- 6 weeks ago
TV kalendar je dnevna povijesno-dokumentarna televizijska emisija koju od 1976. proizvodi i emitira Hrvatska radiotelevizija. Jedna je to od najdugovječnijih emisija Hrvatske radiotelevizije: tijekom proteklih 40 godina emitirano je više od 13 850 epizoda, a emisija je samo četiri puta mijenjala vizualni i glazbeni identitet. Danas ekipu TV kalendara čini devetero ljudi: novinari, realizatorice, producentica, glazbeni urednik i urednik emisije.
Na poticaj Žarka Božića, negdašnjega direktora Televizije Zagreb, TV kalendar su pokrenuli i punih 35 godina uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš. Prvu epizodu TV kalendara emitirala je 3. siječnja 1976. Televizija Zagreb (tada dijelom Jugoslavenske radiotelevizije), a izvorni koncept dnevnih 10 minuta godišnjaka – obljetnice važnih povijesnih događaja te obljetnice rođenja i smrti značajnih državnika, znanstvenika, književnika, umjetnika, sportaša i ostalih po nečemu za civilizaciju zaslužnih ljudi – zadržao se gotovo nepromijenjen tijekom posljednjih četiriju desetljeća emitiranja.
Prvi suradnici emisije bili su Pavao Cindrić, dobar poznavatelj zagrebačke povijesti, i Matko Peić, svestrani stručnjak za likovnu umjetnost. Poslije se širio krug suradnika, ali jezgru redakcije uvijek je činilo samo nekoliko ljudi. Od početka su osnovni kriterij uređivanja bile važnije obljetnice iz hrvatske i svjetske povijesti, a geslo emisije Podsjetnik onima koji znaju, a putokaz onima koji žele znati više. Najpopularnija rubrika TV kalendara je "Nepoznato o poznatom" u kojoj ta popularna emisija donosi neke manje poznate zanimljive događaje.
Od 1976. do 1986. TV kalendar su zajednički uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš: Fučijaš je 1986. postao jedini urednik do umirovljenja 2001., kada se Kosovac vratio na položaj urednika. Redoviti glas u emisiji bio je Branko Uvodić. Kosovac je umirovljen 1. siječnja 2011., a naslijedio ga je povjesničar Vladimir Brnardić. Tih godina novinarka TV kalendara bila je hrvatska ratna izvjestiteljica Nada Prkačin.
Emisija TV kalendar često je istraživala i otkrivala zatajene događaje i prva prikazivala mnoge manje poznate filmske dokumente. Primjerice, ekipa emisije u Švedskoj je snimila najstarije hrvatske zastave iz Tridesetogodišnjega rata. Otkrila je i prve hrvatske pilote, Viktora Klobučara i Dragutina Novaka te pronašla podatak da je prvi govor na hrvatskome jeziku u Saboru održan 1809., a ne 1832., kako se dotad tvrdilo. S ekrana se mogao čuti glas znamenitoga hrvatskog pjevača Josipa Kašmana iz 1895. i mogao vidjeti najstariji sačuvani film snimljen u Hrvatskoj još potkraj 19. stoljeća "Manevri austro-ugarske mornarice". Emisija je također podsjetila na neobičan susret francuskoga cara Napoleona i maloga Josipa Jelačića, budućega hrvatskog bana...
Na poticaj Žarka Božića, negdašnjega direktora Televizije Zagreb, TV kalendar su pokrenuli i punih 35 godina uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš. Prvu epizodu TV kalendara emitirala je 3. siječnja 1976. Televizija Zagreb (tada dijelom Jugoslavenske radiotelevizije), a izvorni koncept dnevnih 10 minuta godišnjaka – obljetnice važnih povijesnih događaja te obljetnice rođenja i smrti značajnih državnika, znanstvenika, književnika, umjetnika, sportaša i ostalih po nečemu za civilizaciju zaslužnih ljudi – zadržao se gotovo nepromijenjen tijekom posljednjih četiriju desetljeća emitiranja.
