- 29 minutes ago
Category
📚
LearningTranscript
00:00Invece
00:01Gli evo'
00:01Gli evo'
00:03Evo'
00:03Ivo'
00:05Ivo'
00:07Ivo'
00:08Ivo'
00:08Ivo'
00:09Ivo'
00:12Evo'
00:13A presto
00:22Ivo'
00:29Altissed
00:29Evo'
00:29Ja volim da se sve radi clišem
00:32I mrzim temmršave izgoljave prance
01:27I mrzim temmršave izgoljave prance
01:35I mrzim temmršave izgoljave prance
01:59I mrzim temmršave prance
02:00I mrzim temmršave prance
02:05I mrzim temmršave prance
02:29I mrzim temmršave prance
02:35I mrzim temmršave prance
02:37I mrzim temmršave prance
02:52I mrzim temmršave prance
03:20I mrzim temmršave prance
03:44I mrzim temmršave prance
03:57I mrzim temmršave prance
04:01I mrzim temmršave prance
04:11I mrzim temmršava prance
04:13I mrzim temmršava下
04:18I mrzim temmršave prance
04:25e altre altre elementi, riepniche, pari e mani poznati riepi,
04:30analizzati imena,
04:32abbiamo rezzime anche nel russo e in francesco,
04:34è tutto ciò che deve fare, è una altra книga.
04:37Prema tome, riportiamo la domanda.
05:01Travi pace, jelen, gorskog zvere.
05:06Zadan pace, a dva dni bolio.
05:11Pitala ga iz Gorice Vila, što je kedi jelen, gorskog zvere?
05:16Zadan paceš, a dva dni bolioš.
05:20Koji su ti jadina sazašte?
05:24Govorio jelen, gorskog zvere,
05:27a Boga mi iz Gorice Vilo imao sam košutici moji.
05:33Već tri dana nismo se rastali.
05:36Ako li je u Gorice zašla,
05:39eh da Bog, da se sastanemo te soba mladi obljubimo.
05:44Ako li je drugi primanio,
05:48on se junak viš njom pomamio.
05:53Erlangenski rukopis je najstarija sačuvana rukopisna zbirka narodnih pjesama na srpsu hrvatskom jeziku.
06:00Nastala je skoro stotinu godina prije pojave prve vukove pjesmarice,
06:03pretpostavlja se negdje oko 1720. godine i predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika književne baštine naših naroda
06:11i dragocijen izvor za ispitivanje starijih slojeva usmene književnosti.
06:15Ovaj rukopis, koji je slučajno pronađen tek 1913. godine u jednoj od praznih joka biblioteki u nemačkom gradu Erlangenu,
06:24a koji je prvi put u 1925. objavio poznati slavista Gerhardi Gezeman pod naslovom
06:30Erlangenski rukopis starih srpsko-hrvatskih narodnih pjesama,
06:33ispisan je kaligrafskom ćirilicom i ukrašen lijepo izvedenim baroknim iluminiranim inicijalima,
06:39te i time predstavlja vrijednost od posebnog značaja.
06:43Krejem pošle godine se u izdanju Universitetske riječi iz Nihšića pojavilo i prvo popularno izdanje ovoga rukopisa,
06:49koji su za štampu priredili Radosa Medenica i Dobrglov Aranitović.
06:54Istovremno, to je i jedino izdanje ove značajne zbirke poslije Gezemanovog,
06:58od kojeg je prošlo već više od šest decenija
07:00i predstavlja značajan izdavački podupat u jugoslovenskim razmih.
07:05Anonimni zapisivač je u ovoj izbjici zapisao i spaso od zaborava 217 žarovskih različitih narodnih pjesama
07:12sa gotovo čitavog srpsko-hrvatskog jezičkog područja,
07:15među kojima se mogu naći i pjesme sa tipično-makedonskim stilističkim obrtima,
07:19te leksikom koja svjedoči da su iako srbizirane makedonskog porijekla
07:24i tri koje su nesumnjivo građanske umjetničke tvorevine.
07:28Naučnici koji su se za ovih 60-ak godina babili erlangenskim rukopisom
07:33nije su uspjeli da razriješe tajnu koju je zapisao ove pjesme.
07:37Vlada mišljenje da je neki majestor kaligrafskog pisma koji nije znao naš jezik
07:41zapisao ove pjesme sa rukopisnih koncepta provoditim zapisivača
07:45kojih je svakako bilo više, što potvrduju neujednačenost u jeziku, pismu i druge indikacije.
