- 5 months ago
Category
📚
LearningTranscript
00:00THE END
00:30The song is jazna, o pameti,
00:37Preko dola, preko gora,
00:42Hrvatska nam pjesma leti,
00:46Sve do našeg sinjeg mora,
00:51Čast je meka, často grom,
00:55Vječna jeka za naš dom,
01:00Hajde poj, brate moj,
01:04Nek se slože grla bratka,
01:09Živila Hrvatska,
01:13Nek se slože grla bratka,
01:17Živila, živila, živila Hrvatska.
01:25Živila, živila, živila Hrvatska.
01:36Hrvatkom se opet ori,
01:51Vjesma naših velikana,
01:55U njoj vječnom vatrom gori,
01:59Slava zrinskih prangopana,
02:04Čast je meka, často grom,
02:08Vječna jeka za naš dom,
02:12Hajde poj, brate moj,
02:16Nek se slože grla bratka,
02:21Živila Hrvatska.
02:25Nek se slože grla bratka,
02:29Živila, živila, živila Hrvatska.
02:37Živila, živila Hrvatska.
02:50Živila, živila, živila, živila.
02:55Živila, živila, živila, živila, živila.
03:00Živila, živila, živ Vaiška.
03:04O svetu brdo
03:32Uspovena slavnih
03:33Koda se penjem na golgotu svoju
03:36Znoj krvav dušu moju probija
03:39Kano da sa starodnavnih zidova
03:40Slutim vidjet domovine
03:42Svu muku i smrt ljutu
03:44Križ noseći joj na putu
03:46Što više stupam u slavu
03:49Davnine
03:49To šire vidim njene ruševine
03:51Na beskrajnoj sramoti sadašnjoj slu
03:53Ne istom stribu zgrada
03:56Zadužbina kraljeva davnih
03:58Nek slobode svete
04:01Zadužbine kraljeva davnih
04:03Bel тиails kraljeva davnih
04:05Zadužbine kraljeva davnih
04:08To šzel mija
04:22Stihovi pjesnika Ante Tresića-Pavišića
04:44vraćaju nas u godinu 1902.
04:46Nostalgija i tuga zbog tada zapuštenih
04:49zidina Kraljevske i Banske tvrđave u Kninu
04:51pojačala je osjećaj sramote, narodne sramote.
04:56Zbog zaborava svetinja, zbog zapuštenja grobova pravutaca,
05:00zbog trnja i drača u krunitbenim crkvama,
05:02zbog izdajstva prema Domagoju, Branimiru, Krešimiru, Držislavu, Zvonimiru.
05:08Jer Knin je među najslavnijim gradovima Hrvatskog kraljevstva,
05:11koljevka Hrvatske državnosti i najsjajniji,
05:14a sada zakopani dragulj Hrvatske kraljevske kruna.
05:22Već više od stoljeća hrvatski povijesničari i arheolozi
05:26pokušavaju upoznati baštinu pokrivenu zemljom i trnjem.
05:30Već više od stoljeća lokalni Srbi spriječavaju taj rad.
05:33Bilo je više oruženih pobuna,
05:35a posljednja je kulminirala pokušajem ocijepljenja
05:38i proglašavanjem Hrvatskog kraljevskog nina
05:41srpskim glavnim gradom.
05:42Srpskim gradom.
05:44Kao da su Srbi u povijesti izgradili jedan grad
05:47u pravom smislu tog pojma.
05:48Hrvatskog kraljevskog nina
06:18Kraljevskog nina
06:25...
06:32Braćo i sestre, mnogo poštovani i čestiti srpski narode, čestiti po mnogo čemu, čestiti po svemu, pa i ovom okupljanju da odamo podršku predsjedništvu SFRI-a Jugoslovenskoj Narodnoj Armiji,
06:49a protiv ustašoidnog hrvatskog vrhovništva koje se stavilo kao egzekutivni i politički redarstvenik nad srpskim narodom, koji se nalazi na svom etičkom prostoru.
07:19Svojatajući tuđe, Srbi su se okružili barikadama već u ljetogodine 1990.
07:25Hrvatske vlasti pokušavaju pregovarati sa srpskim čelnicima, ali čelnici, odnosno četnici, ne bi ni dizali pobunu da nisu htjeli ocijepljenje.