Prvi suradnici emisije bili su Pavao Cindrić, dobar poznavatelj zagrebačke povijesti, i Matko Peić, svestrani stručnjak za likovnu umjetnost. Poslije se širio krug suradnika, ali jezgru redakcije uvijek je činilo samo nekoliko ljudi. Od početka su osnovni kriterij uređivanja bile važnije obljetnice iz hrvatske i svjetske povijesti, a geslo emisije Podsjetnik onima koji znaju, a putokaz onima koji žele znati više. Najpopularnija rubrika TV kalendara je "Nepoznato o poznatom" u kojoj ta popularna emisija donosi neke manje poznate zanimljive događaje.
Od 1976. do 1986. TV kalendar su zajednički uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš: Fučijaš je 1986. postao jedini urednik do umirovljenja 2001., kada se Kosovac vratio na položaj urednika. Redoviti glas u emisiji bio je Branko Uvodić. Kosovac je umirovljen 1. siječnja 2011., a naslijedio ga je povjesničar Vladimir Brnardić. Tih godina novinarka TV kalendara bila je hrvatska ratna izvjestiteljica Nada Prkačin.
Emisija TV kalendar često je istraživala i otkrivala zatajene događaje i prva prikazivala mnoge manje poznate filmske dokumente. Primjerice, ekipa emisije u Švedskoj je snimila najstarije hrvatske zastave iz Tridesetogodišnjega rata. Otkrila je i prve hrvatske pilote, Viktora Klobučara i Dragutina Novaka te pronašla podatak da je prvi govor na hrvatskome jeziku u Saboru održan 1809., a ne 1832., kako se dotad tvrdilo. S ekrana se mogao čuti glas znamenitoga hrvatskog pjevača Josipa Kašmana iz 1895. i mogao vidjeti najstariji sačuvani film snimljen u Hrvatskoj još potkraj 19. stoljeća "Manevri austro-ugarske mornarice". Emisija je također podsjetila na neobičan susret francuskoga cara Napoleona i maloga Josipa Jelačića, budućega hrvatskog bana...
Category
📚
LearningTranscript
00:01Muzika
00:12Napad marsijanaca na zemlju desetljećima je omiljena tema mnogih pisaca i filmskih redatelja
00:17koji svoje buljnoj fantaziji stalno dodaju najnovije spoznaje o razvoju tehnologije i izraživanju svemira.
00:23Neobična bića smarsare dovito se prikazuju kao okritni osvajači koji žele kolonizirati zemlju i uništiti ljudski rod.
00:31Tu danas u ubičajenu priču mladiji američki redatelj Orson Welles pretvorio je u dramatičnu stvarnost.
00:3728. listopada 1938. njoški radio CBS počeo imitirati uzbudljivu radijsku dramu Rad svijatova prema motivima znanstveno fantastičnog romana Herberta Wellesa.
00:49Iako je emisija najavljena, Orson Welles ju je dramatizirao i vodio kao izravni prijenos prekidejući glazbu najnovijim vijestima o iznenadnoj
00:57invaziji marsijanaca.
00:59Dodatno napetost stvarali su izmišljeni očevici i stručnjaci svojim uzbuđenim glasovima.
01:05Što se Wellesava radioigra više odvijela, posvoda su rasli za prepaštenje strah i masona histerija milijuna amerikanaca.
01:12Slušatelji su povjerovali fantastičnom događaju, a najtaže je tek dolazilo. Neki je panični glas izvijestio.
01:19Izgubili smo bitku. Čudovište je svojim metalnim nogama zgazilo sedam tisuća ljudi i pretvorilo ih toplimskim zrakama u pepeo.
01:28Uskoro se javio i lažni ministar unutarnjih poslova, koji je pozvao narod da se hrabro suprostavi opasnosti.
01:34Za to vrijeme tisuće iz bezumijenih slušatelja dale su se u paničan bijek. Posvoda se mislilo da je došao smak
01:41svijeta.
01:42Poslije se pokazalo da su opće za prepaštenje izazvali realističnost izluđenja drame, mnogi tehnički efekti i uporaba poznatih imena.
01:50Orson Welles je preko noci postao nacionalni junak kojeg su mnogi hvalili, a još više ga je htjelo ubiti zbog
01:56posljedica spektakularne radijske emisije.
01:58Čak se i Herbert Welles autonata svjetova naljutio, moje djelo doživjelo nedopustive izmjene, brzo javio je u New York.
02:14Poslije teških poraza s car i gradom okruženim sa svih strana, Tursko je carstvo 30. listopada 1918. primjerjem u Mudrosu
02:22obustavilo borbu u Prvom svjetskom ratu.
