- 7 hours ago
Category
📚
LearningTranscript
00:01Muzika
00:12Napad marsijanaca na zemlju desetljećima je omiljena tema mnogih pisaca i filmskih redatelja
00:17koji svoje buljnoj fantaziji stalno dodaju najnovije spoznaje o razvoju tehnologije i izraživanju svemira.
00:23Neobična bića smarsare dovito se prikazuju kao okritni osvajači koji žele kolonizirati zemlju i uništiti ljudski rod.
00:31Tu danas u ubičajenu priču mladiji američki redatelj Orson Welles pretvorio je u dramatičnu stvarnost.
00:3728. listopada 1938. njoški radio CBS počeo imitirati uzbudljivu radijsku dramu Rad svijatova prema motivima znanstveno fantastičnog romana Herberta Wellesa.
00:49Iako je emisija najavljena, Orson Welles ju je dramatizirao i vodio kao izravni prijenos prekidejući glazbu najnovijim vijestima o iznenadnoj
00:57invaziji marsijanaca.
00:59Dodatno napetost stvarali su izmišljeni očevici i stručnjaci svojim uzbuđenim glasovima.
01:05Što se Wellesava radioigra više odvijela, posvoda su rasli za prepaštenje strah i masona histerija milijuna amerikanaca.
01:12Slušatelji su povjerovali fantastičnom događaju, a najtaže je tek dolazilo. Neki je panični glas izvijestio.
01:19Izgubili smo bitku. Čudovište je svojim metalnim nogama zgazilo sedam tisuća ljudi i pretvorilo ih toplimskim zrakama u pepeo.
01:28Uskoro se javio i lažni ministar unutarnjih poslova, koji je pozvao narod da se hrabro suprostavi opasnosti.
01:34Za to vrijeme tisuće iz bezumijenih slušatelja dale su se u paničan bijek. Posvoda se mislilo da je došao smak
01:41svijeta.
01:42Poslije se pokazalo da su opće za prepaštenje izazvali realističnost izluđenja drame, mnogi tehnički efekti i uporaba poznatih imena.
01:50Orson Welles je preko noci postao nacionalni junak kojeg su mnogi hvalili, a još više ga je htjelo ubiti zbog
01:56posljedica spektakularne radijske emisije.
01:58Čak se i Herbert Welles autonata svjetova naljutio, moje djelo doživjelo nedopustive izmjene, brzo javio je u New York.
02:14Poslije teških poraza s car i gradom okruženim sa svih strana, Tursko je carstvo 30. listopada 1918. primjerjem u Mudrosu
02:22obustavilo borbu u Prvom svjetskom ratu.
02:24To je bio i početak raspada golemog imperija. Mirom u sevru, Turska je izgubila čak četiri petine svoga teritorija.
02:31Pobjedničke sila Antante zanjekale su je i sam nacionalni suverenitet okupacijom dijelova matičnog teritorija i ponižavajućim ugovorima.
02:39Tursko je carstvo ušlo u rat na strani centralnih sila, više iz nago na samoobrane nego zbog osvajačkih namjera.
02:47Mladoturska vlada htjela je u savjezu s njemačkom obraniti djesnace i arabske posjede koje su svojatale Rusija, Velika Britanija i
02:54Francuska.
02:55Turski je sultan proglasio i Sveti rat kako bi potaknuo muslimana u borbu s neprijateljem.
03:00Unemočavo carstvo nije izdržalo teret rata, iako je uspješno obranilo tartanelle od savjezničkog desanta.
03:06Propao je i Sveti rat jer su Arapi uz pomoćeg leza podigli ustanak širokih razmjera.
03:11Mirovni ugovor zaprijetio turskom opstanku, tim više što je i Grčka napala Anadoliju.
03:16U takvim okolnostima ojačao je oslobodilaški pokret pod vodstvom Kemal Paše,
03:21koji je srušio kompromitiranu sultanovu vladu i suzbio Grčku imbaziju.
03:26Savjeznici su morali popustiti.
03:28U Lozani je 1923. novim mirovnim ugovorom konačno riješen položaj Turske, mnogo povoljnije nego u sevru.
03:35Nova je država osigurala suverenitet na nacionalnom teritoriju,
03:39a uhinuti je i sustav kapitulacija, odnosno nametnutih političkih i gospodarskih ugovora.
03:45Vijekom sljedećih godina Kemal Paša, nazvan Ataturk,
03:48mnogimi reformama iz srednjovjekovne zemlje izgradio državu s republikanskim sustavom i modernim institucijama.
03:54U podijeli Turskog carstva najgore su prošli arapski narodi.
03:58Umjesto nezavisnosti, Velika Britanija i Francuska nametnule su im protektorate.
04:03I to zbog bogatih nalazišta nafte, oko kojih se i danas kreću silnice svjetske politike.
04:16Pariz je manje sigura nego najdamnije šuma, napisao je u 17. stoljeću jedan suvremenik,
04:21predstavljajući glavni grad Francuske kao stjecište Prosijaka, Bogalja i Lopova
04:25iz redova onemočalih i isluženih vojnika za koje se nitko nije brinuo.
04:30Planove o osnivanju zavoda za takve vojnika imali su mnogi vladari,
04:34ali ih nisu uspili ostvariti. Prvi je to učinio francuski kralj Luj 14. 30. listopada 1674.
04:41Nakon tri godine gradnja uz zvukove vojne glazbe, prvi onemočali vojnici ušli su u dom invalida,
04:47gdje ih je dočekao vladar osobno.