07:35Nastupa teško razdoblje za Hrvate i ostale nesrbe koji su se našli ili živjeli unutar srpskih barikada.
07:49Hrvatskoj
08:15To što se danas događa sa srpskim narodom u Hrvatskoj, u stvari je pobuna srpskog naroda.
08:22Ovo je Srbija!
08:29Priprema za ocijepljenje počela je znatno ranije.
08:32Vođa pobune i ideje bili su vidljivi još u ljetogodine 1989.
08:37Kada u manastiru Krka Srbi biluju nad moštima cara Lazara.
08:41Svojedobno knjez Lazar vjerojatno nije ni znao gdje je Krka, a pogotovo ne, da će ondašnji benediktinski samostan postati manastir.
08:50Nije ni mogao znati da će obnavljanje manastira i izgradnju pravoslavne bogoslovije financirati Hrvatski sabor.
08:56Nije ni mogao znati da će obnavljanje manastira i izgradnju pravoslavne.
09:03Nije ni mogao znati da će obnavljanje manastira i izgradnju pravoslavne.
09:08Zdrava zare, zdrava zare, zdrava zare, zdrava zare, zdrava zare, zdrava zare, zdrava zare.
09:21O tezubi, o tezubi, jošina kosovo.
09:27Nema ome sile svijeta koja nas može natirati da poštujemo one članove, a ne članke ustava koji su ustašojizi.
09:57Let me give you a voice.
10:00To say, my Marjitić is the only thing I was saying.
10:03That's how I said.
10:05Inspektor Marjitić said that this is the military military
10:09and that the Croatian government is only the people.
10:16On April 21st, 1990, the kninsk Serbs are called for the punishment.
10:21On the ancient Croatian-Card title, the officers are held by the Serbs' assembly.
10:27Oni koji nisu uspjeli za hiljadu godina da naprave svoju državu i sada traže po Evropi pod koji će se kiržobran smjestiti.
10:39Oni koji nikada nisu bili svoji na svome nemaju šanse da imaju svoju državu.
10:45U najboljem slučaju mogu naći nove gospodare što u ovom trenutku i čine obilazeći evropske pragove.
10:57Rekoše, vi ste uvijek bili roblje, a povijest vaša nalike na groblje nakom niti pravog krsta nema, ponegdje ploča bez imena njema i korog svuda.
11:15Uza sve su pute otaca vaših kosti razasute, urodnu tlumr tvaca sane drijemlju, pognjojili su kao džubre zemlju i nestade ih pustih, bez pomena.
11:26Svu prošlost vašu zastrla je sjena i ovio je mrak.
11:31Da, to nam kažu.
11:33A sve u meni na to kliče ražu.
11:38Iako nema raka, spomenika, zidina, ploča, pergamena, slika, ja ipak znam što bje i kako bje.
11:45Ne razasute na sve četiri strane, već u mom tijelu leže ukopane otaca mojih put i kosti sve.
11:51Propao nije ni duhim ni lik, pomjojili su tloj iz koga nikoh, njivu što gradim, putove što svikoh, njih mrtvih, ja sam živi spomenik.
12:04Ja dobro znadem kakvi bjeh u oni.
12:08Još i sad svjetlo zrake utrnute, prastare meni obasjava pute.
12:14Pa kao da vidim, nizbr do koraca skarpata hnoru mnoštvo praotaca,
12:19prolazi s ja kroz maglu dnevnih dana povorka cijela,
12:24kraljeva i bana.
12:26Mnogima od njih baš je Knin bio sjedište i središte moći.
12:45Krin je nekadašnji osamljeni čuvar stare hrvatske prošlosti,
13:05kroz stoljeća, a danas ga možemo nazvati Hrvatska troja,
13:13bio je u godinama predstavnica hrvatskih župana, banova i kraljeva.
13:19Zbog svoga strategijskog položaja bio je presudan za hrvatski narod
13:24i kroz njegovo područje kretale su se razne vojske i narodi
13:32od prahistorije do danas.
13:34Inače, u kasnim izvorima se Knin naziva ključ Dalmacije
13:41ili ključ Hrvatske, što potvrtvuje značaj njegovog vjekovnog podružaja.