02:24To je bio i početak raspada golemog imperija. Mirom u sevru, Turska je izgubila čak četiri petine svoga teritorija.
02:31Pobjedničke sila Antante zanjekale su je i sam nacionalni suverenitet okupacijom dijelova matičnog teritorija i ponižavajućim ugovorima.
02:39Tursko je carstvo ušlo u rat na strani centralnih sila, više iz nago na samoobrane nego zbog osvajačkih namjera.
02:47Mladoturska vlada htjela je u savjezu s njemačkom obraniti djesnace i arabske posjede koje su svojatale Rusija, Velika Britanija i
02:54Francuska.
02:55Turski je sultan proglasio i Sveti rat kako bi potaknuo muslimana u borbu s neprijateljem.
03:00Unemočavo carstvo nije izdržalo teret rata, iako je uspješno obranilo tartanelle od savjezničkog desanta.
03:06Propao je i Sveti rat jer su Arapi uz pomoćeg leza podigli ustanak širokih razmjera.
03:11Mirovni ugovor zaprijetio turskom opstanku, tim više što je i Grčka napala Anadoliju.
03:16U takvim okolnostima ojačao je oslobodilaški pokret pod vodstvom Kemal Paše,
03:21koji je srušio kompromitiranu sultanovu vladu i suzbio Grčku imbaziju.
03:26Savjeznici su morali popustiti.
03:28U Lozani je 1923. novim mirovnim ugovorom konačno riješen položaj Turske, mnogo povoljnije nego u sevru.
03:35Nova je država osigurala suverenitet na nacionalnom teritoriju,
03:39a uhinuti je i sustav kapitulacija, odnosno nametnutih političkih i gospodarskih ugovora.
03:45Vijekom sljedećih godina Kemal Paša, nazvan Ataturk,
03:48mnogimi reformama iz srednjovjekovne zemlje izgradio državu s republikanskim sustavom i modernim institucijama.
03:54U podijeli Turskog carstva najgore su prošli arapski narodi.
03:58Umjesto nezavisnosti, Velika Britanija i Francuska nametnule su im protektorate.
04:03I to zbog bogatih nalazišta nafte, oko kojih se i danas kreću silnice svjetske politike.
04:16Pariz je manje sigura nego najdamnije šuma, napisao je u 17. stoljeću jedan suvremenik,
04:21predstavljajući glavni grad Francuske kao stjecište Prosijaka, Bogalja i Lopova
04:25iz redova onemočalih i isluženih vojnika za koje se nitko nije brinuo.
04:30Planove o osnivanju zavoda za takve vojnika imali su mnogi vladari,
04:34ali ih nisu uspili ostvariti. Prvi je to učinio francuski kralj Luj 14. 30. listopada 1674.
04:41Nakon tri godine gradnja uz zvukove vojne glazbe, prvi onemočali vojnici ušli su u dom invalida,
04:47gdje ih je dočekao vladar osobno.
04:49Nakon više od 30 godina gradnje je dovršena i velevna crkva,
04:53a prigodom njezina otvorenja 1706. kralj je posljednji put posjetio to znanenito sklonište bivših vratnika.
05:00Oko 1500 stanovnika doma različite dobi i svih dijelova Francuske živjelo je podvrgnuto strogoj vojnoj disciplini.
05:08Ženama je bio zabranjen pristup, a oženjeni su mogli samo dva puta na tjedan spavati izvan doma.
05:13Ta institucija prednjačila i u higijeni.
05:16Primjerice imala je izgrađene zahode u vrijeme kad ih nije bilo u najraskošnijim dvorcima.
05:21Kako bi se je spriječilo bez posličarenja, organiziran je rad u brojnim radionicama.
05:26Dom Inbalida postao je poznati izvan Francuske, pa su ga posjetili mnogi vladari i kopirali njegov ustroj.
05:32Znamenita zgrada Luja XIV. poznata je i po mnogim političkim događajima.
05:36Otnica oruža iz podruma doma označila je početak Francuske revolucije 1789.
05:43Nakon kraćene izvjesnosti, Napoleon je instituciji vratio ugled kada je onda dodijelio prve ordene legije časti.
