dogmatske crkvenopravne
18:13prirode.
18:14Da li je taj način Radoslav prenebregao jurisdikciju Srpske crkve? Da li se on obratio Humatinu protiv volje ahipiskopa Save?
18:24U kom trenutku se zapravo on obratio Humatinu?
18:27Nakon krunisanja novog kralja Radoslava i nesuglasica koje su mogle nastati zbog kraljevih odnosa sa neprijateljski raspoloženim Dimitrijem Humatinom,
18:36Srpski arhijepiskop Sava uputio se na prvo od svoja dva velika putovanja u svetu zemlju.
18:42Postoje, dakle, razluzi da se u toj njegovoj odluci vidi zapravo i njegov revolt crkvenom politikom i nekom opozicijom koju
18:52je njegov sinovac pokazivao prema njemu upravo obraćanjem Humatinu kao raskolničkom arhijereju.
19:08Izidži od zemlje tvoje i od roda tvojga i idi u zemlju koju ću ti ja pokazati, zemlju na kojoj
19:16od Boga počeše oba zaveta i završiše se Hristom, istinitim Bogom našim,
19:23koji se na toj zemlji rodio i koji je tamo postradao i vaskrsao radi našeg spasenja.
19:30Sava je prvi poznati srpski hodočasnik.
19:36Valja podsjetiti da je jedan od životnih ideala uzornog hrišćanina u srednjem veku bio i odlazak u svetu zemlju,
19:50odnosno poklonjenje na onim mestima po kojima je Bog, Isus Hristos za svog zevaljskog života hodao.
20:00Pre svega Jerusalim kao mesto sa Gogotom, kao mesto Hristovog stradanja i vaskrsenja.
20:12Od arhijepiskopa Danila II. saznajemo da je Sava na oba svoja putovanja polazio iz starog grada,
20:23to je današnja budva, iz kog se lađom najpre prebacivao na suprotnu italijansku stranu, Dobrindizija,
20:33a odatle je hvatao veće lađe koje su prevozile brojne kod očasnike iz zapadne Evrope i kretao put svete zemlje.
21:08Na prvom putovanju je bio gost Jerusalimskog patrijarha,
21:15Atanasija. Podsjetimo da je tada Sava već desetak godina poglavar autokefalne nezavisne srpske crkve.
21:37Sava je na tom svom prvom boravku postao i utemeljivač srpskih monaških zajednica u Palestini.
21:47U samom Jerusalimu, a i u glavnoj luci svete zemlje u Akru je osnovao dve zadužbine.
21:57To su mali manastiri, jedno je svetog Jovana Bogoslova na Sionu, takozvanoj gornici u samom Jerusalimu,
22:05a drugo je hram svetog Georgija u Akru.
22:18Savina putovanja u svetu zemlju, odnosno obilazke tih svetih mesta, treba posmatrati na više planova.
22:27Kao prvo, on je hteo da Srbiju priopšti svetoj zemlji, da u svetoj zemlji, kao što je na Atosu, stvori
22:37jedno parče, mali komad Srbije, na tom, dakle, mestu koje je izvor sve hrišćanske harizme.
22:51Naoružavši se nepokornošću, mlađi sin Stefanov Vladislav podiže se protiv brata starijeg i krajda Radoslava,
23:00a vlastela koja negodovaše zbog neuračunljivosti uma njegova, odstupi od njega i pristupi bratu njegovu Vladislavu,
23:09te među braćom nastade mržnja i gonjenje zbog gorke slave kraljevstva.
23:17Iako je bio unuk svetog Simeona Nemanje i cara Aleksija Trećeg, kralj Radoslavi je još u bračnim pregovorima
23:24naglašavao da je izdenak carske dinastije Duka, kojoj je zapravo pripadala njegova buduća supruga.
23:31Ovo insistiranje na vizantijskom poreklu nije bilo dobro prihvaćeno na srpskom dvoru.
23:37Sačuvan je jedan verenički prsten u komem Radoslav insistira na svojoj porodičnoj vezi i pripadnosti vizantijskoj carskoj porodici Duka.
23:47Radoslav je grčki potpis na jednoj povelji koja inače sasvije na srpskom jeziku upućena gradu Dubrovniku,
23:54glasi Stefanos Riks o Dukas, što bi značilo Stefan kralj Duka.