07:53U ovoj dragoćenoj knjivi začuvane su najvećim djelom epske pjesme
07:57među kojima se opet izdvajaju klusočke i junačke pjesme
08:01i pjesme koje se bave i tvorejskim zbivanjima
08:04iz vremena koje neposredno pretvodi onome u kojemu pretpostavljamo da su zapisne.
08:10One u sebi nose više istoričnosti nego poezije, a jedna od karakteristika i nešto u njima nema nacionalne i političke
08:17jednostavnosti isključivosti.
08:20Među baladama, romansama i livskim pjesmama nalazi se nekoliko koje su izvaretnih poetskih prijezdosti,
08:25a sačuvan je izvistan broj eromskih pjesama koje je Pjezeman nije uvrstilo u svoj izdani.
08:32Priređivači su ovo popularno izdanje propratili i rječnikom turcizama, provincializama i manje poznatih riječi,
08:39registrom geografskih naziva, registrom imena, azbuknim popisom prvih stikola pjesama, jer pjesme u rukopisu nisu naslovljeni,
08:47ili biografijom važnijih radova o erlangenskom rukopisu.
08:50A doktor Radoslav Medenica, koji je bio vrstan poznalak narodne poedije i pohvora,
08:55kad isto je kao predvor obsečnu studiju o dva i postoljeća postojanja ove značajne ridnice našeg narodnog pjesnosti.
09:05Kada je riječ o Ljudevitu Paskoviću, kuriozitet predstavlja svakako činjenica
09:10deom jedan od prvih naših pjesnika koji je uvršten u strane zbornike i ontologije,
09:15i jedan od posljednjih koji je to doživio u svojoj zemlji.
09:20Smrt nije ono što se smrcu zove.
09:23Prava smrt je ono što podnosim dvijedan, kad Gospa moja,
09:28soholost u svoje, na mene baci, sladan pogled jedan.
09:33Ni život nije život.
09:35Život biva kad Gospa moja, druge nema tako.
09:40Kutjeh je moja radi kad skriva hladnoću i osmijha me tako.
09:46Ni ljubav gola riječ ljubav nije.
09:49Blagoslov to je iz djenice sjajne koja po meni žat i ispesuje.
09:55Ako ja živim bez sreće prajno, sve je kriva ona što u oku prije,
10:01života, smrti i ljubavi tajne.
10:04Da pomeramo samo da je u godijevom izboru poezije najboljih pjesnika svih hremena,
10:10u knjiži koja sadrzi poeziju do 1550. godine,
10:14Lodoviko Ariosto je zastupen sa pet pjesama, a Pasković čak sa šest.
10:18U izdanju Titovratske pobjede pojavio se izbor iz poezije ovog autora pod naslovom Sveti plamen,
10:25u preludu Radislava Ratkovića sa italijanskog i Šimona Šonje sa latinskog jezika.
10:31Pasković je ostavio za sobom dvije zbirke pjesama,
10:33i to Rime Volgari koja je pisana na italijanskom i zbirku karnjina pisanu na latinskom.
10:38U ovu knjigu uvršten je izbor iz zbirke karnjina i cijela knjiga Rime Volgari.
10:45Pasković koji je živio u prvoj polovini 16. vijeka pisao je pod znaknim uticajem petrofizma,
10:50što se osjeća kako u porbi njegove poezije tako i u motivima.
10:54Pored soneta koji dominiraju, u njegovoj poeziji skrijećemo i madrigale, kancone i katekule.
11:00U sonetima, kao kod Petrarke ili nešto kasniju kod Šekspira,
11:05centralni motiv je ljubav prema jednoj ženi.
11:07To je Silija Kotoranka koji se pjesnik obraća i koja ostaje njema na njegove pozivu.
11:14Elegije iz zbirke karnjina pisane su pod znaknim uticajem Bergilija i Tigula.
11:19Još kažemo da je ovu knjigu privedio Radoslav Protković.
11:25Pisati danas u djelu Hansa Čapke, jednog od najzagonetnijih pisaca 20. vijeke,
11:30u najmanju ruku predstavlja intelektualnu pravrstvu.
11:33To je svega zato što je to djelu u bezboj studija raskakljavano,
11:36te postoji realna opasnost da se ne bude sveži na ovu tumačenju.