05:50Poslije je i sam u Domu Inbalida dobio vječno počivališle uz panteon vojne slave.
05:55Vojni muzej u Domu Inbalida u Francuskoj i danas je najvažnije mjesto njezine više stoljetne retne slave.
06:10Dvadesetak se godina u našoj emisiji TV Kalendar pojavljivao akademik Matko Page komentarima iz likovne umjetnosti.
06:17Bio je autor koji je svaki svoj prilog osmišljavao, od nastanja teksta do odabiranja kadrova na snimanju i suradnju montaži.
06:24To svoje novinarsko i televizijsko iskustvo posvuda je isticao, pa čak i u životopisu Londonskoj Kraljevskoj akademiji.
06:32Život profesora Marka Page-a ugasio se 30. listopada 1999. u 77. godini.
06:39Objavio je glasovite putopise, Skitnje, Crno zlato, Jesen u poljskoj, Ljubav na putu i Evropske skitnje.
06:47Ali nije bio samo putopisac, bio je i eseist, pripovjedač, pjesnik i slikar.
06:53Napisao je monografije o Slavi Raška, Vladimiru Beciću, Josipu Račiću i Vanji Radaušu,
06:59uvijek istražujući i ispravljajući već usvojene pogrešne podatke i ocjene o hrvatskim umjetnicima.
07:05Page-a u urodnoj požegi završio pučku školu i gimnaziju,
07:09a u Zagrebu je studirao na Filozofskom fakultetu i Akademiji likovnih umjetnosti.
07:13Upravo je na toj visokoškolskoj ustanovi proveo, kao profesor, najveći dio života.
07:18Zanimljivo je da je Matko Page doktorirao obranivši disertaciju, barok i rokokov u dijelu Antuna Kanižlića,
07:25svojega omiljenog pisca, slavonca, požežanina, u čeo je se u ulici i rodio.
07:30Stigavši do časti akademika, ništa nije mijenjao u svome životnom rasporedu.
07:34Nastavio je skitnje, bezbrojna putovanja, šetnje galerijama,
07:38odlazio je među naftaše i seljake, u krčme, posuda gdje je brujio običan život.
07:43Uza se je Matko Page uvijek imao blokić zabilježenje kratkih zapažanja,
07:48koje će razraditi za svojim pisačim stolom.
07:59Hvala što pratite kanal.
08:33Hvala što pratite kanal.
09:04Karl Wilhelm Jeruzalem, 25-godišnji cilski trajnik iz Bramšvajga u Njemačkoj,
09:10svojim je samoubojstvom 30. listopada 1772. u Veclaru,
09:15dao poticaj nastanku jednog od najslavnijih dijela svjetske knjižajnosti.
09:20Činomnik Državnog vrhovnog suda, Johan Kessner, ne sluteči ništa,
09:24Jeruzalemu je posudio oružje kojim se taj nesretnik ubio.
09:28Dva dana poslije, Kessner je prijatelju u pismu opisao pojedinosti toga tragičnog događaja.
09:33Taj prijatelj bio Johan Wolfgang Goethe.
09:3523-godišnji Patrice iz Frankfurta na Majni, koji je već tekao slavu igrokazom Goethe von Berlihingen,
09:41zaintrigiralo je Kessnerovo pismo pa je napisao roman Patnje mladog vrtera.
09:46Taj znameniti roman izašao 1774.
09:49Svojim je sadržajem razbio životni optimizam racionalizma i dugo uzbuđivao srca brojnih čitatelja.
09:55U središtu priča klasični je ljubavni trokut koji završava tragičnim samoubojstvom glavnog junaka vođenog strastnim emocijama.
10:02Uspjeh Goetheova romana bio je velik i izazvao je pravu werterovsku histeriju ondašne civilizirane Europi.
10:09Zaljubljeni su se odjevali poput Wertera, a neki su počinili i samoubojstvo.
10:13Zbog toga su slijedili zahtjevi da se dijelo zabrani.
10:16Goetheov Werter bio je i prvi roman literarnog pokreta Sturm und Drang,
10:20koji je iznjedrio neoklasicizam i romantizam, najveće epohenje mačke književnosti
10:25i više nego i jedno drugo dijelo odvojuje na svjetsku pozornicu.
10:45Zaljubljeni su se odjevali na svjetsku pozornicu.
Comments