23:59Duka je zapravo bilo jedno od prezimena koje su koristili epirski vladari i ukazuje na to da je on zapravo
24:08svoju identifikaciju sa vizantijskim svetom gradio na poreklu svoje žene, bar u tom trenutku.
24:15S obzirom na podatke naših crkvinnih pisaca koji su Radoslavu prebacivali da je pao pod preveliki utice svoje grčke supruge,
24:26dodeli su mu jedan neobičajeni pridev, smatrali su da je postao ženo pokoran i da je zbog tog utice svoje
24:35supruge zapravo istradao umom,
24:38što bi značilo je da donosio nerazumne vladarske odluke, on je izgubio podršku vlastele koja se okrenula protiv njega i
24:46namiravala da na presto dovede njegovog mlađim brata Vladislava.
24:56Kralj Adolfo je zbačen sa vlastene gde je krajn, 1293. ili početkom 1234. godine.
25:01Dakle, to je jedan od najranijih podataka o učešću vlastele u toj jednoj promjeni na prestovo.
25:07Vladislav je zaista uz pomoć vlastele i došao na presto, a Radoslav je zajedno sa svojim porodicom otišao u izgdanstvu.
25:16Radoslav je posle svrgavanja zajedno sa suprugom pronašao utočište u epirskoj državi,
25:23ali imamo kasnija svedočanstva da se vratio u Srbiju, da je živeo kao monah i da je u monaškom činu
25:31i umro
25:31i sahranjen je u zadužbini svoga dede, Stefana Nemanje, u manastiru Studenici.
25:38Vjerovatno glavnu stvar koja je uticala na zbacivanje Radoslova sa vlasti,
25:42to je poraz njegovog tasta u bici kod Plokopice, 1230. godine.
25:52Tih godina Radoslavljeve vlade na Norkuncu su bile i carske ambicije njegovog tasta,
26:00međutim, kod račkog sela Plokotnica u proleću 1230. godine njegove su ambicije zaustavljene jednim katastrofalnim vojnim porazom.
26:08Kada su snage epirske države, iz koje je poticala Radoslavljeva supruga,
26:15doživele katastrofalan poraz u sukobu sa bugarskim carem Jovanom II. Asenom.
26:26Bugarska jača, dakle, pod Jovanom II. Asenom, dakle, i to je po svoj principak bilo značajnije
26:32za zbrcivanje Radoslava sa vlasti, ali vidimo opet da se i ta sama promjena nije odigrala tako brzo.
26:39Bitka kod Plokotnica, dakle, bili 1230. trebao da prođe, dakle, negde tri godine da dođe u te smene.
26:45Da li je možda to odlaganje bilo posledica Savinog uticaja, pa da je onda došlo do tačke ključanja
26:51kad više Sava čak nije mogao svojim autoritetom da sprečava smenu, jer je ovaj svima dozlogrdio iz ovog ili onog
26:58razloga.
26:59I vrlo moguće da je, naravno, vlastela kao jedan značajan faktor u svemu tome,
27:04pored tog spoljnog, bila svesna, dakle, promjene te političke klimene Balkanskom poluostrovu
27:09i da je onda ona odigrala ulogu.
27:12Pregovori o sklapanju braka Vladislava i Beloslave, kćerke Ivana Asena II.
27:17Jedna su od posledica naglog uspona moći Bugarskog vladara posle bitke na Klokotnici.
27:23I sad dolazi Vladislav na presto koji ima zaštitu političku u susjednoj državi u najmoćnijem vladaru tada na Balkanu u
27:30tom trenutku,
27:31Jovanu Asenu II. Znači to više nije epirska država, nego Bugarsko carstvo koje je bilo u zenitu u njegovo vreme.
27:37Možemo prosto da pretpostavimo da se radilo o jednoj smeni jednog pro-vizantijskog, pro-epirskog, pro-grčkog vladara
27:48i dolazku na njegovo mesto jednog pro-bugarskog koje je odslikavao i promenu rasporeda snaga na Balkanu tog vremena.
27:56Kada se posmatra smena Radoslava i dolazak na vas vladislava, nama najviše govori srpska srednjovekovna žitija,
28:02odnosno hagiografije koje su napisali Dometijan, hagiografi Teodosije.
28:06Teodosije nekako kroz ceo spis gradi tu idealniju sliku Vladoslava u odnosu na Radoslava.
