Skip to playerSkip to main content
  • 20 hours ago
Transcript
00:18I tako, preskočit ćemo 900 godina i vraćamo se u naš studio.
00:24Tu je naš prvi večerašnji gost, profesor Ivan Kampuš,
00:27profesor sredovjekovne povijesti naših naroda na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,
00:33inače pod presjednik Saveza historičara Jugoslavije.
00:36Profesore, dobra večer.
00:38Dobar večer.
00:38Pa da kratko absolviramo ovaj film, ima naravno mnogo, ali nekih važnih stvari koje ovaj film nije rekao.
00:45Da, ima nekih stvari koje bi trebalo reći, jer zapravo ovo je završetak ove arapske intervencije
00:54ili maorske intervencije na Pilnijskom poluotoku, a Arapi počinju u Evropi i njihov nalet u Evropi već počinje tamo u
01:06sedmom stoljeću.
01:07Naime, Muhammed je organizirao tu veliku arapsku državu i to je bila ogromna država koja se prostirala ovako grubo rečeno
01:18od Atlantskog ocjena do Inda.
01:20I oni su došli na Pilnijski polotok i osvojili Pilnijsku polotok, likvidirali vizikovsku državu, odnosno potisnuli ju u Asturiji.
01:29I kada je omeitski kalifat propao, onda se je spasio posljedni omeit, Abdurrahman I, i on je osnovao samostalnu državu
01:45na Pilnijskom polotoku.
01:47To je kordopski kalifat, on je neobično značajan.
01:50I tu je sad suština svega, jer taj kordopski kalifat zapravo traje do početka 11. stoljeća.
01:59On, njega ruše te centrifugalne feudalne snage, stvaraju se Emirati, i sada jasno to omogućava ponovnu rekonkistu, ponovno osvajanje tog
02:14teritorija.
02:15Ali mi govorimo o 10. stoljeću.
02:17Ima jedan drugi moment koji tu treba istači, koji smatram da je neobično važno.
02:25Prikazati ih, to su bili osvajači.
02:28Tu nema nikakve diskusije.
02:30I to žestoki osvajači.
02:32Ali treba govoriti o tome da je kordopski kalifat poznat po tome što je to bila glavna transmisija za prenos
02:44arapske kulture na zapad.
02:46Znači, ne smijemo ih svačati samo kao osvajače, nego trebamo ih svačati kao nosioce kulture.
02:53A arapska kultura je impresivna, fantastična.
02:57No eto profesore, preskačemo gotovo jedan milenij evo nas u studiju u Zagrebu.
03:01Na svu sreću, lijepo je živjeti u sadašnjosti.
03:04Vi ste čitao svoj životni vijek, mogu to slobodno reći, makar pretjerujemo malo, posvetili povijesti.
03:10Radili ste i u srednjoj školi, dan radite na fakultetu.
03:13Mogli vas kratko pitati.
03:14Ali dugo već radim na fakultetu, tako da...
03:17Koliko? Sigurno desetljeća.
03:20Četvrt stoljeća, molim vas lijepo.
03:22Četvrt stoljeća.
03:23Prava pravceta povijest.
03:24To ne bi smio ni reći.
03:25Zašto ne, da pačete, zbog to smo vas izvarili u emisiju kao čovjeka od autoriteta u pitanjima povijesti.
03:31Međutim, kratko bi vas rado pitao i svoju vlastitu znatiželju zadovoljio.
03:37Kako ste vi učili povijest?
03:40Pa znate, ja ću vam reći, ja sam klasičar.
03:45I bio sam okrenut, ili interes mi je bio razvijen za klasičnu starinu.
03:51Imali smo jednog izvanrednog profesora.
03:54Živ je, zove se Zmajerović.
03:58On je tražio svakodnevno da pokazujemo svoje znanje.
04:04On nas je svaki dan kontrolirao.
04:07Ali mi smo naučili jer smo znali da ne možemo ništa nikako drugačije izbjeći nego da moramo znati.