13:47Ako u zjelini gledamo što jeste Knin u hrvatskoj povijesti,
13:53što je Knin u hrvatskoj arheologiji,
13:55onda moramo reći da je Knin ishodništna točka nacionalne arheologije,
14:03da je Knin mjesto gdje očekujemo još mnoštvo nalaza
14:09koji nisu još istraženi, još nisu otkopani, još nisu izišli iz zemlje
14:18i ta ugodna iznena ženja nas očekuje u budućnosti.
14:23Daleko je to od toga da smo mi završili istraživanja.
14:25Ne samo mjesta Knina, nego cijelovitog prostora uokolo tog središta.
14:35Ako pogledamo raster nalaza, pa vidimo da sa jedne strane,
14:42prema vrlici, imamo starohrvatsku crkvu posvećenu svetom spasu
14:48sa najvišom do sada istraženom nekroporu,
14:51da na izlazu iz Kosova polja prema Petrovom polju
14:57u mjestu Uzdolju ili Čenićima
15:00nalazimo crkveni objekt iz kojega potječe
15:05nadpis Kneza Mutimira iz godine 895.
15:10Ako isto tako dovedemo u svezu nalaze iz Plavna,
15:20u neposlednoj, u sjevero-zapadno od Knina,
15:25ako isto tako uzmemo nalaze iz Bendera,
15:30nalaze iz Vrpolja, iz Kninskog polja,
15:35onda možemo upravo iz toga zaključiti,
15:38to je samo jedan dio lokaliteta
15:40koje možemo nabrajati u arheološkoj topografiji
15:45sa hrvatskom materijalnom baštinom,
15:49onda možemo reći da je Knin vrelo
15:52hrvatske arheološke baštine,
15:54vrelo koje još, koje apsolutno nije presahmuro.
16:00U povijesnim izvorima Knin se prvi puta spominje u dijelu
16:08bizanskog cara Konstantina Porfirogeneta,
16:11već tada u desetom stoljeću, to je Kastrum, utvrđeni grad.
16:16Već tada u Kninu borave hrvatski vladari,
16:18najprije Kneževija, kasnije Kraljevi.
16:21No kada Kraljevi nisu u Kninu, tu je sjedište Bana i Župana.
16:25Nedaleka biskupija istovremeno je vjersko središte,
16:28pet crkava, od kojih je jedna, Sveta Marija,
16:31mauzole i hrvatskih vladara,
16:33ukazuju na važnost biskupije.
16:58Početkom sedmom stoljeća svakako su preko područja Knina
17:11prošli Hrvati, došli iz Bijele Hrvatske ili Velike Hrvatske
17:19i stigli do Jadrana, te osvojili sve to područje koje se već u ispravi
17:26Kneza Trpimira od 4.3.8.12. zove Regnum Croatorum,
17:33a u koje je sada spadao i Knin, dok u crkvenom pogledu je bio
17:38priključen pod juridikciju Splitskog nadbiskupa.
17:42U okolici Kinina, možda je i hrvatski ratoborni knez Domagojim
17:49oko 864. do 876. vlada, imao svoj posjet,
17:55a Zdeslav, sin kneza Trpimira, koji je također bio onde,
18:01možda je u Kninu ili u njegovom predjelu bio ubijen.
18:06Ovi su knezovi, kao i kninski župani, svakako u Kninu imali svoje dvorove.
18:14O Kninu u tom vremenu imamo podatke iz isprave Hrvatskog kralja
18:21Krećimira I, kojom isti poklanja devetorici zasluđenih Hrvata
18:26iz Vranjica posjet u današnjem solinu.
18:36Jelena, supruga kralja Krećimira, a majka kralja Stjepana Držislava,
18:40zavazda je ostala u povijesti gradnjom crkve Svetog Stjepana na otoku u Solinu.
18:45Ta je crkva postala novima uzolej hrvatskih vladara,
18:49a u njenim ruševinama pronađen je i sarkofag kraljice Jelene s nadpisom.
18:54Od Jelenine crkve danas je ostao tek Tloris,
18:56pred mnogo kasnijom crkvicom Svete Mariju od otoka.
19:00Premještanjem mauzoleja, Kninska biskupija donekle gubi svjetovno značenje,
19:05ali ostaje ukopno mjesto mnogih dostojanstvenika.