28:13I kada pogledamo zašto je to tako, naći ćemo dva osnovna ključna razloga,
28:17zato što je se u Vladislavu kao kralju prepisuju dve značajne stvari,
28:21to je podizanje Mileševi u tom spisu i prenos mošte Svetog Save iz Trnova u Srbiju je također obavljeno za
28:28vreme Vladislavije vlasti.
28:30Prvobitno zamišljena kao zadužbina brata budućeg kralja, crkva Svetog vaznesenja u manastiru Mileševi,
28:36posle neočekivanog dolaska Vladislava na presto, stekla je status vladarske zadužbine,
28:42da bi posle smrti Svetog Save postala i grobna crkva, mauzolej, prvog srpskog arhijepiskopa.
28:50O mladosti Stefana Vladislava, po redu trećeg kralja iz dinastije Nemanjića i drugog sina kralja Stefana Prvovenčanog,
29:03znamo vrlo malo. Njegova zadužbina koja nam je naravno sačuvana, to je veoma reprezentativni manastir Mileševa,
29:12upravo ta njegova reprezentativnost, nameće pitanje da li se jedna takva građevina, njeno podizanje može vezati za aktitorstvo čoveka,
29:25koji je u tom trenutku bio drugi sin vladajućeg kralja i za kog se sasvim realno moglo očekivati
29:34da nikada neće ni stupiti na položaj najviše vlasti.
29:40Ona sigurno nije crkva ni Prvovenčanog, ni Radoslova, jer vladislav je ktitor, jasno je nadnočen kao ktitor.
29:46Ova dvojica su naslikan i ispred njega, kao predstavnici aktualne vlasti.
29:51To vreme se nije ni slutilo da će vladislav biti kralj.
29:55Stefan Prvovenčani i Radoslav nemaju insignije koje odgovaraju najviše svetovnoj vlasti u Vizantiji.
30:01Oni su zapravo predstavljeni kao visoki vizantijski dostojanstvenici.
30:05Međutim, nasprem Stefana Prvovenčanog, Sava je dao da se naslika vizantijski car.
30:11Istoričar, istoričar umetnosti se spore ko je to car po moj mišljenju.
30:15To je jovan treći vatac koji je naslikan u punom carskom dostojanstvu,
30:20sa nimbom oko glave što svedoči da on autentično izvorište zemaljske vlasti.
30:27I u stvari uspostavlja odnos između vizantijskog cara i srpskog kralja kao odnos između vrhovnog gospodara i njegovog vazala.
30:38Takvo učenje jeste u stvari vizantijsko učenje, tako shvatanje jeste nešto sa čim se Sava mogu susrsti na svetoj gori.
30:46Kako god bilo pojavu portreta vizantijskog cara nasprav srpskog vladara,
30:53trebalo bi shvatiti upravo kao postovicu Savinog sporazuma sa carem Teodorom o rukopolaganju arhijepiskopa srpske zemlje i Pomorske.
31:03U ideološkom smislu ono što je Sava postavio tu u priprati Mileševe nije se poklapalo sa realnošću,
31:14jer srpski vladar tada nije bio nikakav vazal izantijskog cara, nikijsko carstvo nije imalo neposrednje utice i neposrednu vlast nad
31:23srpskom držom,
31:24jeste da su nikijski carevi zaslužni za spostavljanje autokefalnosti srpske crkve i doprinali tome, ali oni nisu imali nikakvu realnu
31:33vlast nad Srbiju.
31:35Ubrzo će zbog toga srpski vladari, ne znamo tačno kada, ali sasvim sigurno od vremena kralja Vladislava,
31:41početi da nose insignije koje odgovaraju samodržavnim vladarima najviše granga,
31:47zapravo vizantijskim carevima sa kupolnim krunama, sa divitisjonim, odnosno sakosima, lorosima, sa skiptromu rukama i akakijom.
31:56Bog toga su Mileševski potreti ubrzo i prepravljeni istoriči umetnosti.
32:01Sporo oko toga, dalje je Sava koji je sasvim sigurno učestva u oblikovanju Mileševe, nju sebi namenio za grobni hram.
32:11On je sahranjen zaista u Mileševi, ali uz polješnji priprati koji je njegov bratanac, o tako,
32:19nakon njegove smrti se gradio uz Mileševu i tu iz Strnova prenao njegove mošti.