04:13A ako nismo znali, da kako?
04:15Nije bilo nikakvih mogućnosti da dalje nastavimo razred ili školovanje.
04:20Trebalo je sjesti, zagrijati i učiti.
04:23Ali moram vam reći jedno.
04:24Tada je riječ i kontakt, nastavnik, Jack Billa, gotovo jedina stvar što je postala u nastavi.
04:34Karta i ništa drugo.
04:36Danas je ipak to drugačije.
04:38Danas postoji dijafilmovi, filmovi i čitava ta knjige, čitava se ta nastava drugačije odvija.
04:47Prema tome mi smo umjeli jednu dinamičnost u rad te naše i u predavanje te naše povesti.
04:57Ali sad dolazimo na ono neosjetljivi problem o kojem vam moram reći.
05:00Ali u svakom slučaju biste jedan neobičan čovjek koji ne kuka za starim dobrim vremenima.
05:04Ne, ja ne kukam za starim dobrim vremenima jer sam optimist iako mi kažu, žena govori da sam pesimist.
05:12Ali ja stalno pokušavam ju uvjeriti da sam optimist.
05:15I ja smatram da ćemo mi ipak naći izlaza, iako je situacija teška, barem što se tiče našeg predmeta.
05:22Jer ja vam moram reći, onda kad sam ja učio povijest, onda je povijest imala toliko prostora da se joj
05:28moglo naučiti.
05:28Ali danas povijest ima premalo prostora, premalo sati i da kako tu mora da budu određene slabosti.
05:48Zvajne je.
05:49Mata ima prečkeklaje.
05:52Gaj, ga, ga.
05:53Tako, ga. Kako su izledalete i galli?
05:58Imali su oblič, kore.
06:02Imali su oblič, kore.
06:03Da li su baš imali oblik kore, ali gdje nismo nazvili Garlijima nego kore tasti vlađajima, kako su gledali?
06:09Pa, bile su to...
06:12Ha?
06:13Pa, imali su oblik kore.
06:15Imali su oblik kore.
06:17Da, a što su imali gore?
06:19Kore.
06:20Da, što su imali?
06:21Jedan.
06:22Tako, imali su jedan.
06:23K'o je vesao ti?
06:25Ajde.
06:26Da, da je vesao ti.
06:27Tako je, vesao li su Garlijom.
06:29Da su ti Garlijoti mogli otkadati poslušnost?
06:32Ne.
06:34Da, koje su prihovali za dno?
06:36Da, koje su prihovali za dno?
06:38Da, da.
06:39Odnosno, tašove u Garliju.
06:41To.
06:42Gdje se smijetila te gričana?
06:45Na kojim obolama?
06:46Kojeg mora?
06:49Na obolama?
06:51Na obolama.
06:53Na obolama.
06:55Tako, iznošnja obale srednozemnog mora.
06:58Ja?
06:59Eto.
07:07Na obolama?
07:10No obolama lame megstex enteriša, ako pedemovali zaculičnu potoli od malica.
07:28A učinite od koje je činio sastav društva u vrčkoj?
07:31Demoški.
07:32To su bili oni...
07:34Sljeljački, obrtnici, obrtnici, drgovci, dobro.
07:38A, na vrhu, ljestekce društve?
07:40Bila je?
07:41Bila je nekča.
07:43Arisnokratija.
07:44Šta smatamo budi za zlomaristokratija?
07:46Ča?
07:47Zemlja.
07:48Prema tome, pozdrav jedan ćemo se upisati koji su uzroci dobeli do položnika.
07:58Prvo smo rekli da to bilansirovanje na zemlja.
08:06Zatim, čega su se ljudi bojali u vrčkoj?
08:09Pogotovo se lansirovanje.
08:12Zatim?
08:21Zatim?
08:22Zatim?
08:25Zatim?
08:25Zatim?
08:26Zatim?
08:27Zatim?
08:31Zatim, to je predmet koji možda nije teži od ostalih...
