- 2 hours ago
Category
📚
LearningTranscript
00:0340% glasa.
00:21Kineski predsednik Djang Zemin zahvalio Putinu na razvoju rusko-kinijskih veza
00:26i izrazio nadu u jačanje strateškog partnerstva Kine i Rusije.
00:31Vladimir Putin predsedničku bi dužnost trebao preuzeti 5. svibnja
00:35i tek će tada moći imenovati novu vladu.
00:40Stotinja gerilaca revolucionarne armije Kolumbije ručno izrađenim granatama
00:45gađali su jedno selo na sjeverozapadu Kolumbije.
00:48Marksistički pobuljenici ubili su 31 osobu, uključujući jednu ženu i njezino troje djece.
00:54Povod napadu, nagađaju lokalni mediji, jest uklanjanje ultraljevičarskih parlamentarnih protivnika.
01:01Najmanje 52 radnika ozljeđeno je, a jedan se smatra nestalim u eksploziji kemijskog postrujenja.
01:07Uzroci nesreće za sad nisu poznati, no ne postoji opasnost od istjecenja i isparavanja kemikalija.
01:13Nakon što ga jučer ugostio bagdatski vođa Saddam Hussein,
01:17predstavnik Ujedinjenih naroda za humanitarna pitanja Hans von Spoken,
01:20napustit će Bagdad. UN ga povlači iz dužnosti jer je kritizirao njihov program Nafta za hranu.
01:27Podignuta je nova tužba protiv bivšeg čilajanskog diktatora Augusta Pinočeta,
01:31jer je u listopadu 73. navodno osobno zapovjedio ubojstvo trojice čilajanskih socijalističkih čelnika.
01:37To je 78. po redu tužba koju je neimenovani klijent podigao u čilov protiv Pinočeta.
01:42Izraelsko-palestinski pregovori kojima je cilj bio postizanje konačnog sporazuma o rješavanju međusobnih odnosa
01:49biće prekinuti na nekoliko tjedana, objavio je zajmjenik glasnogovornika State Departmenta James Foley,
01:54no nije želio cijeniti ili razgovorima koji se od 22. ožujka vode nedaleko od Vašingtona postignut ikakav napredak.
02:03I na kraju vremenska prognoza za danas.
02:05Promjenjivo oblačno s mjestimičnom kišom i grmljavinom.
02:08Više oblaka i oborina očekuje se na Jadranu, u Gorskom Kotaru i Lici,
02:12a dulja sunčana razdoblja u sjeverozapadnim područjima i Slavoniji.
02:17Puhać je slab da umjeren, uglavnom jugozapadni vjetar,
02:19a na Jadranu umjereno, pod kraj dana ponegdje i jako jugo i jugozapadnjak.
02:23Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 13 i 18 C stupnjeva u Gorskom Kotaru i Lici malo niža.
02:38Hvala na Jadranu umjereno u Gorskom Kotaru i Lici malo niža.
03:02Hvala na Jadranu umjereno u Gorskom Kotaru i Lici malo niža.
03:58Hvala na Jadranu umjereno u Gorskom Kotaru i Lici malo niža.
04:00Ona se često pojavlja u slježenicama kao što su fotomontaža, fotoelement, fotokemija itd.
04:09Fotosinteza je naziv za izgradnju organske materije iz ugljik dioksida i vode.
04:14Zbiva se u zelenim biljkama uz pomoć svjetlostne energije i klorofila.
04:18A sada slijedi objašnjenje o tome što je to fotosinteza i kloroplast.
05:06Kloroplast i fotosinteza.
05:09Postanak fotosinteze.
05:16Vremenska je lenta za život na zemlji ovakva.
05:19Prije četiri i pol milijarde godina planeti su se sunčeva sustava kondenzirali iz oblaka prašine i plinova.
05:26Većina te tvari stvorila je središnje tijelo, sunce.
05:32Najstarije stijene kojima je moguće odrediti starost i u kojima su pronađeni tragovi života mikroorganizama stare su tri i pol
05:40milijarde godina.
05:41U prvoj milijardi godina život se pojavio po prilici ovdje.
05:45Uvjeti koji su stvorili najranije životne oblike bili su voda, sunčevo zračenje i vještići kota o kemikalija koje se miješaju
05:54i reagiraju proizvodeći različite vrste organskih spojeva.