32:26Moguće je da je Vladislav, kako bi dao značaja svoje zadužbini i sebi samome,
32:32odlučio da mošti svoga strica prenese i pohrani u svojoj zadužbinji.
32:37To je svakako imalo značajan politički odjeg.
32:40Ne može se isključiti ni to da je Sveti Sava u nekom trenutku razmišlja o tome da bude sahranjen u
32:47zadužbini svog sinovca,
32:48mada je pravo mesto i očekveno mesto njegove sahrane, zapravo njegova katedralna crkva,
32:54a to je žič.
32:55Arhiereji se sahranjuju pri crkvi pri kojoj su i stolovali.
32:59Ima da beše nezakonito i razbojnički ugrabio vlast,
33:03vladaše blagočestivi kralj Vladislav blagorodno i ispravno,
33:08uz svesrdnu pomoć svoga tasta Bugarskog cara Asena.
33:12Od svog dolaska na vlast, Stefan Vladislav održavuje bliske veze sa Bugarskim carstvom,
33:18što je Ugarsko kraljevstvo doživljavalo kao pretnju.
33:21Malo pošto je stupio na presto,
33:23novom kralju već je upućen izazov na zapadnim granicama Srpske države.
33:28Ne treba zaboraviti da je Ugarska imala određene pretenzije i ka Bosni,
33:32i još od vremena Andrije II vode se krstaški ratovi protiv bosanskih jeretika,
33:38koje često nazivamo bogumilima ili patarenima, što je možda i pravilnije osniva se bosanska biskupija sa sedištem.
33:46U Đakovu ne treba zaboraviti da je tu i zahumlje, odnosno hum,
33:50koji opet je pogranična u ovom momentu oblast.
33:55Dakle, mi često u srpsko-ugarsku granicu posmotramo samo na Savi i Dunavu,
33:59ali postoji i ovaj drugi deo gde se uticaite kako mešaju ugarski, mletački i konačno, eto, i Srbija.
34:07Očigledno, Ugarska nije odustajala od svojih, ajde da kažemo, standardnih pravaca širenja.
34:13Kralj Vladislav bio je prinuđen da preduzme pohod u zapadne delove Huma, u koji je upao ugarski herceg.
34:25Ovom prilikom Vladislav je ponovo uspostavio granicu dva kraljevstva na Cetlini.
34:44Jer svu Palestinu, Siriju i Persiju, Bavilon i Egipat, Aziju i Trakiju i ostale krajeve obiđe, slično suncu i pticama,
34:56jer mnogo željaše da se svetim mestima pokloni i da se duhovnim stvarima nauči.
35:05Arhijepiskop Sava odlučio je da se posle Vladislavljevog krunisanja povuče sa arhijepiskopskog prestola,
35:12na koji je kao njegov naslednik izabran i rukopoložen njegov učenik, Arsenije prvi sremac.
35:19Zatim se uputio na svoje drugo hodočašće na istok.
35:22Posle poklonjenja Hristovom grobu u Jerusalimu i susreta sa poznanikom sa svog prvog putovanja,
35:30jerusalijski patrijarhom Atanasijem, on odlazi u posetu Aleksandrijskom patrijarhu, Simeonu II.
35:38i mora se primetiti da to nije bio uobičajen hodočasnički put.
35:46Naime, redko ko od zapadnih hodočasnika se upušta u takva duga putovanja.
35:54Valja i napomenuti da je Sava tom prilikom boravio i na dvoru jubitskog sultana Al-Kamila,
36:04a pre njega deseta godina je od Evropljena tamo bio, odnosno na istom dvoru je bio samo još Franjo Asiš.
36:13Sava je čitav uskršnji post 1235. proveo na Sinajskoj gori,
36:19gde je tokom svih 40 dana posta iz samoj bogorodičinog manastira,
36:26danas poznatije kao manastira Sv. Katarine,
36:29se peo na vrh Sinaja i vraćao,
36:34a posle okončanja posta vraća se u Jerusalim i nastavlja na sever,
36:39najpre u Antiohiju, gde je u njenom zaleđu posetio još jednu
36:45vizantijsku svetu goru, to je čuvena divna gora,
36:49severozapadno od Antiohije,
36:51a posle Antiohije je čak odlazio i u malu Jermeniju,
36:56dakle još dalje na sever, na današnje maloazinsko poluostrvo,
37:00i do turskih strana, što će reći da je boravio obilazeći
37:06poznata mesta iz hrišćanske istorije u tom području
37:10i na teritoriji ikonijskog, seldručkog sultanata.