19:11Mnogo je važnije da je tim činom, prelaskom hrvatskih vladara u Solin,
19:16dovršeno stvaranje ishodišnog trokuta Hrvatske države.
19:19Trokut Nin-Knin-Solin s tvrđavom Klis
19:23ishodište je širenja i jačanja Hrvatske države na istog, sjever i zapad,
19:28a pomorska orijentacija osigurava snažne utjecaje na Mediteran.
19:35Nalazimo se u Muzeju Hrvatskih arheoloških spomenika instituciji
19:43koja u zadnjih stotinja godina prikuplja iz njedara Hrvatske zemlje
19:49arheološku baštinu kao prvorazredan arhivski i dokumentacijski materijal
19:55o povijesti Hrvata tijekom srednjeg vijeka od doseljenja pa do vremena kraja 15. stoljeća.
20:05Ova institucija počinje svoj razvoj 1885. godine
20:15probojem željezničke trase preko Kapitula kod Knina
20:21kada u sam Knin dolazi poslan od domoljuba Stjepana Zlatovića
20:29Fralujo Marun zaljubljeniku Hrvatske spomenike, tada kao mladi župnik
20:33i već 1885. godine prvi mašklin ubada u arheološko tlo Hrvatske.
20:43Marun najlazi i na brojne spomenike kamenog namještaja
20:51koji, osim svoje dekorativne funkcije, imaju i svoje bitno značenje
20:59koje se očituje iz epigrafičkih bilješki
21:07koje su uklesane, uparane u kamen
21:11a zanimljivost je tim veća što su ti nadpisi
21:15pisani uglavnom latinskim pismom
21:19što je i jedino, jedini etnos koji takvim pismom piše
21:26među svim slavenskim etnosima su upravo Hrvatske.
21:31U te laze epizod u li tolari
21:40gustir ne žel ne bi ju si čila ti
21:49Ovo je tek dio blaga, otetog zemlji s prostora Kninske tvrđave,
22:05biskupije, kapitula i okolnih nalazište.
22:09Smješteni su u muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
22:12Oni koji su ih iskapali često su puta riskirali svoje živote
22:16jer srpski stanovnici tih prostora nisu bili vojni dopustiti iskapanja ili odnošenja nalaza.
22:23Zašto?
22:24Otkud ta mržnja?
22:27Za jedan dio svakako su zaslužni srpski parosi
22:30koji su neukom puku tvrdili kako će ih znači vječno prokletstvo ako dopuste odnošenje.
22:35Drugi dio mržnje sadržan je u samoj neukosti i primitivnosti
22:39te strahu da netko ne bi došao i zatražio natrag svoju zemlju.
22:43Zato su se nalazi prikrivali ili uništavali
22:46kako ne bi mogli poslužiti kao dokaz o vlasništvu nad zemljama.
22:50Zbirka nakita, oruže i opreme reprezentativna je u svjetskim razmjerima.
23:13Većinom potječe iz crkve Svete Marije, starijeg mauzoleja hrvatskih vladara u biskupi Krek Nina.
23:18S knijinske tvrđave potječe najstariji poznati uklesani naziv grada Tineuma.
23:34S kapitule je natpis vladara Stjepana Držislava.
23:43Iz uzdolja Muncimirov natpis.
24:10Iz biskupije je i najstariji poznati uklesani lik Svete Marije, kasnije kraljice Hrvata.
24:40Hrvatski vladari su imali državnog biskupa koji je stolovao isprvao Ninu.
24:47No kada je ukinuta ta hrvatska biskupija u Ninu, oko 1940. godine kraljevi Hrvata,
24:56kako piše Toma Arhičakom, tijeli su imati svoga posebnoga biskupa, te su u suglasnosti sa Splitskim nadbiskupom učinili biskupa koji se je prozvao Hrvatski biskup Episkopus Croatensis.
25:12I za sjedište odredili su mu u Crkvi Svete Marije tih knijske počaka.
25:19U Kninu je stolovao i jedan od najmoćnijih Hrvatskih kraljeva, Dmitar Zvonimir.
25:29Moćan je već kao Slavonski ban za vladanje Petra Krešimira IV.
25:32Kada mu papa Grgur VII šalje kraljevski naslov, godine 1075. kruni se u Crkvi Svetog Petra i Mojsija u Solinu.
25:43Iz krunitbene vazilike sačuvana su dva ulomka.
