- 5 months ago
Latinica je bio hrvatski televizijski talk show koji se prikazivao od 1993. do 2011., uz prekide. Ime je dobio po svom voditelju Denisu Latinu. Emisija se od 1993. prikazivala na HTV-u, iako je godine 1997. kraće vrijeme bila na programu privatnog konzorcija Mreža. Poznata je po tome što su pojedine emisije često bile zabranjivane zbog bavljenja kontroverznim temama, ili objavljivanja sadržaja koje su hrvatske vlasti smatrale problematičnim. S preko 500 emisija (jubilarna 500. emisije bila je u studenom 2010.), to je trenutno najdugovječniji hrvatski talk show.
Latinica je znana po povremeno kontroverznim temama. Među njima se izdvajaju „Thompson” o Marku Perkoviću Thompsonu, iako je pjevač odbio sudjelovati u emisiji; „Svi naši predsjednici”; „Zašto je pala Posavina”; „Krađa automobila”, „Karizma”. Nekoliko emisija pozabavailo se temom ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane, kao što je „Zločin iz mržnje”, u kojoj je jedan od priloga bio o Ubojstvima u Pakračkoj Poljani, te prirodom egzodusa Srba prije Operacije Oluja. Emisija „I oni su branili Hrvatsku” govorila je o ne-Hrvatima koji su sudjelovali u obrani Hrvatske od velikosrpske agresije.
Latinica se bavila i stanjem društva u susjednim državama u emisijama „Srbija – katastrofa jedna politike”, „Zašto je pala Posavina?”, „Opsada Sarajeva”, „Bivša Jugoslavija – 20 godina poslije” i „Zoran Đinđić”, u kojoj se govorilo o atentatu na istoimena političara. Neke od poznatijih emisija o pretvorbi i privatizaciji 1990-ih i/ili korupciji 2000-ih bile su „Mediji i mafija”, „Građevinski klanovi”, „Gojko Šušak – lik i djelo”, „Oni neće preživjeti krizu”, „Zakon – kad nije isti za sve”, „Projekt Hypo”, „Kako su nastali hrvatski tajkuni”, „Hrvatska i srpska mafija”, „Kako do stana?” i „Političari čistih ruku”.
Neke od kontroveznijih emisija bile su i Istina o „kornatskoj tragediji”, „Sve za ljepotu” i „Medicinska oplodnja – tko nema pravo na sreću?”
Latin je optužio tadašnje vodstvo HRT-a za toleranciju kriminala i nezakonitu prodaju programskog prostora sugerirajući pritom na tvrtke Dijane Čuljak-Šelebaj i Vladimira Šelebaja koji su prodavali svoje emisije javnoj televiziji, za što je tvrdio da se radilo o poslovima bez javnog natječaja i sukobu interesa s obzirom na to da je Dijana Čuljak-Šelebaj tada bila zasposlenica HRT-a. Nakon toga, tadašnji glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić s objašnjenjem da time narušava ugled kuće, raskinuo je Latinov ugovor kojim je bilo zajamčeno stalno i neometano prikazivanje Latinice. Zbog toga se emisija prikazivala povremeno. U sudskom postupku koji se godinama vodio pred Županijskim sudom u Zagrebu dokazano je da je Latin u svojim optužbama govorio istinu, o čemu je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske prije toga vodilo opsežnu istragu, u kojoj se saslušano više od 200 svjedoka. Nakon dogovora glavnog urednika Informativnog programa HTV-a Renata Kunića i Latina postignut je kompromis i Latinica je ponovno 2010. vraćena natrag u 20:15 na programu HRT-a...
Latinica je znana po povremeno kontroverznim temama. Među njima se izdvajaju „Thompson” o Marku Perkoviću Thompsonu, iako je pjevač odbio sudjelovati u emisiji; „Svi naši predsjednici”; „Zašto je pala Posavina”; „Krađa automobila”, „Karizma”. Nekoliko emisija pozabavailo se temom ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane, kao što je „Zločin iz mržnje”, u kojoj je jedan od priloga bio o Ubojstvima u Pakračkoj Poljani, te prirodom egzodusa Srba prije Operacije Oluja. Emisija „I oni su branili Hrvatsku” govorila je o ne-Hrvatima koji su sudjelovali u obrani Hrvatske od velikosrpske agresije.