05:58Ta predpotopna juha ne samo što je uzgojila prve organizme, nego ih je i obskrbila hranom.
06:06Kako su mikroorganizmi razvijali sve učinkovitije načine razmnožavanja, brzo su iscrpli raspoloživu hranu.
06:14Organske su se molekule jednostavno brže razgrađivale nego što su se stvarale.
06:20Zamišljamo da se ta žetva do zadnjega zrna dogodila u razmjerno kratko vrijeme po prilici ovdje.
06:28Kako je nestajalo molekularne hrane, u velikoj su se prednosti našli oni organizmi koji su mogli dobiti energiju iz anorganskih
06:35izvora,
06:36kao što je bila velika količina sumpornih spojeva rastopljenih u vodama na zemlji.
06:41Ali da bi se razložili tijanorganski spojevi potrebno je u početku dovesti energiju.
06:46A energija je došla od svjetla.
06:53I danas se mogu naći bakterije koje su potomci tih prvih šetelaca svjetla.
06:59Bakterije koje upotrebljavaju vodikov sulfit i svjetlosnu energiju da bi stvorile vlastite molekule hrane.
07:07Te bakterije upotrebljavaju svjetlosnu energiju da bi razgradile vodikov sulfit što daje sumpor, otpadni proizvod.
07:14I dvije čestice koje se mogu iskoristiti u prijelazima energije, vodikove ione i energetske elektrone.
07:23Energija koju nosi elektron dovoljna je da pokrene sintezu univerzalnog anosioce energije, NADPH.
07:42NADPH pokreće reakciju koja ugljik četiri oksid pretvara u ugljikohidrate.
07:58Elektroni su jaki nosioci energije, ne samo da su udjeluju u pristvaranju NADPH, nego i u stvaranju konačnog staničnog nosioca
08:07energije, adenosin trifosfata, ATP.
08:13ATP obskrbljaju energijom stanične procese kao što su crpljenje hranjivih molekula kroz staničnu membranu,
08:23sinteza novih staničnih produkata, kretanje stanice.
08:30H2S je bio prvi izvor elektrona i vodikovih iona za proizvodnju nosača energije kao što su NADPH i ATP,
08:38ali elektroni i vodikovi ioni mogu se dobiti iz stvari koja je mnogo obilnija od H2S, H2O.
08:51Prvi organizmi koji su izvodili fotosintezu razgradnjom vode pojavili su se prije dvije milijarde godina, cijanobakterije.
09:03Razgradnju molekule vode dobiju se i oni vodika i energetski elektroni, preostaje atom kisika.
09:11Jedan atom kisika spaja se s drugim i stvara o dva, plinoviti kisik koji je otpadni proizvod.
09:20Taj otpadni plin bio je početak današnje atmosfere bogate kisikom.
09:27S pojavom raspoloživoga kisika pojavio se novi tip stanica s jezgrom i organelama.
09:35Ta će stanica postati osnovnim građevnim elementom životinja i biljaka,
09:41evolucijski razvoj koji je počeo po prilici ovdje na lenti života.
09:46Biljke sa stavljikama, lišćem i korijenjem pojavljuju se ovdje.
09:51Dinosauri zausvimaju ovo razdoblje, a sisaci dominiraju ovdje.
09:57Naša se vlastita vrsta pojavila po prilici ovdje.
10:05Kloroplast
10:22Biljne stanice sadržavaju okrugla zelena tjelešca koja se zovu kloroplasti.
10:30Kloroplasti sadrže deoksiribonukleinsku kiselinu
10:33i raznožavaju se podržavajući teoriju da su nekada bili neovisni živi organizmi,
10:38slični simbjotskim stanicama alga koje žive u papučici.
10:49Presjek kroz kloroplast pokazuje da se sastoji od vanjske membrane,
10:56unutarnje membrane
10:57i nakupina tilakoidnih diskova koji se zovu grana.
11:11Površina tilakoidne membrane prekrivena je molekulama klorofila.
11:16Unutar svakog tilakoida je šupljina, tilakoidni prostor.
11:20Područje tih struktura zove se stroma.
11:30Svako od tih područja ima vlastitu ulogu u reakcijama fotosinteze.
11:36Reakcije nastajanja NADPH i ATP događaju se na tilakoidnoj membrani,
11:42a pokreće ih svjetlosna energija.