25:46Jedan prikazuje hrvatskog vladara, a pretpostavlja se da je to lik samog Dmitar Zvonimira.
26:02U kronikama se navodi da u doba kralja Zvonimira osniva se hrvatska biskupija,
26:25a tada se u isto vrijeme pojavljuju se i podaci o hrvatskom, o kraljevskom samostanu Svetog Bartolomea.
26:35Opatni toga samostana obnašaju funkciju kraljevskog kancelara.
26:40To nam potvrđuju bronje isprave iz toga vremena.
26:44Kakav je izgledao Krin u to vrijeme možemo samo pretpostaviti.
26:47Osim Kastruma, vjerojatno se stvara i naselje u kome je već u 11. stojeću se pretpostavlja da je bila crkva,
26:57kasnije u izvorima prozvana crkom Svetog Stjepana, a zna se da je ona bila kroz cijelo vrijeme,
27:06vršila je funkciju župne crkve.
27:08U Hrvatskoj su prilike dosta stabilne, pa se osjeća razvoj umjetnosti i svekolike kulture.
27:19Vlast Zvonimira proteže se od Drave do Jadrana i od Drine do Istra.
27:241089. godine kralj Zvonimir umire bez nasljednika,
27:28pa privremeno krunu preuzima sinovac Petra Krešimira IV. Stjepan,
27:33koji je jedan put već odbio krunu izabirući samostan.
27:37No godinu dana kasnije i on umire.
27:40Iz njegove potvrde jedne Zvonimirove darovnice može se zaključiti da je Zvonimir umro prirodnom smrću.
27:47Legenda u bojstvu kralja koji je Hrvate htio povesti u Križarski rat kasnije je datuma.
27:53Netočna je iz toga što je Papin poziv na Križarsku vojnu uslijedio nekoliko godina poslije Zvonimirove smrti.
27:59Prilike u Hrvatskoj pokušava iskoristiti Ugarski kralj Ladislav, brat Zvonimirove supruge Jelene Lijepe.
28:09Njegov pohod na more, gdje je za namjesnika htio postaviti sinovca Aljmoša, nije uspio,
28:14ali je uspjelo priključenje sjevernog dijela Hrvatske pod vlast Ugarske.
28:18Kako bi i crkvu podložio svoje vlasti, jer kninski hrvatski biskup imao je jurisdikciju do drave,
28:25Ladislav utemeljuje Zagrebačku biskupiju.
28:28Ime su Ugarski vladar i Ugarska crkva po prvi puta razbili jedinstvo Hrvatske države na dva dijela,
28:39što su kasnije pokušali ispraviti tako da su sada cijele njene proširene hrvatske prostore do mora
28:51stavili pod svoj protektorat i njima su sada upravljali ili kraljevski sinovi kao vojvode ili drugi kao ban.
29:00U to vrijeme južni dio Hrvatska ima novo kraj,
29:30koji istoluje u kninu.
29:32To je Petar, nepoznatog rodovskog plemstva, ali izabran da vrati okupirane posjede.
30:00Između 1095. i 1097. godine Petar se na gvozdu sukobljava Slavislavovim nasljednikom Kolomanom.
30:09Unatoč porazu i pogibi Hrvatskog kralja, Koloman ne kreće na Jug.
30:13Trebalo je više godina političkih pregovore da pridobije Hrvatska plemena.
30:18Tek 1102. godine, na Dravi, Koloman dobija pristanak predstavnika 12 Hrvatskih plemena,
30:24te s njima sklapa paktu.
30:35Nakon toga spušta se u Južnu Hrvatsku
30:37i biva okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije u Stolnom Biogradu.
30:42Neko se vrijeme zadržava i u Zadru, gdje samostanu Benediktinki Svete Marije potvrđuje darovnice.
31:06Njegovo ime ostalo je uklesano u Zvoniku samostana.
31:10Od tada samo rijetki kninski biskupi nose pridjevak Hrvatski,
31:14a Knin ostaje Banskim gradom Južne Hrvatske.
31:17Nedugo potom, kninski biskupi napuštaju katedranu crkvu u biskupi,
31:21koju im je darovao kralj Zvonimiri iz sele u sam grad,
31:25gdje će se u potpunosti uobličiti kninski kaptol.
