- 9 hours ago
Category
📺
TVTranscript
00:04Good evening, dear viewers.
00:06Welcome to the episode of the show.
00:09How are you, Hrvati, a pismena nation?
00:12This is the last piece of the story.
00:15It seems like we are not pismeni,
00:17but we are not pismeni.
00:18But the possibility of reading and reading
00:21is not the only one type of pismenity.
00:23The people who are not pismeni
00:26are more than the only one type of pismenity.
00:29They are not pismeni,
00:29or the only one type of pismenity,
00:32and the most important thing is that
00:34is the most important part of communication.
00:41Ah, cyberspace.
00:44We are thinking about the moment
00:45that the television, the film, the film,
00:49the photos of the television,
00:50the film and the photo of the film
00:50will be digitalized
00:51and the internet will be widely accessible.
00:53We will see the importance of visual communication
00:56in our everyday life.
00:58The reports are not only revolucion
01:00that is the possibility of creating
01:01and implementing,
01:03but with interactive media,
01:04they are creating the electroculture
01:06and the process of changing reality
01:07to virtual reality
01:08from the beginning,
01:09from the beginning,
01:10and from the beginning,
01:11we have the knowledge of the story
01:13that we know from the story
01:13has the most important part.
01:15The most important part of the 20th century,
01:18the most important part of the century,
01:20the most important part of the century,
01:21the most important part of the century,
01:23is to be a part of the work of the film.
01:25The story of the film is to try to find
01:30that you are in an awareness.
01:31The meaning of the film is to be
01:32to get a part of the film.
01:34The fact is to be a part of the film,
01:36and the хочешь of the film
01:42is to be a part of the film.
01:46The situation is to be remedied.
01:48The performance is very often
01:48that you are making a way of the light.
01:52That is the perception of the light.
01:53I would like to say that there is a service information about 40% of non-signments in Croatia
02:04that is necessary to provide information about non-signments,
02:11or non-signments, or non-signments.
02:14Why is that alarming?
02:16Because in all the techniques, but also in many other persons,
02:21in other forms, it represents a non-signments of communication.
02:28Preem that there is no doubt, the visual language is still non-signments.
02:34One of the reasons for such a state is that the general things can be explained only in the sense,
02:40and never in the sense,
02:42which is the result that these two forms of knowledge are non-signments.
02:45Also, we need to emphasize one thing that appears from the image,
02:51as a perception, as a perception.
02:54People usually do this because they think that thinking is always supposed to be used in abstract,
03:02in terms of thinking.
03:04In fact, they don't recognize the image of the image that we have in the past,
03:12and the image that we have in the past,
03:15we just need to understand the process of thinking,
03:20and we will see that sometimes we think about the meanings,
03:24and sometimes about the images.
03:26We need to know the image of the image of the image,
03:30because the knowledge is a kind of extension of the image,
03:33and it is not only the information about the environment,
03:36but also the description of the image.
03:38It means that the communication between the image
03:41can be held in the image of the image of the image,
03:44and there is no problem,
03:45as in some other information.
03:47Prema tome postoji logos,
03:49odnosno pojam,
03:50koji se na istoj razini ravnopravno može izraziti riječu i slikom,
03:56a ako to koristimo u edukaciji,
03:59ali to mislim od prečkolskog odgoja do fakulteta,
04:02i naročito na televiziji,
04:04onda se ne samo zbraja moć ljudskog percepiranja,
04:10memoriranja i uopće poimanja,
04:12nego se umnaža.
04:13Dakle, taj kapacitet se uopće ne koristi.
04:16I dok ne izborimo na svim razinama,
04:20dakle, tu ravnopravnost, te mogućnosti vizualnog mišljenja
04:24i verbalnog mišljenja,
04:26dok je naravno uništavamo u čovjeku njegove kapacitete,
04:30no stvarno nikad ljudsku moć dobro.
04:34Slika se pojavila svuda oko nas.
04:36Ona je dobila središnju unogu u našem životu,
04:38ali rijetko se dešava potpuna komunikacija,
04:41jer je za to potrebna osjetilna, emotivna i intelektualna kompetencija,
04:45koja se samo uspud isporadično njegne.
04:53Poljoprivreda i industrija u posljednjih su 60 godina
04:56doživjeli velike tehnološke promjene.