11:44Sinteza organskih molekula iz CO2 događa se u stromi uz upotrebu nosača energije.
11:56Svjetlosne reakcije fotosinteze
12:01Svjetlo daje energiju potrebnu za fotosintezu.
12:07Ali sve valne duljine nisu jednako učinkovite.
12:12Molekule klorofila najjače upijaju energiju u crvenim i plavim dijelovima spektra.
12:18Zeleno se odbija, što objašnjava zašto nam se biljke čine zelenima.
12:25Kad svjetlo padne na molekulu klorofila, njegova energija podigne jedan od njezinih elektrona na višu energetsku razinu.
12:34Kad bi se ta molekula nalazila izdvojena u otopini,
12:37pobuđeni je elektron pa obi natrag, otpuštajući energiju u obliku vidljiva svjetla.
12:44Ali unutar kloroplasta, tilakoidne membrane sadrže energetske prijamnike gladne pobuđenih elektrona,
12:52bjelančevine elektronskog transportnog lanca.
12:57Molekule klorofila organizirane su tako da to pomaže dostavljanju pobuđenih elektrona transportnim bjelančevinama.
13:04Skupine od ponekoliko stotina klorofila tvore antene za hvatanje svjetlosti.
13:11Antene usmjeravaju pobuđene elektrone do središnjega klorofila, koji se zove središte reakcije.
13:18Slika tilakoidna s antenama za skupljanje svjetlosti.
13:23Okupana sunčanim svjetlom, svaka skupina predaje tokove elektrona središtu reakcije.
13:28Klorofil u središtu reakcije usmjerava elektrone do bjelančevina, koje korisno upotrebljavaju energiju elektrona za proizvodnju ATP-a i NADPH.
13:41Među rojevima klorofila odvija se još jedna reakcija.
13:46Enzimi razgrađuju vodu i otpuštaju kisik.
13:51Iako se točni kemijski mehanizmi još ne znaju, reakcija razgradnje vode čvrsto je povezana sa aktivnošću klorofila u hvatanju svjetlosti,
14:01kao što to pokazuje ovaj prikaz.
14:16Vodikovi ioni oslobođeni iz molekula vode imaju ulogu u sintezinu sača energije ATP i NADPH.
14:26Misli se da se ATP proizvodi ovako.
14:30Dok pobuđeni elektroni putuju transportnim lancem, oni donose energiju potrebnu za crpljanje vodikovih iona u tilakoidni prostor, stvarajući uvjeti za
14:40osmozu.
14:44Vodikovi se ioni difuzijom vraćaju kroz enzim, koji upotrebljava njihov tog za stvaranje ATP-a iz ADP-a.
14:52Punjenje ATP-a osmozom je kao punjenje spremnika tilakoida, dok izlazna struja prolazi kroz generator, enzim, koji puni akumulator ATP,
15:04što daje energiju za rad.
15:12Iako transportni lanad za elektrone iskoristi većinu energije za crpljanje vodikovih iona u tilakoidni prostor, jedan dio energije preostaje.
15:24Dodatno svjetlo iz drugoga klorofila diže elektron na još višu energetsku razinu.
15:31Sada ima dovoljno energije da stvori NADPH.
15:54Tamne reakcije.
16:02Funkcija reakcija sa svjetlom u proizvodnji ATP i NADPH.
16:11Ove se molekule nosači energije rabe u kompliciranom procesu pretvaranja ugljik četiri oksida u tri ugljikov spoj, iz kojega se
16:20mogu sastaviti druge organske molekule.
16:29Tri ugljikove molekule, fosfogliceraldehid P-gal, stvaraju se u stromi kloroplasta nizom reakcija nazvanih kalvinovim ciklusom.
16:49Potrebno je 9 ATP i 6 NADPH nosača energije na poklenu reakciju jednoga P-gala.
16:57I većina te energije spremljena je u molekuli P-gala.
17:00Pod utjecajem enzima u stromi, molekule P-gala skupjaju se u veće molekule za pohranu energije, kao što su škrob
17:09i masne kiseline.
17:12Izneseno u citoplazmu, P-gal može se pretvoriti u 6 šećera, kao što su fruktoza i glukoza.
17:20Molekule ovoga goriva razvijaju se u drugom organelu, mitohondriju.