31:35U Klinu je djelovala još i Banska kancelarija i Kninski stol.
31:59I oni su se bavili s izdavanjem javne djelatnosti, a za razliku od Kninskog kaptola,
32:05koji imao daleko obsežniju tu djelatnost, čak odmah može se smatrati i za Zagrebačk kaptola.
32:12U čemu se zapravo sastoji javna djelatnost Kninskog kaptola
32:14i šta je to zapravo Kninski kaptol kao zlok uskredibilis?
32:17To je dakle vjerodostavno mjesto pred koji su se sastavljali dokumenti
32:24u nazočnosti njegovih kanonika, u njegovoj kancelariji,
32:29gdje se sastavjale stranke i na zahtjev stranaka izdavali ti takvi dokumenti.
32:34Pred kaptolom su se kupovala zemlje, posjedi, prodavale se kuće,
32:39pred kaptolom su se stranke pomirivale,
32:42pred kaptolom su se posluđivao novac ili vraćao, naplaćivala krvarina,
32:47pred kaptolom su dakle svi one radnje koje je zahtjevalo
32:53tadašnji javni život tog stanovništva, okolnih mjesta i samo grada Knina.
32:58Takve dokumente, uglavno za takve dokumente, naime, bio je zadužen kanonik lektor
33:04i on ih izdavao pod pečatom samo kaptola na kojem je bio lik
33:10svetom Bartula, apostola i mučenika.
33:17U Hrvatskom državnom arhivu sačuvan je dio isprava Kninskog kaptola.
33:24Isprave se uglavnom odnose na uvođenje u posjed pojedinih plemenitaša,
33:28no sačuvan je i određen broj karata i crteža s izgledom Knina
33:32koji se sastoja od dviju tvrđava, Banske i Podbanske,
33:36grada i Kninskog kaptola s katedralom na nedalekom grebenu kapitulu.
33:40U vremenu 12. i 15. stojeća Knin se formira kao pravi srednjivjekovni grad.
34:04On ima svoja utvrđenja, on ima svoje naselje koje je ispod utvrđenja
34:12i katedralu. To su ti elementi koje čine Knin u to vrijeme
34:17i to su elementi koji zapravo daju karakteristike prav srednjivjekovnog grada.
34:22U Kninu djeluje i sudbeni stol, nazvan rotni plemeniti stol Kninski.
34:32Predsjedao mu je Podban. Sudio je prema hrvatskom običajnom pravu
34:36i to isključivo u sporovima koje ostali plemenski stolovi nisu mogli riješiti.
34:41Taj su sud uvažavali i kraljevi koji nisu poznavali hrvatsko običajno pravo.
34:45Kninski stol u Zbansku kancelariju isto tako bio mjesto vjerodostojenosti
35:01gdje se izdavali svi takvi javni dokumenti.
35:04I to po običajnom pravu, kao što smo rekli, ali od 1231. godine
35:10po zakonjenom dekretu kralja Andrije.
35:20To je vrijeme puno previranja i borbi za prevlast i krunu.
35:24U sukobe su naravno bile uvačene i najmošnije plemenske obitelji.
35:28U području Knina dva su plemena vodila neprestanu borbu.
35:31Šubići ili knezovi Bribirski i Nelipići, knezovi Cetinski.
35:36Njihovo suparništvo vidljivo je i izgradnji utvrda uz rijeku Krku.
35:43Nasuprot uzdah grada Šubića uzdiže se kamićak Nelipića.
35:47Nasuprot nečvena je Čučevo.
35:50Dok su Šubići držali knin, Nelipići su imali klis.
35:54Šubići su slovili za neokrunjene kraljeve Hrvata,
35:57a posebno Ban Pavao, koji je svoje posjede proširio duboko u Bosnu.
36:02Njegov suparnik, Ivan Nelipić, knez Cetinski,
36:05pridružio se Ladislavu II. kako bi otirali gospodara Knina.
36:10Nakon dugih borbi, Šubići dobivaju posjedi grad Zrin,
36:13te napuštaju Bribir i Knin.
36:15No na Kneževsku stolicu zasjedna Nelipić i svi Ladislavovi pokušaju da vrati Bansku vlast Banovima Kninskim propadaju.
36:24Njegova 20-godišnja vladavina nazvana je dugim odmetništvom.