37:14Vraćajući se sa svog drugog pokloničkog putovanja u svetu zemlju,
37:19posetio je najpre Nikeju, zatim Carigrad,
37:23da bi svoje putovanje okončao u Trnovu,
37:27stonom mestu bugarskog vladara Jovana II. Asena.
37:31Prema nekim pokazateljima, njegovo hodočašće na istok imalo je između ostalog
37:37i karakter crkveno-diplomatske misije,
37:39sa ciljem dobijanja saglasnosti za obnovu autokefalne bugarske patrijaršije,
37:45što se uskoro posle njegove smrti i dogodilo.
37:48Zašto se Sava baš kroz Bugarsku vraća u Srbiju?
37:52Sa tog putovanja, u kome je prethodno bio i u Nikeji,
37:56bio i u Carigradu, u Latinskom.
37:58To je sigurno bila neka diplomatska misija.
38:05Zastavši kod bugarskog cara kao poslednjeg stajališta
38:10na putu svog povratka ka otačastvu,
38:14Sava se je iznenada razboleo i na neki način otposlao cara u lov,
38:23krio je da mu se privližava kraj.
38:26saznajemo da je u stvari želao da se osami u tom susretu sa smrću,
38:32kao što to sveti čovjek popravilo i želi da uradi.
38:35Sveti Sava je na dvoru bugarskog cara posle kraće bolesti,
38:39preminuo 14. to jest 27. januara 1235. godine.
38:46Sahranjen je u Dvorskoj crkvi svetih 40 mučenika.
38:49Sava se objavio čudesnim znamenjima posle izvestnog vremena
38:55i po naređenju Jovana Asena njegovo telo je izvađeno iz zemlje.
39:01Kada je grob otvoren, njegovo telo je pronađeno,
39:06kako izvori kažu, celo i nepovređeno,
39:10pa čak dodaje da je Sava izgledao kao da leži iz pava.
39:13To znači sledeće, da su mošti koje su tom prilikom pronađene
39:19bile balsamovane, bile su takozvane cele, nerazrušene
39:25i da su pripadale samim tim najpoštovanijoj vrsti relikvija
39:31u pravoslavnom svetu.
39:32Treba imati u vidu da je Srpska strana,
39:35po tada aktualnim kraljem Vladislavom,
39:37jako mnogo radila na tome da tako znamenitu relikviju
39:42prenese u svoju zemlju.
39:44Savine mošti bile su predmet posebnog pogađanja
39:49između bugarskog vladara i Srpskog kralja Vladislava.
39:56Naravno, Srbi su želeli da vrate Savu u otačastvu
40:01i da ga sahrane u Mileševi.
40:03Bugarski car nije želeo da se liši prestižne relikvije.
40:08I na kraju, u jednom krajnje zanimljivom, gotovo romanesknom stilu,
40:16kakav obično odlikuje pisanja o takozvanim furta sakra ili krađi relikvija,
40:22Vladislav je gotovo kao u kriminalnom romanu pobegao sa Savinim relikvijama
40:28i postavio ga u Mileševu koja je bila najverovatnije zajednička Savina
40:34i vladislavljeva zadošbina.
40:37Mada je arhijepiskop Sava bio smatran za svetog čoveka još za života,
40:42u obličavanje njegovog svetačkog proslavljanja u Srpskoj crkvi
40:46počelo je ubrzo posle njegove smrti i prenosa moštiju.
40:49On je bio to harizmatsko uporište, to ličenje svetosti koje je predstavljalo oslonac
40:57ne samo srpskoj crkvi nego i narodu koji je kroz upražnjavanje kultne prakse
41:04čuvao sećanje na vreme Nemanjića kao vreme državnosti, vreme samosvojnosti,
41:11vreme nekog svog identiteta.
41:14I naravno upravo je to bio razlog za dalju sudbinu Savinih moštiju
41:20kada je Sinan Paša kao protagonista te radikalne arbanaške struje na porti
41:28rešio da ih odnese na vračari i da ih tu spavi.
41:32Ono što treba reći upravo iz ovog turskog izvora
41:38pouzdarno znamo da tom prilikom ruka Svetoga Save nije bila priključena
41:46na osnovnom korpusu moštiju koje su odnete u Beograd.