04:58Zbog toga je većina živih organizama danas uočena s mnoštvom promjena,
05:02kakve nije srela tijekom cijele svoje evolucije.
05:05Na njih djeluju teški metali, pesticidi, razni drugi onečišćivači,
05:09koji mijenjaju i uništavaju prirodna staništa.
05:12Broj takvih promjena u okolišu broji se u tisućama.
05:15Svaki pokušaj da se analizira pojedinačno djelovanje,
05:19čak i malog broja ovih stresora u prirodnim populacijama,
05:22ekonomski je i tehnološki sve teži.
05:25No sve izraženija potreba za razvojem brzih i precisnih metoda
05:28za što raniju detekciju početnih promjena u ekosustavima uzrakovanih zagađenjem.
05:34Ta se potreba može usporediti s uspješnim razvojem metoda
05:37za ranu detekciju mnogih ljudskih bolesti.
05:44Čovjek je danas počeo uočavati posljedice koje je svojim nemarom
05:48prouzročio u okolišu tijekom civilizacijskog razvoja.
05:51Zato čovjek danas razvija sve bolje znanstvene metode
05:54kojima može brzo i učinkovito utvrditi razinu promjena
05:57nastalih antropogenom aktivnošću.
05:59Klasičnim kemijskim analizama moguće odrediti već zbog suvremene instrumentacije
06:06vrlo niske koncentracije zagrađivalo u okolišu.
06:10Međutim, često nam je potrebno znati kolakav je to akumulativni učinak tijekom određenog vremena.
06:16Zato su najbolje se do sada pokazali upravo biomarkeri.
06:20Zbog toga što oni detektiraju svake impulsno zagađenje tijekom određenog vremena
06:25u vidu akumulativnog učinka.
06:27Biomarkeri su parametri koji nastaju kao odgovor organizma na stres
06:31nakon njegove izloženosti zagađivalu.
06:34Mjere se na razini molekule, stanice organa, tkiva, populacije, biocenoze.
06:39Razlikujemo tri vrste biomarkera.
06:42Biomarkere izloženosti, učinka i osjetljivosti.
06:45Biomarkeri izloženosti pokazuju da je biološki sustav došao u kontakt
06:49s onečišćenjem iz okoliša.
06:51Rezultat te izloženosti određujemo biomarkerima učinka.
06:55Biomarkeri osjetljivosti pokazuju intenzitet djelovanja onečišćivača
06:59te kako je organizam reagirao na stres.
07:02Danas su u razvijenom svijetu biomarkeri sastavni dio zakonske regulative
07:06i studija o zaštiti okoliša.
07:08U Hrvatskoj to, nažalost, uglavnom nije praksa.
07:12Možda će tako stanje promijeniti međunarodni znanstveno istraživački projekt KROBAT
07:17koji je uz Norveški institut za istraživanje voda ujedinio i tri hrvatske znanstvene institucije.
07:23Institut Ruđer Bošković i Prirodoslono-matematički fakultet iz Zagreba
07:27te Pedagoški fakultet iz Osijeka.
07:29Projekt bi trebao trajati tri godine,
07:32a cilj mu je uspostaviti jedan model biomonitoringa vodenog okoliša u Hrvatskoj.
07:36Mi unutar tog projekta želimo razviti jedan čitav set biomarkera.
07:42U cijelom to poslu mi ćemo mjeriti po prilici nekih petneistak biomarkera.
07:48Gledajući ovako općenito radi se o mjerenju aktivnosti različitih obrambenih sustava vodenih organizama,
07:56različitih enzima koje su udjeluju detoksikaciji, zaštiti od zagađivala.
08:00Zatim mjeriti ćemo također razinu oštećenja, odnosno integriranosti genoma,
08:08kao mjerilo genotoksičnih oštećenja, pa uz još i neke općenite parametre
08:13koje se tiču generalne opće kondicije naših pokusnih životinja.
08:18Istraživanja se obavljaju na dvije lokacije.
08:20Jedna je na Moru, desetljećima onečišćen Kaštelanski zaljev.
08:24Usto će se istražiti i referentno neonečišćeno područje,
08:28Morski svijet Otoka Šolte.
08:30Druga je istraživačka lokacija Rijeka Drava, kod Osijeka,
08:34te je referentno neonečišćeno područje Park Prirode Kopački rit.