36:29No, ni nakon njegove smrti, Banska vojska ne uspjeva osvojiti Knin.
36:32Interesantno je da se vlasi upravo u Hrvatskoj pojavlju upravo na području Knina prvi puta.
36:40Njih davode Šubić, jeli?
36:43Njihovo porijeklo je dosta nepoznato.
36:46I o tome postoji brojna literatura, ne samo u Hrvatskoj historiografiji, nego i šire.
36:51To su oni isti vlasti koji su prihvaćenjem pravoslavne vjere postali tamo u druge polovici 19. stoljeća Srbima, dok isto jedan dio tih vlaha, prihvaćući katoličku vjeru, postaju zapravo Hrvatima.
37:10Useljavanje vlaha nije se samo odobravalo, nego kako svjedoči isprava bana Matije Gerba, čak ih se oslobađalo od poreza.
37:22To je vrijeme turskih prodiranja, a Knin se nije mogao zaobići.
37:26Posljedni dokument koji je izdao Kninski kaptol je onaj iz 1514. godine na zamolbu Frana Berislavića, koji je isto taj dokument pečaćen sa ovim pečatom Knisu kaptola.
37:50Idućih 5-6 godina, ne znamo je li kaptol još izdao koji dokument, ali 1522. godine pada Knin od Turke, a Kninski biskupi bježe na svoj posjed u Cazin, dok sami kanonici su se razbježali na sve strane, po najviše u Skradi i Šibenik, gdje su tamu vršili službu javnih bilježnika.
38:16Tada je Kninski kaptol bio potpuno ugašen, a Kninska biskupija 1688. pripojena Šibenjskoj biskupiji.
38:27Padom Knina u Turske ruke otvara se put osvajanjima na zapad i sjever.
38:44Pučanstvo kao i crkveni velikodostojnici bježi.
38:47Turci nastoje islamizirati preostalo pučanstvo, a jedina smetnja tom naumu su Franjevci.
38:52Oni s otočića Visovac obilaze prostore od Karlobaga preko Knina do Rame.
38:58Imaju i Ferman Sultana za tu djelatnost, ali kao protuturski učitelji često pogivaju.
39:03U oko 150 godina turske vlasti nad Kninom, tvrđava je više puta obnavljana,
39:18a Knin je bio pravo tursko trgovište, strižamije na mjestu katoličkih crkava i sjedište Sanđaka.
39:24Kad su mlečani 1688. godine konačno osvojili Knin, odmah su prišli obnovi u tvrđivanju, u osvajanju razorenog grada.
39:32Od tada i Bedem koji povezuje oba dvije Kninske tvrđave.
39:36No tada je Kninska okolica bila pusta zemlja.
39:38Mlečani kako je cijeli taj kraj opustošen i ostao bez, moglo bi se reći, stanovništva,
39:59oni sada propagiraju i traže migracije stanovništva iz svih mogućih strada, osvajte iz Bosne,
40:08like, like, i tu Franjevci iz Bosne dovode hrvatsko stanovništvo,
40:17a Kaludžeri, pa čak i jedan episkop Atanazije Ljubojević je doveo oko 15.000 emigranata iz like na područje Nina i na područje Knina.
40:37Time dolazi onda do šaralikog demografskog sastava tih krajeva.
40:44I, međutim, u cijelome tome našemu promacanju, mislim da ima jedan hijatus.
40:55To je moje osobno uvjerenje i da sam nađe bi se s njim i pozabavio, ali sad je nemoguće.
41:02A to je pitanje koje je to stanovništvo došlo u Bukovici i u ravnim kotarima,
41:08a time jednako i u Klinjskoj krajini. Jesu li to čisti Srbi ili su Srbi ili su to Vlasi, Morovlasi,
41:20zatim Albaneži, pa ako što i Crnovorci.
41:24Pa Lasovići u Skrajinu su Crnovorci.
41:27Recimo imate ovdje u Vinjaniću, to je odmah blizu Cetine, blizu Vrlike, su Albanezi.
41:37Albanezi, prema tome, to bi trebalo malo bolje ventilirati,
41:42jer Boškova desnica koji je izdao vrlo vrijednu knjigu sa Udva Cveska,
41:50sa vrlo dobrim izvolima, za njega kad on piše, onda sve su to i Vlasi, Morovlasi,
41:56i Albanezi, sve su to Srbi, a to nije istina.