17:31Trošeći kisik, mitohondriju oduzima molekulama energiju, pretvarajući ih u ATP.
17:41Otpadni je proizvod ugljik 4-oksid.
17:45Ista molekula koju kloroplast upotrebljava u tamnoj reakciji fotosinteze.
17:55Preveo Albert Frelich.
17:57Tonski obradio Mladen Horvat.
17:59Tekst čitali Vesna Spinčić, prelog i Ivan Kojunčić.
18:02Pripremila Jagoda Perić.
18:04Urednik obrazovno-znanstvenog programa Marijan Bušić.
18:07Obrada Hrvatska radio televizija.
18:11Prošloga je tjedno obilježen svjetski dan voda.
18:14Još se uvijek mnogo govori o tom po nekima najvažnijem bogatstvu zemlje.
18:19Jer problem pitkom vodom mogu bi postati jednim od najvišćih problema 21. stoljeća.
18:25Gospodaranje vodama nije jednostavan i ti lak posao.
18:29To podrazumijeva upravljanje vodnim bogatstvima.
18:33U drugoj epizodi serije Hrvatske vode govorimo upravo o toj temi.
18:37U drugoj epizodi serije Hrvatske vode govorimo upravo o toj temi.
19:19Hrvatske vode govorimo upravo o toj temi.
19:42Hrvatske vode govorimo upravo o toj temi.
20:07Hrvatske vode govorimo upravo o toj temi.
20:37Hrvatske vode govorimo upravo o toj temi.
20:49Hrvatske vode govorimo upravo o toj temi.
21:12Hrvatske vode govorimo upravo o toj temi.
21:42Priroda nas je obdarila skladom okoliša u kojem živimo, ali nas je obteratila mnogim hirovima.
21:53Poplave su dio prižodana u teže, ali ih čovjek doživljava neudobno, često i tragično.
21:58Vodne stihije odnose tlo, nastave boljoprivredne kulture, ruše brane, zamučuju i onečišćuju pitke vode.
22:07Sudjeluju u stvaranju močvarnog tla.
22:34Međutim, poplave su predvidne, imaju svoju dinamiju.
22:38Poznavajući čud voda, potoka, riječica, rijeka, čovjek može utjecati na nje.
22:51Poznavajući čudovicu.
23:28Vrećama napunjenim zemljom i pijeskom utvrđuje nasibe.
23:31Kad kad, kako bi spriječio razovnu moć vode, pušta je u ponja.
23:35Malo po malo čovjek je naučio podešavati tokove vode.
23:39Vodu je krotio gradeći nasiba, regulirao njezine tokove i podredio svojim potrebama i zahtjevima.
23:50Kako bi spriječio razovnika.
23:55Kako bi spriječio razovnika.
24:04Kako bi spriječio razovnika.
24:24Poznato je da se u Hrvatskoj veću doba rimskog carstva grade vodovodi.
24:28Poznat je i do danas u uporabi vodovod cara Dioklecijana u Splitu.
24:45Već tada se pridavala velika pozornost čistoj vodi.
24:48Gradila se kanalizacija.
24:50A kuće su zagrijavale s pomoću vruće vode u zidovima i pododima kupaonica pravo centralno grijanje.
25:00No Hrvatska ima i dio Jadranskog mora koji je svojom razvedenošću obale i brojem otoka jedno od najvećih bogatstava Hrvatske.
25:26Zaštita mora i njegovih ekosustava te gospodaranje prirodnim vodnim bogatstvom osnovna je zadeča Hrvatskih voda.
25:33Hrvatske su vode pravna osoba posebne vrste. Nisu ni trgovačko društvo, ni ustanova, niti državno tijelo.
25:41U dijelokrugu su Hrvatskih voda svi poslovi upravljanja vodama na državnoj razini i na razini slijevnih područja.
25:47Od pripreme koncepcijskih rješenja, planiranja, prikupljanja sredstava i financiiranja radova, pa da organiziranje izravnog obavljanja radova.
25:56Uz organiziranje obrane od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda i obavljanje poslova u vezi s organizacijom i kontrolom
26:04iskoristavanja i zaštite voda,
26:06Hrvatske vode upravljaju vodnim dobrom i vodnim građevinama, imaju ovlasti izdavanja vodopravnih akata i ugovora o koncesijama.