08:38Važan dio projekta odnosi se i na izbor pogodnih pokusnih vrsta,
08:41koje su karakteristične za ta područja,
08:44a moći će se usporediti sa sličnim biomonitoring programima u svijetu.
08:47Mi ćemo nastojati obrazovati tijekom ove tri godine stručnjaka iz različitih sredina u Hrvatskoj,
08:53koji će preko sutra moći preuzeti čita ovaj posao,
08:56jer ga u ovom trenutku mogu raditi samo znanstvenici,
08:59koji su usko obrazovani u tom segmentu.
09:01Međutim, cilj je da naše metode budu prilagođene nekoj rutinskoj upotrebi od strane stručnjaka u relevantnim institucijama.
09:08Razvoj biomarkera na svjetskoj razini tražit će sve veći broj relevantnih pokazatelja.
09:14Što su ti pokazatelji na nižoj razini biološke organizacije,
09:17na primjer na razini molekule,
09:19to su vrijedniji za predvižanje mogućih promjena u našem okolišu.
09:23Zahvaljujući biomarkerima i znanstvenicima koji će ih razvijati,
09:27moći ćemo intervenirati na vrijeme.
09:34Od četiri Hrvatska sveučilišta,
09:36najmlađe je ono u Osijeku.
09:39Iako je tijekom domovinskog rata pretrpjelo velika oštećenja,
09:42uspješno se oporavlja.
09:44Među prvima u Hrvatskoj provodi i najavljuje promjene u organiziranju i izvođenju
09:48do diplomske i poslje diplomske nastave,
09:51a sve po uzoru na moderna evropska i svjetska sveučilišta.
09:55Pa pogledajmo.
10:00Zajednica različitih fakulteta čini sveučilište.
10:03Najviša je nastavna ustanova koja obrazuje visoko kvalificirane stručnjike.
10:09Važan je čimbenik u gospodarskom, kulturnom i društvenom razvoju jedne zemlje.
10:13Najmanje i najmlađe Hrvatsko sveučilište nalazi se u Osijeku.
10:17Osnovano je 1975. godine i zove se Josip Jurej Štrosmajer.
10:23Danas u njegovu sanstavu djeluje devet fakulteta.
10:26Jedna visoka učiteljska škola i jedan sveučilišni odjel.
10:29U sklopu razvitka strategije mi smo predvidjeli jedno moderno ustrojavanje sveučilišta u Osijeku,
10:38što znači da planiramo ustrojiti sveučilišne odjele, već je ustrojen odjel za matematiku.
10:45Ove godine planiramo ustrojiti odjel za biologiju, kemiju, fiziku.
10:51Upravo smo ustrojili tehnologijsko razvojni centar kao zajedničku instituciju sveučilišta, županije i grada.
10:59Odjel za matematiku sveučilišta u Osijeku prvi je sveučilišni odjel u Hrvatskoj.
11:05Osnovan je po načelima zapadno-europskih i američkih sveučilišta.
11:09Europska unija zahtjeva da se gotovo sva sveučilišta organiziraju na takav način.
11:14To znači da fakulteti neće biti pravne osobe, već podružnice u sklopu sveučilišta.
11:19Mi smo preuzeli dva profesorska smjera sa pedagoškoj fakulteta u Osijeku.
11:25To su smjerovi matematika i informatika i matematika i fizika.
11:29To su ljudi koji se školuju za profesore matematike, fizike i informatike.
11:34Mi vodimo kompletnu brigu o tim smjerovima.
11:38Nastava se ovdje održava i mi joj organiziramo i izvodimo.
11:42A osim toga mi organiziramo i izvedimo nastavu iz matematike
11:46i u sljedećem koraku i statistike na očilištu Osijeku.
11:53Dakle po svim drugim fakultetima gdje se to radi sada.
11:56Dakle mi to organiziramo.
11:57Danas u vrijeme globalizacije sve je veća potreba za novim saznanjima
12:01radi osiguravanja održivog razvoja.
12:04Mislim da je vrijedno spomenuti da je SNR osnovan vrijeden
12:07novi poslijedi plomski studij na Pravnom fakultetu
12:11koji se odnosi na organiziranje lokalne uprave i regionalne samouprave,
12:16to je kao jedna novina koja se počne uopće realizirati na nacionalnoj razini.