Latinica se bavila i stanjem društva u susjednim državama u emisijama „Srbija – katastrofa jedna politike”, „Zašto je pala Posavina?”, „Opsada Sarajeva”, „Bivša Jugoslavija – 20 godina poslije” i „Zoran Đinđić”, u kojoj se govorilo o atentatu na istoimena političara. Neke od poznatijih emisija o pretvorbi i privatizaciji 1990-ih i/ili korupciji 2000-ih bile su „Mediji i mafija”, „Građevinski klanovi”, „Gojko Šušak – lik i djelo”, „Oni neće preživjeti krizu”, „Zakon – kad nije isti za sve”, „Projekt Hypo”, „Kako su nastali hrvatski tajkuni”, „Hrvatska i srpska mafija”, „Kako do stana?” i „Političari čistih ruku”.
Neke od kontroveznijih emisija bile su i Istina o „kornatskoj tragediji”, „Sve za ljepotu” i „Medicinska oplodnja – tko nema pravo na sreću?”
Latin je optužio tadašnje vodstvo HRT-a za toleranciju kriminala i nezakonitu prodaju programskog prostora sugerirajući pritom na tvrtke Dijane Čuljak-Šelebaj i Vladimira Šelebaja koji su prodavali svoje emisije javnoj televiziji, za što je tvrdio da se radilo o poslovima bez javnog natječaja i sukobu interesa s obzirom na to da je Dijana Čuljak-Šelebaj tada bila zasposlenica HRT-a. Nakon toga, tadašnji glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić s objašnjenjem da time narušava ugled kuće, raskinuo je Latinov ugovor kojim je bilo zajamčeno stalno i neometano prikazivanje Latinice. Zbog toga se emisija prikazivala povremeno. U sudskom postupku koji se godinama vodio pred Županijskim sudom u Zagrebu dokazano je da je Latin u svojim optužbama govorio istinu, o čemu je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske prije toga vodilo opsežnu istragu, u kojoj se saslušano više od 200 svjedoka. Nakon dogovora glavnog urednika Informativnog programa HTV-a Renata Kunića i Latina postignut je kompromis i Latinica je ponovno 2010. vraćena natrag u 20:15 na programu HRT-a...
Category
🗞
NewsTranscript
00:00I have been in the world a worker, a metal worker.
00:30I have been in the world with the
00:56After the Second World War, Yugoslavia started to move forward.
01:23Prednost se daje obrazovanju, stvaraju se radne zadruge,
01:27u skladu s komunističkom uvjerenjem oduzima privatno vlasništvo.
01:31Ipak te odluke Titu, kako je sam govorio, nisu bile teške.
01:35Bila najteža recimo u ratu, kad je trebalo donesti odluku,
01:45a u ratu je bilo više takvih slučaja,
01:47na primjer, pitanje strategije i taktika, kad je trebalo donesti odluku
01:51da li iti u ovom pravstvu ili u ovom pravstvu itd.
01:54Da ima političkih teškoća.
01:56Na primjer, 1948. godine, kad je Stalin sa Stalinom,
02:00smo se sukubili.
02:01Bilo najteže donesti odluku da kažemo ne.
02:051948. godine bliskost sa Sovjetskim Savezom i Stalinom puca.
02:11Na Stalinov zahtjevo o otvorenom pridruživanju Jugoslavije
02:14Sovjetskom Savezu Tito odgovara odlučnim ne.
02:17I započinje novu politiku, politiku nesvrstanih.
02:20Pokrat nesvrstanih nije bila nekakva neozbiljna grupacija ljudi.
02:25Imali su jedan doista utjecaj na svjetske zbivanje.
02:29A on je tu bio černi čovjek.
02:31Prema tome, on je u svjetskim relacijama sebi osigurao mjesto.
02:34Iz Hrvatske i iz Jugoslavije, nitko osim njega.
02:39U početku Malen pokrat nesvrstanih imao je samo dva desetak zemalja članica.