11:40Ali kaktin svijet je do taj mjera izrazovan da se takve aventure upravo danas,
11:45kad smo svedoci mnogih osvarenih kaktinih slutnijih, nije lako odreci radoznalnih upodima.
11:51U Jugoslaviji se pojedilo više studija i knjige o kakti, a najnovija je knjiga Slobodana Tomovica
12:21načiniti presek cijele knjige, pa ćemo za moguću ilustraciju navesti nekoliko naslova koja nosa poglavlja moguće stvarnosti.
12:29To su glozbena hierarhija, existencijalna stretnja, struktura tajnosti, izoplaćeni seksus itd.
12:37To što vidimo, imamo posla sa jednom rastvanjenom strukturom kaktinog svijeta i principa na kojima on po sopštinoj inverzivnoj vodici
12:46funkcioniš.
12:48Ono što je za nas u ovom trenutku naročito interesantno da istaknemo, jeste jedna novina koju unosi Tomović,
12:54praveći čestu i doma uverljivu komparaciju između kaktinog poimanja birokratije i Marksovi definicija ove društvene strukture.
13:01Čitla će se začubiti do koje mjere postoji sličnost pogleda između ova dva misljaca,
13:07tim što kapku razumije se karakterično metafiziju poimanja svijeta i društvenih odnosa.
13:13Umjesto uvjačnost, savromani čovjek nagudanju organizaciju,
13:16kinično Tomović definiše poziciju kaktinih junaka.
13:20Izmaradna je i autora opaska povodom kaktinog tumačenja hierarhije,
13:24po kojoj je hierarhija vrsta društvene metafizike,
13:26ali za razliku od Marksa, kakka drži da hierarhija nije stvorila birokratiju već obrnuto.
13:33Ovom prilikom bismo još pocrtali Tomoviće od zapazvanja povodom kaktinog poimanja žene.
13:39Naime, izvan seksa u kaktinog literaturi žena nema ni lične, ni društvene budućnosti.
13:43Riječu knjige moguća stvarno slobodan Tomovića predstavlja značajan i sasvim mogući pogled iznutra na jedan taj novici knjidavni svijet,
13:51koji nam nakon ove knjige postaje u dobrom smislu riječi jasniji, ipak ostavljujući izagodati.
14:00U poklovi polemičke literature kod nas lako je bilo izabrati dijela koja svojom kvalitetom i sredržinom nadmašuje sve ostale iz
14:09ovoga žara.
14:10To su jezik društvo nacija profesora Slavka Vukomanovića, Minska polja estetike Jevrena Brkovića i mediteranski drevijar Predagana Krejevića,
14:22koje su polemičke svaka na svoj način.
14:25Profesor Vukomanović latio se nezakvalnog zadatka da pojasni i objasni mnoge nedolumice i zabude vezane za neka najsjetljivija pitanja našoj
14:35savremnosti,
14:36pitanja jezika, nacije, društva, mitova, nacionalizama.
14:40Kjiga Jezik, društvo, nacija sadrži četiri poglavlja u kojima se profesor Vukomanović multidisciplinarno bave soštinom našeg jezika uopšte.
14:48Precizno i jasno definisujući svoju misao, direktno razbija noge zabude na taložene pogrešnim pristupima problemu jezika i nacije,
14:56polemišujući i stavljujući pod lupu sve značajnije autore koji se zanimali ovom problematikom.
15:01Posebnu pažnju je posvetio problemima vezanim za samobitnost i etničku posebnost hrvata, crba, muslimana i crnogoraca, naroda koji govore sa
15:10posprvatskim jezikom.
15:11Kada se ovim pitanjima pristupi sa naučnom objektivnošću, kako je to uradio profesor Vukomanović, onda se bespredmetnim učine svih kvazi
15:19naučnih radovi koji samo iz naziva našeg jezika idvode svoje teorije, nacije i društva.
15:24Posebno bih preporučio pažljivo čitanje ove knjige svima koji strastno pristupaju tumačenju mitova kao sredstvu za negiranje postajanja drugih naroda
15:33i nacije.
15:36Minska polja estetike, vrstnog polemičara Jevrema Brkovića, sa tekstovima nastalim u rasponu od 20. godina, kao u osnovu imaju jednu
15:44od najpoznatijih i dugo najzagoslovnih polemika sukob na knjiženoj ljevici.