26:15Reorganizacijom i ustrojem novoga vodnog gospodarstva u Republici Hrvatskoj potrebno je pocijetiti da su početci organiziranog rada i djelovanja utemeljeni
26:23još 1876. godine,
26:26točnije 7. rujna, osnivanjem društva za regulaciju VUKE.
26:31Prvi je predsjednik društva bio Josip Juraj Štrosmajer, biskup Đakovački.
26:36Društvo je bilo ustrojeno za provedbu projekta isušivanja močvara, za odvodnjavanja i navodnjavanja velikih obradivih površina na sljevnom području rijeke
26:45VUKE.
26:47Već se tada postavljalo pitanje vodnog gospodarstva.
26:56Vodno gospodarstvo obohvaća skup aktivnosti, mjera i odluka s kojima se održava prirodni, a po potrebi i površava vodni režim
27:06na pojedinim sljivnim područjima.
27:09U skupu vodnog gospodarstva razliku se tri osnovne djelatnosti.
27:13S obzirom da vode u prirodi bude ponekad i više nego što ona treba, a često su sučeni sa manjkom,
27:22tako i vodno gospodarstvo se bavi sa rješavanjem problema i viška vode, znači štetnog djelovanja voda,
27:29i to je jedna od tradicionalnih djelatnosti, pobišim riječi koje rečeno obrame od poplare.
27:36U području zaštite oštetnog djelovanja voda, znači, vrše se i regulacijske radovi na uređenju postojućih prina vodotoka,
27:44izgradnje nazipa za zaštite od poplava, ali isto tako izgradnje retencije i akumulacija koje nam mogu biti jednonamenske i višenamenske.
27:53Sigurno da je najinteresatnije tu spomenuti ulogu za zaštitu oštetnog djelovanja voda, kako rijeka, tako i brzkih vodotoka.
28:01I zbog toga se provodi niz vodnog gospodarskih zahvata, izgledaju se odgovarajući objekti, ne samo nasipi, nego i brane, ustave,
28:11zapolice, s kojima se regulira vodni režim,
28:13da ne bih štetno i to kako na gospodarska, tako i priroda dobra.
28:18Posledno značenje je o tome i zaštita naselja, promjenica i jasno svega onoga što čovjek stvara za potrebe svoje existencije.
28:27U drugom dijelu vodnog gospodarstva rješava se problem nedostatka vode, kada nemamo dovoljno, da se to radi o potrebi vode
28:36za piće, znači naselja,
28:38ali isto tako i za potrebe niz na industrijskih djelotnosti i nadalje za potrebe poljoprivrede.
28:43Znamo što poljoprivreda znači za svaku državu, pa tako i za našu,
28:47ali ako ne izvršemo zaštitu štetnog dovoljanja naših poljoprivrednih površina,
28:51ako ne odvedemo preo vremeno višak i poljoprivrednih voda,
28:56onda jasno da nema niti uvjeta za razvoj poljoprivrednih proizvodnjeva.
29:01Također je bitno osiguranje vode i za potrebe ribogojstva, pa i rekreacije, sportskih aktivnosti.
29:08Nadalje u stalom suradnji vodnog gospodarstva sa elektroprivredom znamo da što znače hidroenergetska postrojenja,
29:19da je to najčistije proizvodena energija, a isto tako znamo da bez energije nema egzistencije u svakom smislu
29:26i u onom osnovu životu i u onome radnom dijelu.
29:30Kad govorimo o korištenju voda, jasno da je poslano poljoprivrednih značaj za navodnjavanje.
29:35U našim klimatskim i topogradskim pedološkim obježima, našim ili radskih podričja,
29:41znamo da je najveće efekt daje navodnjavanje, a na kraju to je dokazano razvijenim zemljama.
29:47I treći dio, a također značajan vodnog gospodarstva, to je zaštita voda.
29:53Znači potrebno da vodimo stalno brigo o zaštiti prirodnih resursa,
29:57da spoloži resursa i površinske poznje vode.
30:00Često puto i ono vodu koju ne vidimo, moramo biti svjesni kako je pravremno zaštititi.
30:05A to znači poduzimati odgovarajući mjere zaštite, očuvanje prirodne kvakoće vode i za potrebe pića,
30:12ali isto tako i za potrebeni i za industrijskih i ostalih djelatnosti.