02:44S vremenom, on postaje priznata ravnoteža između istošnog i zapadnog bloka, pa čak i u doba najvećeg hladnog rata.
02:51Tito postaje poznat i priznat i kod državnika najvećih zemalja.
02:55Odlazeći u strane zemlje i primajući predstavnike drugih država, prima priznanje svoje politike.
03:08U njegovu čast na dan mladosti i njegovu čast na dan mladosti i njegovu čast na dan mladosti.
03:15Odlazeći u strane zemlje i primajući predstavnike drugih država prima priznanje svoje politike.
03:22U njegovu čast na dan mladosti i njegov rođendan svake godine 25. svibnja održavaju se sletovi na glavnom Beogradskom stadionu.
03:30Kulminacija je bila predavanje štafete koju su diljem Jugoslavije nosili u mladinci šireći tako simbolično bratstvo i jedinstvo čime se potvrđuje komunistički kult ličnosti.
03:40Gledi nas kruze ti to, pa sam kod dosadašnji rad donositi u ime svih naroda i narodnosti Jugoslavije obušta petu znak njihove ljubavi prema tebi sa željom da naših dugo dugo godi svojim i našim putem.
04:00Stvara nas našom borbom, djelom Tita iskovana, djelom Tita iskovana.
04:10Simbolika sletova i omladinskih akcija omladinaca u izgradnji Jugoslavije kao u ratu temeljenog bratstva i jedinstva nisu bile dovoljne da u 70. ne počne bujati svijest nacionalizma.
04:25Tito to nije priznavao.
04:27Ja sam ovaj puta vidio da zaista su absurdne one koje kakve pričajice uhrosli o tome da tu nema jedinstva, o tome da narod druh čije misli, o tome da postoji tu da shvate nevrijatan šovinizam itd. to nije tačno.
04:47Ipak već se je tada moglo nas lutiti da će se s njegovom smrću otvoriti prostore razmišljanja o Jugoslaviji kao o umjetnoj tvorevini.
04:55A smrti je došla 1980.
04:58Prije nekoliko trenutaka stigao je progres Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije i predsjedništva Socialističke federativne republike Jugoslavije.
05:08Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije i predsjedništvo Socialističke federativne Jugoslavije objavili su večeras sljedeći proglas.
05:17Radničkoj klasi, radnim ljudima i građanima, narodima i narodnostima Socialističke federativne republike Jugoslavije.
05:26Umro je drug Tito.
05:28Umro je drug Tito.
05:58Tito je umro u Ljubljani. Odlučeno je vlakom prenijeti njegovo tijelo kroz zemlju i dopustiti isprećaj svima koji to žele.
06:13Rijeke ljudi stajale su na ulicama Jugoslavijskih gradova čekajući vlak.
06:18Teško je s okom čovjeku ovom trenutku.
06:21Tito nije umro i ne sme umjeti.
06:24Titov sprovod ostaje povijesni događaj koji bilježi okupljanje 207 državnika iz 127 zemalja svijeta.
06:33Nikad prije ni poslije niti jedna zemlja nije zabilježila toliki odaziv na posljednje isprećaj nekog predsjednika.
06:39Nakon sprovoda u Jugoslaviji nastaje praznina.
06:43Tito niti se kuneo.
07:09Gospodine, a vas, je li Tito bio vaš predsjednik?
07:12Ne.
07:13Zašto?
07:15Jugoslavija nije bilo moja država i on nije bio moj predsjednik.
07:20Vi ste stradali u tom režimu. Možete nam točno reći kako i na koji način?
07:26Pa jednostavno, jedan politički put običnog Hrvata koji je u potezima diktatorske komunističke partije
07:37suprostavljajući se životom, mišlju, a ne dijelom, došao na odar komunističkog režima.
07:48Kako je Josip Broz, Tito, maršal Tito spadao u najveće diktatore u povijesti, on je u galeriji onih velikana diktatora.
08:03Naravno da u takvom jednom sustavu svatko razmišlja drugačije od njegova i njegove partije, pa ma kojim to bilo sektorima života, taj je dolazio na udar.
08:17Vi ste bili u zatvoru?