04:49Nakon više od 30 godina gradnje je dovršena i velevna crkva,
04:53a prigodom njezina otvorenja 1706. kralj je posljednji put posjetio to znanenito sklonište bivših vratnika.
05:00Oko 1500 stanovnika doma različite dobi i svih dijelova Francuske živjelo je podvrgnuto strogoj vojnoj disciplini.
05:08Ženama je bio zabranjen pristup, a oženjeni su mogli samo dva puta na tjedan spavati izvan doma.
05:13Ta institucija prednjačila i u higijeni.
05:16Primjerice imala je izgrađene zahode u vrijeme kad ih nije bilo u najraskošnijim dvorcima.
05:21Kako bi se je spriječilo bez posličarenja, organiziran je rad u brojnim radionicama.
05:26Dom Inbalida postao je poznati izvan Francuske, pa su ga posjetili mnogi vladari i kopirali njegov ustroj.
05:32Znamenita zgrada Luja XIV. poznata je i po mnogim političkim događajima.
05:36Otnica oruža iz podruma doma označila je početak Francuske revolucije 1789.
05:43Nakon kraćene izvjesnosti, Napoleon je instituciji vratio ugled kada je onda dodijelio prve ordene legije časti.
05:50Poslije je i sam u Domu Inbalida dobio vječno počivališle uz panteon vojne slave.
05:55Vojni muzej u Domu Inbalida u Francuskoj i danas je najvažnije mjesto njezine više stoljetne retne slave.
06:10Dvadesetak se godina u našoj emisiji TV Kalendar pojavljivao akademik Matko Page komentarima iz likovne umjetnosti.
06:17Bio je autor koji je svaki svoj prilog osmišljavao, od nastanja teksta do odabiranja kadrova na snimanju i suradnju montaži.
06:24To svoje novinarsko i televizijsko iskustvo posvuda je isticao, pa čak i u životopisu Londonskoj Kraljevskoj akademiji.
06:32Život profesora Marka Page-a ugasio se 30. listopada 1999. u 77. godini.
06:39Objavio je glasovite putopise, Skitnje, Crno zlato, Jesen u poljskoj, Ljubav na putu i Evropske skitnje.
06:47Ali nije bio samo putopisac, bio je i eseist, pripovjedač, pjesnik i slikar.
06:53Napisao je monografije o Slavi Raška, Vladimiru Beciću, Josipu Račiću i Vanji Radaušu,
06:59uvijek istražujući i ispravljajući već usvojene pogrešne podatke i ocjene o hrvatskim umjetnicima.
07:05Page-a u urodnoj požegi završio pučku školu i gimnaziju,
07:09a u Zagrebu je studirao na Filozofskom fakultetu i Akademiji likovnih umjetnosti.
07:13Upravo je na toj visokoškolskoj ustanovi proveo, kao profesor, najveći dio života.
07:18Zanimljivo je da je Matko Page doktorirao obranivši disertaciju, barok i rokokov u dijelu Antuna Kanižlića,
07:25svojega omiljenog pisca, slavonca, požežanina, u čeo je se u ulici i rodio.
07:30Stigavši do časti akademika, ništa nije mijenjao u svome životnom rasporedu.
07:34Nastavio je skitnje, bezbrojna putovanja, šetnje galerijama,
07:38odlazio je među naftaše i seljake, u krčme, posuda gdje je brujio običan život.
07:43Uza se je Matko Page uvijek imao blokić zabilježenje kratkih zapažanja,
07:48koje će razraditi za svojim pisačim stolom.
07:59Hvala što pratite kanal.
08:33Hvala što pratite kanal.
09:04Karl Wilhelm Jeruzalem, 25-godišnji cilski trajnik iz Bramšvajga u Njemačkoj,
09:10svojim je samoubojstvom 30. listopada 1772. u Veclaru,
09:15dao poticaj nastanku jednog od najslavnijih dijela svjetske knjižajnosti.
09:20Činomnik Državnog vrhovnog suda, Johan Kessner, ne sluteči ništa,
09:24Jeruzalemu je posudio oružje kojim se taj nesretnik ubio.
09:28Dva dana poslije, Kessner je prijatelju u pismu opisao pojedinosti toga tragičnog događaja.
09:33Taj prijatelj bio Johan Wolfgang Goethe.
09:3523-godišnji Patrice iz Frankfurta na Majni, koji je već tekao slavu igrokazom Goethe von Berlihingen,
09:41zaintrigiralo je Kessnerovo pismo pa je napisao roman Patnje mladog vrtera.
09:46Taj znameniti roman izašao 1774.
09:49Svojim je sadržajem razbio životni optimizam racionalizma i dugo uzbuđivao srca brojnih čitatelja.
09:55U središtu priča klasični je ljubavni trokut koji završava tragičnim samoubojstvom glavnog junaka vođenog strastnim emocijama.
10:02Uspjeh Goetheova romana bio je velik i izazvao je pravu werterovsku histeriju ondašne civilizirane Europi.
10:09Zaljubljeni su se odjevali poput Wertera, a neki su počinili i samoubojstvo.
10:13Zbog toga su slijedili zahtjevi da se dijelo zabrani.
10:16Goetheov Werter bio je i prvi roman literarnog pokreta Sturm und Drang,
10:20koji je iznjedrio neoklasicizam i romantizam, najveće epohenje mačke književnosti
10:25i više nego i jedno drugo dijelo odvojuje na svjetsku pozornicu.
10:45Zaljubljeni su se odjevali na svjetsku pozornicu.
Comments