08:42nego treba puno stvari verbalno iznositi.
08:44Dakle puno činjenica, pamti, ta mislim da njima najteži te godine i ta razdoblja zapamti.
08:50dok na ostalim predmetima oni puno toga mogu u školi,
08:53pogotovo matematika, fizika, gdje stvari sa razumijevanjem
08:56se mogu odmah shvatiti, jel, prema tome potrebna je samo vježba.
09:00Ovdje se mora učenik naprezati, jel, da bi neke stvari mogao naučiti.
09:04A to zapravo oni ne vole, kaže, uvijek puno tih brojčanih podataka,
09:07puno činjenica, jel, na kraju, kaže, posle sata više ništa ne znamo,
09:11jel, mislim, u tom smislu je to njima teško.
09:14Povijest volim, kao jednu cijelinu, nije mi baš teška,
09:19jednu možda godine kad se treba zapamtiti, onda je to malo problematičnije.
09:27Povijest ja učim na pamet, jer ne znam drugi način na koji bi učio,
09:31naročito godina, to je najgore.
09:33Ali ima i nekoliko događaja koji su mi zanimljivi.
09:37Najzanimljivijem je bilo u petom razdu kad smo učili o grcima, rimljanima,
09:42a ovaj sad dio je malo dosadniji.
09:43Ja uopće to ne trebam tako ostrebati, nego to ja pročitam dva, tre puta i naučim.
09:51I mama, ispitaj sve znam.
09:54A pa sad, bilo je puno ratova, ali to nisu bili ratovi, mislim, ono,
10:02sad ja ne znam točno, ja sam tu početnik još kao povesti,
10:06ali to nisu bili ratovi, ne znam da je jedan mrzi drugoga,
10:10nego su to neki ljudi išli tražiti bolju zemlju.
10:14Zapravo ljudi su se borili za obstanak.
10:18Možda je moglo i bez ratova, ali još za ono vrijeme.
10:25Prof. Dr. Hrvoje Matković, savjetnik za nastavu povijesti
10:30u Republičkom zavodu za prosvjetno-pedagoštku službu
10:33Socialističke Republike Hrvatske.
10:35Dobro večer, profesore.
10:37Dobro večer.
10:38I odmah idemo u srž stvari.
10:40Recite mi, kako je zapravo, kako se strukturira nastava povijesti,
10:43kakav je odnos povijesti kao predmeta u odnosu na povijest kao znanost?
10:49Kao i svaki drugi predmet.
10:53Povijest se oslanja na svoju znanstvenu disciplinu,
10:57ali povijest kao nastavni predmet nije znanost u malome.
11:02To je ipak jedan izbor određenih sadržaja
11:05koji prate razvoj ljudskog društva do suvremenog doba
11:10i gdje se onda praćenjem tog razvoja uočava i određene zakonitosti razvoja,
11:17ali ne tako da se sve ono što se doista u povijesti događalo
11:22i predaje u školama, jer za to nema niti vremena.
11:26Osim toga, povijest kao nastavni predmet ima svoju određenu pedagošku funkciju,
11:31ima svoje određene odgojne i funkcionalne zadatke,
11:34pa i o svemu tomu treba voditi računa kad se programira nastava povijesti
11:39ona se još jednom ponavljam, oslanja na znanost povijestnu,
11:45ali to nije povijest na znanost u malome.
11:50Kakav je naš odnos prema najnovijoj, suvremenoj povijesti?
11:54Da li su potrebne povijesne distance da bi se formirao
11:57taj edukativni pristup najnovijoj povijesti?
12:00Da, u vama sločito poznate te diskusije o distanci
12:05i postoje zagovornici striknog pridržavanja jedne distance,
12:11tako da se na neki način ne pristupa onda proučavanju
12:18najnovijih zbivanja, budimo konkretni recimo poslije drugog svjetskog rata.
12:22To se smatra onda miješanjem povijesti, politike, povijesni proces.

Recommended