08:19Bio sam u zatvoru, u verš 64. jedna grupa hrvatskih i ne samo hrvatskih intelektualaca okuplja se u Zadru sa željom da osnoje nezavisni časopis Novi putevi.
08:36Neki su tad svršili u zatvor, a ja sam tada u svom Zadru počeo doživljavati prve ozbiljne progone.
08:44Savjez boraca diže glas i počinju one poznate prozivke.
08:53Nije moralno-politički podoban da obnaša bilo kakve funkcije.
08:59Onda je došlo Hrvatsko proljeće u kojem sam se, kao i svi rodoljubni Hrvati, uključio, ne kao član Savjeza komunista jer nisam nikad bio.
09:11I onda se dogodio obračun opet diktatora sa svojim ljudima, svojim članovima, svoje partije, Tripalo, Savka Dapćević-Kućar.
09:24A onda, naravna stvar, studenti u Zagrebu i cijela Hrvatska od 71. od Karadžordjeva pa dalje doživljava jednu traumu.
09:36I bilo je samo pitanje vremena kad će se dogoditi da ono što je broz Miki Tripalup rekao u Beogradu, taj prokleti zadar.
09:50Bilo je samo pitanje vremena kad će režisari napraviti jednu prestavu, režisari odrediti uloge i održati jedan proces u kojem je, bar što se mene tiče, osuđeno 15 nevinih ljudi,
10:09a ja apsolutno sad izjavljujem da ništa nisam napravio da bi zaslužio šest i po godina zatvora.
10:17Dakle, događa se proces i dosuđuje se 96 i po godina robije.
10:22Prije toga, od 71. do 74. izbačen sam iz pjevačkog društva Zoranić, jer sam na jedan put izgubio glas i nisam moj više pjevati.
10:33Izbačen sam iz Saveza sudaca nogometnih Jugoslavije, ja sam tar čovjek koji je tamo bio na putu da sudi one velike derbije, Zvijezda, Partizan, Dinamo i tako dalje.
10:45Izbačen na jedan put, ne znam, suditi.
10:48Javljaju se, ja sam bio tajnik Akademijnog instituta u Zadru, moralno, politički nije podoban on i njegov direktor, dr. Vjeko Stamaštović,
10:59koji ga trpi za obnašanje dužnosti, Vjeko Stamaštović, direktora instituta, jazu, a ja tajnika instituta.
11:08I sve to trajalo do 14.6.1974. kad mi je u 5 sati ujutro pokucao isljednik i do 11 sati pretražio sve što je mogo naći u moj kući.
11:21A kako smo, po koju nas upravo?
11:24Istina je jedna što je gospodin Aras rekao ovdje.
11:29Tita se optužuje i za Goli otok, i za Blajburg, i za mnoge nedače koje smo imali.
11:34Međutim, niko ne kaže tko je stvorio Goli otok.
11:41Goli otok su stvorila dva, ja bih rekao, diktatora.
11:46Jedan se zvao Ivan Krajč iz Tevo, a drugi se zvao Edvard Kardelj.
11:51Po njegovu nalogu je stvorio Goli otok.
11:54Nekak ovako malo žučak pitanja nas zanimaju.
11:57Vi kažete u svojeg njizi da je Titov sasvim sigurno volio tri stvari.
12:01Tito je volio da se dobro buče, da dobro pojede i volio žene.
12:08Mnogo puta se pisalo o njegovih sedane žena, pa dvadeset žena i tako dalje.
12:13Ja znam da se za Bjelusu oženio, za Hertu Has i za Jovanku.
12:21Normalno je, i žene su ga voljile, pa je onda nije slučajno da je i to bio razlog
12:28da mu se neke stvari amputiraju.
12:31Vi ste došli do podataka o njegovoj imovini.
12:35Koliko je imao na kraju na banci kada je umro?
12:37Pazite, bile pisano o zlatu, o ovom, o milijardama dolara.
12:44Ja sam kao istraživač došao u švicarsku jednu banku,
12:48gdje sam uz pomoć prijatelja došao do podataka da je on od 1939. godine
12:57imao 1870 švicarskih franaka na banci, jer kad je putovao iz Jugoslavije u Francusku,
13:06onda je koristio taj novac.