41:58Mlejčani napuštaju Knin 1799. godine.
42:07Nakon kratkotrajnog boravka Francuza, kao vojnu utvrdu nasljeđuju ga Austrijanci.
42:12Vojna je utvrda do odlaska Austrijske vojske nad Rinu godine 1889.
42:17No, tada dolazi i do prvih sukoba Hrvata i Pravoslavaca.
42:24Najprije velik utjeca je Vuka Karadžića, Srbi sve i svuda.
42:32Zatim velik utjeca je Garašanjna, koji možda nije poznat po načetanju,
42:38ali je agitacija bila i trkako jaka i velika, tako da popriznajemnog srpskog povisničara,
42:45Srbi su 1870. godina imali za propagandu više sredstava,
42:54financijski su davali za propagandu u Bosni i u Dalmaciji,
42:58nego ostale evropske zemlje.
43:01To je napisao u Novom Sadu, je to izišlo.
43:04Ili istina je da 90. godina kad Marun osniva muzej u Hrvatski stavina,
43:14da ima vrlo velikih neprilika upravo od strane Srba koji demonstriraju u samome Kninu.
43:23Dakle, vjerujem da isticanje Knina kao centra srednjovjekovne Hrvatske države i Hrvatske državnosti
43:32i buđenja nacionalne svijesti pod utjecajem iskapanja pogotovo u biskupiji koja su veličanstvena,
43:40sigurno su djelovala i na to razdvajanje i na tu jaču borbu.
43:51Usuprot teškoćama, sukobima i materijalnim problemima,
43:55Hrvatski arheolozi nastojali su spasiti što više Kninskog blaga.
44:00Fralujo Marun je počeo, a naslijedio ga Stipe Gunjača.
44:03Njemu dugujemo, mnoge nalaze vezane posebice uz biskupiju.
44:08On je najvrijednije spomenika i premio u Klis godine 1942.
44:12gdje su ostali do izgradnje muzeja u Splitu.
44:15Čitav radni vijek spašavanju baštine posvetili su i Duja Jelovina i Petar Živković,
44:21kustos Kninskog muzeja do 1991. godina.
44:25Bez njih teško bismo mogli shvatiti neprocijenjivost blaga što ga zemlja još u njedrima skriva.
44:33Ako razmišljamo o baštini, ako govorimo o onome što jeste i što je nama potrebno,
45:03onda su to upravo arheološki nalazi kao vjerodostojeni dokumenti hrvatske povijesti.
45:09Ne samo povijesti, nego vezano sa tim hrvatske državnosti.
45:12Još pred prvi svjetski rat hrvati su začinjavali 55% pućanstva Knina.
45:29Sad ih gotovo i nema.
45:30Protjerani su, sve su njihove crkve spaljene ili razorene.
45:34Na Kninskoj se tvrđavi vije zastava onih koji su prvu crkvu u Kninu dobili tek 1866. godine.
45:43Zar je usporediva prošlost jednih i drugih?
45:46Može li uopće biti upitno tko je tu svojna svojna?
45:55Smije li se zaboraviti vlastite korijene?
45:59Nema prokledstva kralja Zvonimira, ali bit će ga ako hrvati zaborave sve to tlo otaca.
46:05A to se neće dogoditi.
46:08Nikada.
46:08Od tada su prokvijale godine.
46:16I Knin i danas stoji sa svojom tvrđavom, koja se je tokom vjekova hrvatske povijesti odupirala svima naezdama i navalama tuđina.
46:31Čak u muzeju hrvatske starina u Splitu čuva se neizvjerno vrijedno blago.
46:36Stare hrvatske slave pretežno iskopano nad Luknina i njegove uže i šire okolice, koja je sada privemeno okupirana od poboljenih Srba,
46:50koji su onamo došli putem turskih upada krajem 15. i početnog 16. stoljeća.
46:58I na to se nikada ne smije zaboraviti.
47:06I na to se nikada ne smije zaboraviti.
47:36I na to se nikada ne smije zaboraviti.
48:06I na to se nikada ne smije zaboraviti.
48:08I na to se nikada ne smije zaboraviti.
48:10I na to se nikada ne smije zaboraviti.
Comments