Hrvatsko podmorje - Vis 2. dio

Hvala korisniku @RETROVIZIJA na ovom sačuvanom videozapisu.

Vis (tal. Lissa i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru. Od kopna je udaljen 45 km.

Površina otoka iznosi 89,72 km2, na otok vozi komercijalna linija iz Splita dva do četiri puta dnevno, a ljeti ima i vezu s Anconom u Italiji.

Ukupna duljina obale Visa je 84,9 km.

Klima

Klima na otoku je sredozemna s vrućim ljetom. Budući da je otok dosta udaljen od ostalih otoka i kontinentalnog kopna, odnosno dosta je usamljen na pučini, Vis je izložen jačem vjetru nego susjedni jadranski otoci. Prosječno je preko 2600 sunčanih sati godišnje. Temperature su u ljetnim mjesecima iznad 24°C, a u zimskim iznad 6°C. Godišnje padne manje od 800 mm oborina.
Stanovništvo

Po zadnjem popisu stanovništva iz 2001. Vis je imao ukupno 3637 stanovnika. U doba najvećeg prosperiteta otoka (Austro-Ugarska) na njemu je živjelo gotovo 10.000 stanovnika (Popis 1910.) Većinsko stanovništvo otoka su Hrvati, čiji udio u ukupnoj populaciji iznosi 94,1 %.

Veća mjesta na otoku su Vis (1776 st.) i Komiža (1523 st.). Ostala naselja razvila su se u unutrašnjosti otoka na rubovima polja ponajviše duž stare ceste Vis – Komiža: Podselje, Marinje Zemlje, Podšpilje, Podstražje, Žena Glava, Podhumlje.

Na jugoistoku dijelu otoka razvila su naselja Milna, Brgujac i Rukavac.

Promet

Vis je bio povezan zračnom linijom kojom leti avioprijevoznik European Coastal Airlines iz Splita. ECA je izgubio dozvolu za rad 2016. godine.

Otok je također povezan trajektnom i katamaranskom linijom iz Splita.

Vis ima asfaltirane ceste, jedino nije asfaltirana cesta do mjesta Oključna na sjeverozapadnom djelu otoka.

Povijest

Otok je bio naseljen još u pretpovijesno doba.

Bio je mjesto starogrčkog naseljavanja, a iz tog doba datira i starovjekovno naselje Issa. Poslije prijelazi pod starorimsku vlast.

U ranom srednjem vijeku se nalazi u starohrvatskoj državi. Poslije je često mijenjao vladare, odnosno za vladare je imao Mlečane. Tada je Vis doživio napad Katalonaca u službi napuljskog kralja, a koji su opustošili otok. Zbog potrebe obrane sagradili su utvrđena naselja Kut i Luku od kojih je nastao suvremeni Vis. Za vrijeme Napoelonskih ratova kao vladare su imali Francuze, pa čak i Engleze (tada se na otoku, prvi put u Hrvatskoj, zaigrao i kriket). Nakon pada Mletačke Republike i kasnijeg pada Napoleona, Vis dolazi pod vlast Habsburške Monarhije.

Daljnjim upravnim reorganiziranjem monarhije, Vis postaje dio carske pokrajine Dalmacije, koja je nakon austro-ugarske podjele monarhije potpala pod austrijski dio. U blizini otoka Visa se 1866. godine odigrala viška bitka, koja je umnogome utjecala na daljnji razvoj događaja na istočnoj jadranskoj obali. Pobjedom austro-ugarske mornarice privremeno su zaustavljena talijanska posezanja za Visom i čitavom Dalmacijom.

Vis u 20. stoljeću

Raspadom Austro-Ugarske, Vis potpada pod talijansku okupaciju (1918. - 1921.), a zatim postaje dio Kraljevine SHS...