30:17Sastavni dio toga je normalno i zaštita našeg Jadranskog mora.
30:22Znamo što nam znači i turizam, a bez rješenja i zaštite pitkih voda,
30:29isto tako i stranih voda Jadranskog mora, nemamo ni uvjete koji su bitni za razvoj turizma,
30:36a znamo što smo i malo prije rekli da je i turizam i poljoprivode su naše strateške grane,
30:41a nema razvoja niti tih grana kao i energetike, pa ne nabravamo ni za infrastrukturnih djelatnosti u nasiljima
30:48bez paralelnog razvoja svih vodnih gospodarstva, znači pravovremnog planiranja, izgradnje,
30:56kvalitetnog održavanja, ali isto tako i kontrole u korištenju vodnog gospodarskih objekata
31:02i za zaštitu štetnog delama voda, i za korištenje voda, i za zaštitu same kako će voda.
31:22O tri glavne grane vodnog gospodarstva u Hrvatskoj, korištenju i gospodarenju vodama,
31:27zaštiti od štetnog djelovanja voda i zaštiti voda od onečišćenja,
31:31trajnu brigu danas vodi pravna osoba za upravljanje vodama Hrvatske vode.
31:35Poznato je da vodotoci Hrvatske pripadaju Dunavsko-Crnomorskom i Jadranskom slijemom.
31:48Hrvatske vode su ustrojene u dugu zakona o vodama.
31:53Na čelu Hrvatskih voda je direkcija sa generalnim direktorom,
32:01zatim su pet vodogospodarstvena odjela za vodna područja,
32:08trave, save, slivno područje Zagreba, te Primorsko-Goransko područje i Dalmatinsko područje.
32:15U direkciji Hrvatskih voda imamo značajnije sektore,
32:21to je plansko razvojni sektor, sektor za zaštitu od štetnog djelovanja voda,
32:28sektor kojištjenja voda, sektor zaštite voda.
32:32Te sektori financijski i informatika koja obslužuje sve sektore.
32:40Ovdje je bitno napomenuti da osim ovih značajnji imamo sektor koji se bavi,
32:48službe koje se bave kreditnim linijama, obnove,
32:54kako sa sredstvima koje se financiraju iz domaćih izvora,
33:00tako i iz kredita svjetske ili Evropske banke.
33:04Zatim smo formirali Zavod za vodoprivredu i državni laboratori za vode.
33:14Ovi sektori u direkciji istovjetni su i u vodogospodarstvenim odjelima,
33:23tako da oni koordiniraju i rad sektora u vodogospodarstvenim odjelima.
33:34U ispostavama je ključan zadatak skupljanje sredstava za lokalne vode,
33:45za potrebe sliva, zatim priprema programa i realizacija programa na nivou ispostava.
33:53Ključno je kazati da se bavimo održavanjem državnih vodotoka
34:04i lokalnih vodotoka i vodogospodarstvene ispostave upravo imaju funkciju
34:13da se brinu o lokalnim vodotocima.
34:17Dok sektori na nivou direkcije i vodnog područja koordiniraju održavanje vodotoka,
34:25rekonstrukciju i gradnju novih vodotoka na nivou države.
34:31Zakon je namjenio funkciju organa državne uprave Državnoj upravi za vode,
34:36koja izravno ili neizravno preko organa lokalne uprave nazire provođenje zakona o vodama
34:41i ostalih zakonskih i podzakonskih hakata koji se odnose na gospodarenje i upravljanje vodama.
34:48Javnost je uključena u procese gospodarenja vodama preko zastupničkih tijela
34:52na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini.
34:55Treba navesti poslove koji se obavljaju u hrvatskim vodama.
35:01Priprema vodnogospodarskih osnova, izrada studija i programa.
35:14Uređenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog djelovanja voda.
35:41Upravljanje sustavima za odvodnju i navodnjavanje.
35:56Organiziranje mjera za namjensko i racionalno korištenje voda.
36:10Uređenje vodama.
36:22Uređenje vodama.
36:39Vođenje informacijskog sustava o vodama
37:05Stručni poslovi u vezi s upravljanjem javnim vodnim dobrom i vodama općenja
37:13Nadzor nad probođenjem mjera i ostvarenjem planova
37:20Hrvatske vode nastoje svoju ulogu i zadatke ostvariti
Comments