12:25A sadovoljstvo mi istači da smo ljeto sustrojili
12:29jedan novi interdisciplinarni poslijedi plomski studij
12:33iz zaštite priroda i okoliša koje je realizirano
12:37zajedno sa Institutom Roger Pošković i Zagrade.
12:41Posebnost poslije diplomskog interdisciplinarnog znanstvenog studija
12:44zaštite prirode i okoliša
12:46je interdisciplinarni pristup.
12:49Svaki kandidat osim prirodnih ili biotehničkih znanosti iz kojih dolazi
12:53proširuje svoje znanje i drugim područjima
12:56kao što su pravo, ekonomija, agronomija, tehnologija.
12:59Svrha organiziranja ovog studija jeste u tome da se stvori kadar
13:05koji može sudjelovati u raznolikim aktivnostima.
13:08Prije svega u predlaganju i provođenju istraživanja
13:13kojima je osnovni cilj očuvanja prirode i prirodnih resursa
13:17te ocjena i kontrola kakvo će okoliša.
13:20Danja svrha organiziranja ovoga studija je zapravo
13:23u razvoj ekološke poljoprivode
13:26za koju Hrvatska ima izuzetno velike mogućnosti.
13:30Studij je u skladu sa ECTS-om,
13:32to je European Credit Transfer System
13:34koji omogućuje upisivanje kolegija
13:37koje se nalaze izvan našeg sveučilišta
13:40dakle u okvirima Hrvatske,
13:42ali i u okvir svih evropskih sveučilišta
13:45koji su u skladu sa ovim bodovnim sistemom.
13:48Vjerujemo da će ovakvi i slični projekti
13:50pridonijeti kvaliteti obrazovanja naših stručnjaka i znanstvenika,
13:53a naša sveučilišta staviti u korak sa svjetskima.
13:59Vrijedi li još ona stara i dobro znana definicija inteligencije,
14:02da je to mogućnost nalaženja u novim situacijama?
14:05U određenoj mjeri vrijedi, iako inteligenciju,
14:08kažu današnji psiholozi, teško tako jednoznačno odrediti.
14:12Psiholozi se definiranjem ovog pojma bave već stotinu godina,
14:15a u današnje se vrijeme često objavljuju knjige
14:18koje neprestano otkrivaju sve novije i novije vrste inteligencije.
14:21Evo kako je sada stanje stvari.
14:27Svojstva inteligencije odavno su privlašila pozornost stručnjaka i opće javnosti.
14:33Inteligencija je ono po čemu se čovjek razlikuje od ostalih životinskih vrsta
14:37i što mu je omogućilo da se popne na vrh evolucijske ljestvice.
14:41Po literaturi često ne ilazimo na pojmove kao što su inteligencija pokreta,
14:46emocionalna, glazbena, sportska inteligencija.
14:49Ne postoji jedinstvena podjela inteligencije.
14:52To ovisi o stajalištu koje zauzimate.
14:55Neki psiholozi tvrde da je inteligencija jedna opća intelektualna sposobnost.
15:00Drugi dokazuju da postoji više relativno nezavisnih, paralelnih sposobnosti,
15:05čiji broj, ovisno autoru, varira između 7 i 150.
15:10Po trećoj teoriji, inteligencija se sastoji od više
15:13jerarhijski organiziranih intelektualnih sposobnosti.
15:16Inteligencija dakle nije neka konkretna stvar.
15:19Ona tek predstavlja kapacitet ili potencijal.
15:22Ono u čemu se israživači slažu jeste da je inteligencija
15:26u vrlo visokom stupnju naslijeđena, odnosno genetski ili genetički određena.
15:32To znači, svako od nas nasljeđuje taj potencijal u određenom iznosu,
15:39a onda tijekom razvoja, skolovanja, učenja itd.
15:43te se sposobnosti kristaliziraju i dobivaju konkretnu formu.
15:46U posljednje vrijeme pozornosti je privukla teorija višeestrukih inteligencija,
15:51američkog psihologa Howarda Gartnera.
15:53On tvrdi da se inteligencija sastoji od sedam glavnih,
15:56međusobno funkcionalno nezavisnih komponenta.