15:49Čini se da je Brković na sasvim drugačiji način od svih koji se do sada je crpnije bavili ovim problemom,
15:55rasvijetio sukob krleže i partije.
15:57Kao nastavak ove teme je i dio koji govori o sukobima, kako autor kaže, na knjiženoj desnici u potjeratnoj Jugoslaviji,
16:04gdje se kao glavni akteri javnjuju neki od sudionika sukoba na ljevici.
16:08S sljedećim tekstovima, Brković je onaj stari polemičar koji duboko zasijicao probleme birokratizovane svijesti, angažovanosti pisaca, mediokritestva koje se nametnilo
16:19kao čašinska terijanica,
16:21akademizma, minjskih polja estetike na koja se mora nagaziti kada hod revolucije postane staračkih i uspore.
16:27Izbor iz rani objavljenih polemika problemski je vezan za postajanje ljevice i desnice njihovu recepciju na savremna društvena gibanja
16:36i vjerovatno će izazvati reagovanja naročito onih boljevnika koji voljuju od svim zastavama ako ih to dovodi u centar pažnje.
16:46Mediteranski brevijar Predaga Matrejevića može zbuliti i naglutiti one koji vole žalovski odrađivati književnom tijelu.
16:52Da li ova knjiga putopis ili moza hronika ili glosar ili atlas Mediterana ili jesaj vrhunskog intelektualica?
17:00Ona je sve to i još ponešto.
17:02Obradovat će brevijar sve koji ne vole konvencionalnu mislu i formu gdje se mogu učitati poglavlja po izboru,
17:08gledati karte i skice, učiti nove riječi, politi Mediteranom uzdužni poprijeh.
17:13Matrejevićevi Mediterani obojendihotomijama, da parapaziramo, narodi su sestapali i suprostavljali jednim drugima,
17:19obično se pretjeruju istitujući njihove sličnosti ili zajavnosti, zanemarajući razlike i suhobe.
17:25Mediteran je sudbina, bez obzira na vjeru, naciju zavičaj.
17:29Iako polemički duh Matrejević kao da ubravijaruje da je jednom stišanom linijom vještog observatora.
17:34Ipak, sve što je izrekao Mediteranu i naše mjesto u toj polijelici evropske civilizacije,
17:40polemiše sa narastnom sviješću podanjučkog pipa, koja se plaše istine o sebi i svome porijeklu,
17:46pa objašnjenja tamnih mrlja istorije straži u ispravljenim mitovima religijoznog pipa.
17:53Dosadnešnje stvarova što Sretina Asanovića obilježeno je kratkom pričom.
17:58U izdanju univerzitetske riječi pojavio se još jedan izlog iz kratke priče ovog autora
18:03pod naslovom Lice kao zemlje.
18:06Tematski Asanovića kratka priča vezana je najvećim dijelom za ratno vrijeme.
18:11U kratkim crtama on izdaja one momenti iz ratnog nečeza
18:15u kojima obupeta svu težinu čovjekove drame u tako teškim trenucima.
18:20Nešto manji broj priča koji su novijeg datama inspirisane su motivima i savrbenog životu.
18:26To su uglavnom problemi zbog plavca urbanoj sredini,
18:31i njegove osjećanje otvrđenosti, absurdnosti i mučnini.
18:38Smakla je bila sve gušća i hladne struje teletom i sudko.
18:44Vidio je sebe u čunu na dva vesla koje poništavaju i zahvatio jednom drugom.
18:50Rijeka je poprimila kristalni zvuk odrunjavanja.
18:53Uvijek se nosio stala svima.
18:55I kad je uočio da pliva i kad je gazio nabujale potoke da bi pritekao u pomoć.
19:01I sad je dolazilo u valovima dok je na mostu stajao sam.
19:06Oslonjen na uglačanu ograju, zagledan u mutnu vodu, pa u grad koji je prostroho je osvijekljeno uvijek.
19:16Osjećao je najavu hladnog zimskog vjetra i kao da je znao da taj civerac ne može da dopredo njega svom
19:23silinom.
19:24Samo zato što ga sprečavaju ove osvijekljene više pratik.
19:30Gledao je ponovo u rijeku i mislio na iglice leda što kreću krvotokom.
19:35Na davni pomesni mrad što su ga pekli žešće od Irinskog sunca stajao na mostu zagledan u njegov drugi manje
19:44osvijekljeni dio koji je magla sasvim osvojila i istopila i otud načuo poletnim korakom.