13:08On je zaboravio na to.
13:10Ta cvota je narasla na nekoliko tri hiljade nekoliko švicarskih franaka
13:16i to je sve dobio pokojni žarko bros.
13:20Gospodin Trencič, vas posebno smeta ova teza koja se iznosi da se u Jugoslaviji nije mogla gleda da ste Hrvati.
13:24Vi ste Hrvati, li tako?
13:25Ja sam.
13:25Boranički oficir.
13:26U mojoj oficirskoj knjižici stoji da sam Hrvat, državljanstvo Jugoslavije.
13:33Ja se toga ne stedim.
13:34Zato jer sam se borio za Jugoslaviju, borio sam se za Hrvatsku i borio sam se pod hrvatskom zastavom i pod jugoslavenskom zastavom.
13:44Nisam se nikada stedio ni jedne ni drugog nacionalna, mislim ja, ja sam Hrvat.
13:50Da vam kažem samo jednu stvar.
13:51Samo kratko, molim vas.
13:53U moja porodica, mi smo industrialci i kapitalisti bili.
13:57A moj otac je 1941. godine celu porodicu odveo u borbu protiv okupatora.
14:05I zato je Tito moj predsjednik.
14:08Da nije bilo Tita, da nije bilo Komuničke partije, da nije bilo Skojevaca, mi danas bi imali kraljevinu, jer nitko se ne bi osudio.
14:16Ići u borbu, tek jer mi sada pišemo o općem narodnom ustanku.
14:24Općen narodni ustanak je počeo koncem 1942. godine i početkom 1943.
14:301941. 12.000 Skojevaca i Komunista išlo je sa Tito u borbu protiv okupatora.
14:35Ok, hvala vam.
14:36Idemo sad na kratke ocjene Titovog predsjednikovanja.
14:40Aleksandra, Zlatko, Gorane.
14:41Pa, mene Tito, moj život Tito baš nije previše obilježio.
14:46Ja sam djete kasno komunizma.
14:47Ja sam imala 13 godina kad je Tito umrao.
14:50Za mene je Tito samo povijest na ličnosti, ništa više.
14:53Ako ga gledamo sa nekakog analize političke, mislim Tito je neosporno bio velika ličnost.
14:58Ostavio je, redko ko će možda demantirati da je čovjek ostavio itekakvog traga u toj povijesti.
15:03Isto tako je neosporno da je bio diktator i da je država bila totalitarna.
15:07To isto nitko normalna neće dovoljiti u pitanje.
15:10Ja baš u ove bajke da car ne zna što mu se događa u državi ne vjerujem.
15:14Niti za jednog predsjednika.
15:15Pa to da Tito nije znao kakav režim ima i kakvi su poručnici, potporučnici ili nasporučnici, to isto ne vjerujem.
15:22Mislim da je za većinu stvari, ovih negativnih stvari, znači zatvora, logora i svega progona čega je bilo, mora oznati.
15:30A onda je povijesna ličnost je.
15:32Aleksandra, kao stručnak za komunikacije, kako cijenite ovo njegovo druženje s narodom?
15:38To da je uvijek glavni, da svi plješću.
15:41Možeš ćete se malo iznenaditi.
15:42Mene je titula Meseća pocijeća, ako maknemo jasno ovu razliku da je Meseć izabrjen u demokratskom sustavu, da je ovaj bio diktator.
15:49Ali kao čovjek, kao pojedinac u komunikaciji, on mene definitivno to je s Meseć, mena njega pocijeća.
15:53Oni su obice dobri komunikatori.
15:56I jedan i drugi imaju tu određenu toplinu.
15:58Ima još nešto.
15:59Oni se ugodno osjećaju u komunikaciji s masom.
16:02I to se, to masa osjeća i to masa voli.
16:05Tako da, jasno, uz razliku da je kod Tita sustavno provođen kult ličnosti, da sada toga nema, nego da je Meseć predsjednik jedne obične i dosadne države, regularno izabran.
16:15Dakle, uz tu razliku, u komunikaciji sa masom i sa građanima, oni imaju sličnosti.
16:19Oni su topli i dobri komunikatori obojica.
16:21Zlatko, za vas znam da volite Tita.