15:59Gartner predpostavlja da postoji sedam odjeljenih i striktno nezavisnih inteligencija.
16:06On to baš tako govori.
16:08E sad treba napomenuti da četiri od tih njegovih sedam inteligencije
16:12nisu nepoznate stvari, već predstavljaju nešto što je i ranije
16:15i teorijski predviđano i dobro empirijski dokumentirano.
16:19Te četiri inteligencije su matematičko-logička inteligencija,
16:24lingvistička, prostorna ili spacijalna inteligencija
16:27i interpersonalna ili socijalna inteligencija.
16:30Puno više sporova i uzrujavanje u profesionalnim krugovima
16:34izazvale su njegove tri sljedeće inteligencije.
16:38Prva među njima je takozvana tjelesno-kinestetička inteligencija.
16:42New Gardner zamišlja kao jednu opću sposobnost koja omogućava
16:48kontrolu finih pokreta, odnosno upotrebu tijela i dijelova tijela
16:54za rješavanje problema i izradu nekakvih korisnih proizvoda.
16:59Ta vrsta inteligencije je nova, ali samo kao inteligencija.
17:05Ta tjelesno-kinestetička inteligencija poznata je ranije
17:09u području motoričkih sposobnosti, ali mora se napomenuti.
17:13Ona nikad nije dokazana kao neka opća motorička sposobnost
17:17i to je ono što predstavlja predmet velik isporenja.
17:21Slično stoje stvari sa Gardnerovom glazbenom inteligencijom.
17:25I glazbena inteligencija se pojavljuje kao opći auditivni faktor
17:31u nekom manjem broju psihometrijskih istraživanja inteligencije.
17:35Međutim, Gardner nju zapravo opisuje kao talent.
17:39Talenti su jedna posebna vrsta psihičkih fenomena
17:43koja se određuje drugačije od inteligencije.
17:47Mnogi postavljaju pitanje naprosto, ima li smisla ili koja je korist
17:50proglašavati ono što se zove talentom, inteligencijom.
17:55To, kako neki kažu, više zamučuje stvari nego što ih odjašnjamo.
17:59I konačno njegova sedma inteligencija je intrapersonalna
18:04za koje bi smo mogli reći sam svoj psiholog.
18:07Drugim rječima, to je sposobnost uvida u vlastite psihičke strukture,
18:11odnosno psihičke procese.
18:13Problem sa ovom intrapersonalnom inteligencijom je u tome što se ona preklapa
18:18sa nekim osobinama ličnosti, dakle sa nečim što iz jednog drugog poslučja pronašanja.
18:24A sljedeći problem je što nitko do sada nije uspio dokazati
18:28da ta intrapersonalna inteligencija postoji kao neka jedinstvena intelektualna sposobnost.
18:35Ovakva podjela inteligencije objašnjava zašto su, na primjer, izvrsni matematičari često loši književnici.
18:42Međutim, za uspjeh u životu nije potrebno samo imati razvijenu neku od vrsta inteligencije.
18:48Te sposobnosti treba znati i iskoristiti.
18:52Uz prkos poboljšanju životnih uvjeta, tehnološkom napretku i razvoju medicinskih i drugih znanosti,
18:59kronične i maligne bolesti, te brojni razvojni i psihički poremećaj dio su naše svakodnevice.
19:04Što više, suvremeni način života stavlja pred nas nove izazove koji zahtijevaju nove pristupe.
19:10Sve smo više svjesni ograničenja suvremene znanosti.
19:13Znanstvena dostignuća po sebi ne znače mnogo, ne znamo li ih korisno upotrijebiti.
19:18U današnje se vrijeme s toga sve više razmišlja ne samo o integraciji različitih znanstvenih disciplina,
19:24već i o spajanju znanosti s iskustvima i znanjima iz drugih područja koja razvijaju ljudske potencijale.
19:30Primjerice su umjetnošću.
19:35Umjetnost i znanost veže težnja za otkrivanjem i razvojem ljudskih potencijala.
19:40Sredstva kojim se pritom koriste, međutim, vrlo su različite.
19:44Mogu li se jezik simbola i jezik činjenica ujediniti?
19:48Sve brojni poklonici art terapije, psiholozi i lijeki
19:52Hvala.
19:52Hvala.
19:52Hvala.
Comments