19:51Vidio sebe s vojskom kako ulazi u razvoreni grad.
19:56Opet pogledao u rijeku, zritan koji se nije bubio.
20:00Samo što je iz magle nije su izranjale kolone s lopakama i pijucima i on s njima.
20:07A bio je sam, oslonjen na ilicu mosta, zagledan u rijeku, pa u svjetla grada, pa u rijeku.
20:18Aslanic se, kao pisac kratkih priča, razvija u okvirima konvencija realističkog pripovjedanja.
20:25Njegove priče su sažete i jasne, sa određenom dramskom tenzijom koja kulminira i razrešava se na traju najčešće samo jednom
20:32riječu ili rečenicom.
20:34U posljednjom pričama iz kvije Noć na golom brdu osjećamo kod njega pomak ka jednom modernim senzibilitetu.
20:41U ovim pričama, da pomenemo samo načine magle, on se oslovađa fabule, a priča ostaje otvorena.
20:48U njima obično preoladava jedno osjećanje koje autor varira i nastoji tokom priče da obogatne.
20:54Ovaj izbor napravio je Gojko Lampić, a predgovor je napisala Mirjana Strčic.
21:02Krajem prošle godine iz Stampe izašlo 13 novih knjiga sa pečastom Uruženja knjižajnika Crne Gore na Koricano.
21:09Prvi put u ovoj edici je objavljena dva naslova savremenih pisaca van Srpskog hrvatskog jezičkog područja.
21:16To su knjige pjesana Mrah i Mleko makedonovskog pjesminka Bogomila Duzela i čas pjevanja jedinog gosta Vjačeslava Kubrijanova iz Sovjetkog
21:26savjeđa.
21:27Sedan gradova se otimalo da bude Homerova oteđbena.
21:34Udok je on zavistio od sklučajnog vodeća.
21:39Tam vješe domovima ili jade i odeset.
21:45Prognani zvijemo vješe ovi igli, ne u mali skisi, već u beskrajnim savremeni.
21:54Iako je on sanama iz mjeseca mjeseca, razlog je umjetnost ljubavi, a ne gnjez Augusta Octaviana.
22:07Vrijeme veliča onog koji je kazao svoju riječ.
22:12Njegov glas odzvanja u istinskom govoru.
22:17On pronalazi umove i pušta ih u more života sa duhovnom kranu.
22:24Mreža njegovog pamćenja.
22:27Gusto je kao zvijezano nebo.
22:32Na moti svijeta vrijeme briše granica svetih imperija.
22:37Na prolazni su krugovi pakla i raja što ih ugleda na zemlji osvarili dan.
22:45U ovom koluku objavljene i knjige pjesama članova udruženja
22:50na zemlji Pradovića i Boškovića,
22:52čuvar divlji kriječi i Momira Vojvodića,
22:56opsta Čaša Slobodana Kalevića,
22:58jezuitski koledž želidraga Nikčevića,
23:01čarafe u travi Miodraga Rajićevića,
23:04ni sestrama ni brezama Miroslava Đurovića,
23:07oslobodjenje žavnika Bozidara Filipovića,
23:10prst Olovka Pasoja Blagojevića,
23:14mrčava Janka Vujićića i dvije Kinge Broze,
23:17pripovijetke Nesanice, Zajima Azemovića
23:20i roman Bezdušnice, Momira S. Milovića.
23:24Čim je hrana postala raznovrstnija,
23:28normalna da su materije koje ulaze u zelo
23:31sporele uslove za prekvaranje majmuna želeka?
23:36Rekla se onog jutra kupujući gulaš.
23:40Svestan toga, redovno radim slakove,
23:43trebamo zapratiti jednom rečju gulaš.
23:48Miodraga Rajićević ovom knjigom nastavlja putovanje
23:52koje je započeo prethodnom i prvom kroz sada se može reći
23:56svoj prepoznatljivi poetski svijet.
23:59Njegova ironija i službi metafore
24:02i kreće se na relaciji od nenaglašanej umornosti
24:06do sarkazma i paradoksa
24:08za razliku od pjesama Vozidara Filipovica
24:11gdje se ironija prostire u pravcu
24:13satirično-parodičnom govorom.
24:15Eileen
24:18Eileen
24:20and Nicole
24:21Let's go!