16:23Pocijenite ga i poštojete.
16:24Moje mišljenje je da bi mi Hrvati morali biti malo ponosni na povijesnu ulogu Josipa Broza Tita.
16:36Da kako da bi u svemu tome, u toj jednoj ozbiljnoj, relevantnoj povijesnoj analizi uloga Josipa Broza Tita došli i do situacije ljudskih sudbina.
16:46I onoga što se događalo poslije drugog svjetskog rata, pa i svršetkom drugog svjetskog rata.
16:52Ali bi recimo bilo zanimljivo povijesno aktualizirati situaciju 1971. godine, gdje se ja definitivno neslažem s nekim gledištima.
17:00I mislim da je Tito bio iznimno mudar te godine.
17:03Da je sačuvao, kroz bez obzira to nacionalno buđenje Hrvata,
17:08sačuvaju je žešće, konzekvence i rat i posljedice za Hrvatsku svojom mudrom pristupom situaciji u Hrvatskoj tada.
17:18Mislim da je nastupilo jedno ozbiljno dobro demokratsko razdoblje ozrače
17:24da se uloga Josipa Broza Tita u kontekstu 20. stoljeća sagleda.
17:30I ja bih mu dao visoku ocjenu, konačno, riječ je o Hrvatu koji je već tada na neki način stvarao jednu viziju,
17:40ne samo kroz to čuvenu sintagu Bratstvo jedinstva, ali jednu viziju života poput današnje Evrope.
17:47I nedvojbeno je da bi mogli malo dublje i trezvenije, ali ne ja, ne niječem,
17:53i bio bih neozbiljan kad bi nije kao sudbine ljudske i događaje razbojstva, ovo o čemu su govorili.
18:00To je bio neozbiljno poveći.
18:01Izvolite vi, vaše iskustva.
18:03Ovako, jer kad mi kažemo da je toliko državnika došlo na pogreb, da je to svjetski rekord,
18:11onda moramo reći da je Tito umro u 55. godine.
18:14Mislim da mu niko ne bi došlo na pogreb.
18:17Bez obzira na antifašizam, bilo je u tih prvih deset godina Titove vladavine
18:22crnih mrlja, zatvora, Blajburga, Golih otoka, konfiskacija,
18:29a ja pređem u dvor na Dedinju.
18:32Tako da to je izgledalo dosta ružno tih prvih deset godina.
18:36A narod je živio loše, ja se sjećam, ja sam bio isprivilegiranije jedne kaste,
18:40pa nisam vidio naranču do deseteg godina.
18:42Jednostavno, ničega nije bilo.
18:44Ali zadnje godine, pa rekao bih od Ustava 74.
18:47Od tada je Tito uradio bezbroj stvari.
18:52I to je njegovo razdoblje.
18:53To je razdoblje.
18:54Kada je u godini dana obišao svih pet članica viječa sigurnosti.
18:58Kada je imao Havanu 79.
19:00Kada je odklonio pokret od Prirodnog savezništa sa Sovjetskim savezom.
19:05Kada je imao konferenciju Komuničkih partija Evrope u Berlinu,
19:07to sam nazočio.
19:09I kada je apsolutno ravnopreno razgovarao s Brežnjevim.
19:11I to je svijet vidio.
19:14Tih zadnjih nekoliko godina, koje jesu bile godine najvećeg kulta.
19:17Mi smo kumvali na televiziji, a i poduzeća su se tu uvlačila,
19:22jer su tada prvi put shvatili da se marketing isplati.
19:26Pa kako je riječ Tito uvijek bila na početku dnevnika,
19:30onda bi Končar, ne znam, Vijadukt i ovi,
19:34na obljetnicu poslali zlatnu plaketu, drugu Titu i pozdravni telegram.
19:38I odmah dobili prvu minutu dnevnika, u stvari reklamirali svoje poduzeće.
19:42To je bila jedna poplava tih zlatnih plaketa, sve što je bilo Tito i što je načalo.
19:46Dakle, Tito zadnjih godina, pratio sam ga na putovanjem,
19:51bio je impresivan, ljudi su veliki predsjednici,
19:54od Jimmy Cartera do svih ovih, on je bio uvijek superioren.