41:50Treba imati u vidu da ta relikvija još uvek postoji,
41:57da je moguće istražiti je i da ona, što je možda najvažnije,
42:04i dalje ima potpuno neizmenjen kultni začaj.
42:09Znamo što je način.
42:12To je, da je to očinu počinu počinu.
42:15Uvojamo što je tako, da je to je to da to je na teorie politike byzantine,
42:17ču to je tako da činu što činu Shabbas do Srbi,
42:23činu srbiji činu srbiji činu srbiji, činu srbiji, činu srbojšči.
42:31a preservi l'uniti de l'orthodoxy balkanije,
42:35ki a contribu, donc,
42:39au partenariat entre l'église serbe
42:43et l'église byzantine à Nice,
42:47à la pacification avec l'église de Bulgarie.
42:51Donc, il joue comme un facteur d'unité de l'église,
42:56de l'idée ecclésiastique.
42:57Et c'est là qu'on peut dire que n'est la bizance d'église.
43:03Et pendant la turcocratie,
43:05donc les derniers siècles de bizance et la turcocratie,
43:09une partie de la grande tradition bizantine
43:12se transfère à l'église
43:15et deviendra l'identité des pays balkaniques,
43:19des peuples balkaniques,
43:20et que nous appelons aujourd'hui orthodoxie.
43:23Značaj ličnosti Svetok Saveza Srbe,
43:26daleko nadilazi vreme u kojem je živeo
43:29i traje do današnjeg dana.
43:31Sa sigurnošću se može reći
43:33da u čitavoj srpskoj istoriji
43:36ne postoji ličnost koja je više uticala
43:38na kulturu i identitet ovog naroda.
43:41On je imao kontemplativnu stranu svoje ličnosti.
43:45Podvizavao se kao monah u Svetoj gori.
43:50Bio vrstan znalaz bogoslovnja,
43:53ali ne samo u eruditskom smislu,
43:56nego opet sa jednom vizijom,
43:58sa jednom duhovnošću koja je bila redke,
44:01one najređe vrste i najređe finoće.
44:04Njega nikako ne treba zamišljati
44:07kao skrušenog monaha
44:08koji se sada podvizava negde.
44:11Ne, on je bio princ monah.
44:14On je bio Nemanjić,
44:16on je bio kraljević,
44:18poteko iz vladarskog doma.
44:20On se kretao suvereno
44:23po tadašnje hrišćevskoj vaseljeni.
44:25Bio je priman na svakom dvoru
44:27sa svim mogućim počastima.
44:29U vremenu tom kada se konstituisala
44:32Nemanjićka država,
44:34on je bio taj koji je
44:36sa jedne strane
44:38mogo da sagleda tu širu sliku,
44:42scenu tadašnjeg sveta,
44:45njenu politiku,
44:46njene pokretačke snage,
44:49odnose snaga u tom svetu.
44:52Umeo je da u pravom trenutku
44:54napravi prave poteze,
44:56da pokaže one
44:59diplomatske i državničke osobine
45:03koje su bile potrebne
45:05da se Srbija konstituiše
45:08kao jedna stabilna država
45:09i da joj nađe mesto
45:12u tadašnjej zajednici naroda.
45:14Osim te vizije koje je on imao,
45:17on je imao
45:18ono što danas zovemo
45:21osjećaj misije.
45:22Nesporan osjećaj misije.
45:24On je bio sav u službi
45:27tog svog otačastva.
45:28On je hteo da Srbija ide
45:31u korak sa tim svetom.
45:34Bio je osoba ogromnog formata.
45:37To je bio Sava.
46:21u svrija ide
46:52Hvala što pratite kanal.
47:05Hvala što pratite kanal.
47:36Hvala što pratite kanal.
47:55Vladar u čim venama se preplitala krv velikog stratega i manipulatora Enrika Dandola i krv ratnika i monaha Stefana Nemanje
48:04imaće pred sobom velike šanse i velike izazove.
48:08A njegov put ukrštaće se sa moćnim i ambicioznim vladarima velikog formata.
48:14Tokom duge vladavine nad njim će sve vreme lepdeti pitanje.
48:18Da li je dovoljno vešt kapetan i da li će umeti da pronađe put između Scila i Haribdi koje će
48:26neumorno vrebati brod njegovog kraljevstva?
Comments