19:58Oni su uvijek bili inferiorni, to je fakt.
20:01Ali kad bih go ocjenjivali za prvih deset godina,
20:03i da je umro, 55.
20:05To je bilo drugačije.
20:06Da vidimo sad jednu povijesnu ocjenu.
20:08Doktore Banac, vi ste za neke strane enciklopedije pisali o Titu.
20:15Možete da to nakon kratko sve dobre i sve loše Titove strane?
20:20Ovaj razgovor govori zapravo da mi nemamo historiografiju
20:25o cijelom razdoblju poslije 45. godine.
20:29Ja se ne bih sjetio kad biste me pitali jedne monografije
20:35koja bi obrađivala bilo koje pitanja.
20:38Ima ih vrlo mnogo za to razdoblje.
20:40To samo po sebi nešto govori.
20:42Tako da, kada govorimo o ocjenama,
20:45moramo diferencirati između raznih razdoblja.
20:48Mislim da je periodizacija cijelog režima ključna.
20:54I također moramo imati u vidu nešto drugo.
20:57Da je riječ o jednom zatvorenom sustavu.
21:01Zovite ga totalitarizam.
21:02Zovite ga nešto drugo.
21:04Recimo u evoluciji prema autokratizmu.
21:09Koje imam svoja posebna pravila.
21:11Ne ona koja se meni na bilo koji način dopadaju.
21:14Sad, pitanje je je li se to moglo izbjeći.
21:18To nije pitanje za povjesničar.
21:20To je pitanje koje spada u jednu drugčiju diskusiju.
21:25Što je bilo važno kod njega?
21:28Kod Tita je bilo važno to da je u nekim trenucima pokazao izuzetnu hrabrost.
21:34Ali on nije došao na čelo KPJ glasovima članova partije,
21:40nego isključivo kao rezultat jedne odredbe koja je stvorena na samom vrhu komunističkog pokreta u Moskvi.
21:47I on je bio potpuno nepoznata ličnost građanima Jugoslavije 1941. godine.
21:55I ostao je za gonetka još dugo vremena.
21:59Nije se točno znalo tko je on.
22:01Ima vrlo mnogo stvari koje govore o velikoj prednosti jedne ličnosti koja je ne prikosnovena u jednom diktatorskom sustavu.
22:15Bilo je onih koji su to osporavali, ali nikada nisu dobro prošli.
22:20Gospodin Aras, Aleksandra.
22:21Gospodin Banas je rekao da je Tito došao otprilike na vlast gotovo kao nepoznat.
22:28On dolazi već u startu kao diktator.
22:31I unutar svoje partije, a on politički likvidira Gorkića.
22:36I tada od tog poteza on stalno nešto likvidira.
22:40Nije me baš puno brige, iako mi je žao što je likvidirao i vlastite ljude.
22:45Ali likvidacija 10 tisuća, 50 ili 200 tisuća na Blajburgu, to ide njemu na dušu.
22:52On je tad maršal Jugoslavije i to je njegovo zlo.
22:57To njegovo maršalstvo, kao on koristi maršalsku titulu i danas vi u Zagrebu dok nosite trg maršala Tita i prolazite kroz njega,
23:06a da pritome zaboravljate na sve, onda je to zapravo odraz našeg političkog licemjerja.
23:12Pitanje Blajburga, što govori gospodin Aras, morate pročitati dokumente koje ima Vatikan o Blajburgu.
23:22Morate pročitati dokumente koje imaju englezi.
23:25U Blajburgu general Moškov je rekao Paveliću, vi ste kriv za Blajburg, vas će osuditi hrvatski narod za Blajburg.
23:34Znate što je generalu Moškov rekao Pavelić? Kaže, kakav hrvatski narod, kakav hrvatska pojezd?
23:41To je rekao, ja ne branim Tita da nije bilo krivo, ali je Tito dao nalog još u travnju mjesecu 45. godine, nema ubijanja zarobljenika.
23:51Aleksandra, Zasko?
23:52Ubijeli su komunistu 325 popova, bez suđenja, gospodine dragi.
23:57Aleksandra?
23:58Pa mislim, ono što je meni, moram neći stupidno, kod kritike Tita, nisu ove kritike na totalitarizam, mislim da se svi oko toga slažu, ali na diktaturu, na nedemokratičnost.
24:07Ono što je stupidno je kada se Tita kritizira i kada se dovodi u pitanje njegov antifašizam.
24:12I to je ono što danas, ma koliko on bio povijesna ličnosti, ispadao više u te povijesne knjige, a ne više u dnevno političke rasprave, to je ono što politički šteti.
24:2060 godina nakon drugog svjetskog rata trpat Hrvatsku na gubitničku stranu.
24:25To meni nije sasvim razumljava stvar.
24:29Možete?
24:29Ovo je vrlo važna tema, ali vi zaboravljate jedan mali detalj.
24:34Što se antifašizma tiče riječi o generalnoj liniji komunističke internacionale, koja se prema fašizmu odnosila po potrebi.
24:431939. godine, zapravo u savezništu, što je trajalo do napada na Sovjetski savez u 1941. godini.
24:51Prema tome, i to je uvjetovano i ova floskula koja se kod nas vrlo često koristi.
24:58Da je Hrvatska postigla svoj identitet u antifašističkom pokretu, naravno funkcionira na jednoj razini.
25:07Ali moramo uzeti u obzir da je veći problem u tome što u Hrvatskoj za vreme drugog svjetskog rata nismo imali oružanu nekomunističku formaciju koja bi opće bila djelotvorna.
25:20U nekim evropskim zemljama je to postavilo i to je jedan od naših problema što se tiče antifašizmja.
25:26Dobro, gospodine Zlatko, kratko molim vas.
25:29Sada se je razvila ova polemika, a htio bih kazati da, možda se i neće svidjeti svima ovo što ću ja kazati,
25:37ali mislim da bi Tito zaslužio apsolutno svoju ubistu u Hrvatskom saboru, ma što god to Hrvati mislili.
25:45I mislim da u određenim periodima povijesti, bilo Jugoslavijske, bilo Hrvatske, u protekle 50 godina, što se Tita tiče,
25:54nedvojbeno mogli bi naći argumenta bezbroj za i protiv.
25:59Jugoslavija je bila jedini moment da se sačuva veće krvopriliče nego što se ono dogodilo posljednje 50 godina.
26:06I to bi, mogao bi tu tezu braniti, čim je nestao Tito, nestala Jugoslavija i došlo do velikog krvopriliča.
26:14Dobro, doktore Hrvatske, samo vi?
26:15Ali ja nisući Jugoslavijske, ali ja zbog onog, zbog šta sam proživio, bi bio zadnji koji bi trebao braniti Tita.
26:23Međutim, sa jednom tezom koja je ovdje izrečena, nikako se ne mogu složiti i ona je antisocijalna.
26:31Sjetite se francuske revolucije, puk nema kruha, ne kjede kolače.
26:39Sjetite se toga da je stvarno šljam diktirao kako se ponašati.
26:45Ja ću vam, kolegice, iz jednog čistog razloga dokazati da je to tako.
26:50Mi smo posle golog otoka išli na dobrovoljnu, tako zvanu dobrovoljnu radnu akciju.
26:57Na čelu te dobrovoljne radne akcije bili su izabrani každjenici.
27:02Ti izabrani každjenici su nam priječili bilo kako kretanje.
27:07Kad smo otišli u centralni komitet, zamislite, centralni komitet partije koja je nas zatvorila,
27:13da se potužimo na te, onda nam je rečeno takvi, to im nismo rekli.
27:19To oni sami izmišljaju.
27:21Mali ljudi izmišljaju kako će vas mučiti da bi sebe dokazali.
27:26To je vječita, povijesna, istina, to je temelj, temelja sociologije.
27:32I o sociologiji vidi.
27:33Ok, hvala vam. Mijenjamo sada predsjednika i temu.
27:37Rit ćemo veliku priču kolegice Stele Kolara-Borovčak o predsjedniku Tuđmanu.
27:43Naslov je Bože, čuvaj Hrvatsku.
28:03Prisližem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske
28:17Hrvatske
Be the first to comment