- 1 day ago
Sveto kraljevstvo (2026) - Epizoda 3 - Dokumentarna igrana serija
Sveto kraljevstvo je srpska televizijska serija koju je stvorio Marko Savić za RTS 1. Predstavlja dokumentarno-igranu seriju, dok je akcenat stavljen na uspon srpske srednjovekovne države..
Sveto kraljevstvo je srpska televizijska serija koju je stvorio Marko Savić za RTS 1. Predstavlja dokumentarno-igranu seriju, dok je akcenat stavljen na uspon srpske srednjovekovne države..
Category
🎥
Short filmTranscript
00:10Na blagovesti 1196. godine, onako kako je i došao na vlast, svojom voljom,
00:17Stefan Nemanja je i okončao svoju 37 godina dugu vladavinu.
00:22To je za njegove savremenike moralo biti iznenađenje,
00:25jer po svemu što je o vladarima starije srpske istorije poznato,
00:30Stefan Nemanja bio je prvi srpski vladar koji je presto zamenio monaškom rizom.
00:35Šta ga je navelo na tu neobičajnu odluku?
00:58Šta ga je navela na tu neobičajnu odluku?
01:42Zamislite kako prvi put ulazite u prostoriju u kojoj vlada potpuni mrak,
01:47i od mnoštva stvari koje se u njoj nalaze,
01:49samo su pojedine osvetljene bledunjavom svetlošću.
01:57Tako izgleda proučavanje istorije srednjeg veka,
02:01a zadatak istoričara jeste da tumačeći osvetljene fragmente prošlosti
02:06sastavlja najverovatniju moguću verziju priče
02:09o tome šta se zapravo dešavalo.
02:58I tako gospodine naši samodržac,
03:00Stefana Nemanja, koji je carevao svom zemljom srpskom,
03:06okupi svoju blagorodnu decu i sve izabrane svoje boljare,
03:10iskupivši ih ka sebi, Božjom voljom,
03:14izabra blagorodnoga i ljubljenoga sina Stefana Nemanju drugog
03:18i ovoga im predade govoreći.
03:21Ovoga imajte umjesto mene
03:23i ovoga postavljam na presto Hristom darovanem i vladavine,
03:29a mene sada otpustite,
03:31da vide oči moje spasenje.
03:34U srpskoj vladarskoj porodici
03:37vlast se tradicionalno nasleđivala po principu starešinstva,
03:41što je podrazumevalo da je prvi u naslednom redu
03:44bio najstariji sin, a potom njegova braća.
03:47Međutim, već je nemanjino lično iskustvo
03:50koji je na vlast došao mimo starije braće,
03:53opravdavalo primjenu načela idoneiteta,
03:56prema kojem državom treba da vlada
03:58onaj ko je za to najsposobniji.
04:00Sabor iz pred crkve svetih apostola
04:03u rasu bio je koliko se danas može
04:06sagledati jedan spektakl bez presedana
04:10u dotadašnjoj srpskoj istoriji.
04:25Na saboru u rasu 1196. godine
04:30Nemanja je odlučio da se povuče s vlasti
04:33i da tu svoju vlast ostavi po svome izboru
04:37svom srednjim sinu.
04:38U nauci se smatra da je činjenica da je Stefan
04:41koji je sticem okolnosti postao sevastokrator
04:44i samim tim član najuže porodice
04:50vizantinskog cara, zbog toga odabran da bude očev naslednik.
05:20Predove, svoj presto, posvetio svog srednjeg sina,
05:24koji se također kao i on zvao Stefan Nemanja
05:27za naslednika svoje vlasti
05:30i potom tu svoju odluku objavio prisutnjima.
06:02Cilj je u stvari bio takvog jednog događaja sabora
06:05da se u stvari čitav taj vladajući sloj upozna sa odlukom vladara
06:09i smatrao se da će tako biti verni na ovom vladaru.
06:13Dakle, cilj je bio javno obznanjivanje te jedne odluke
06:16ko će biti naslednik prestola,
06:18ali ne treba to zamišljati kao današnji parlament.
06:21Dakle, vlastela nije imala pravo na bilo koji način da odlučuje.
06:25Bila je tu da sasluša odluku vladara,
06:27da je na neki način aminuje i prihvati.
06:29Zanimljivo je, kao učesnike sabora i Stefan Provenčan,
06:33ne pominje uopšteno samo vlastela,
06:35nego kaže da su to bili neki predstavnici delom,
06:38znači izgled neki upravljači.
06:40Zemlje može se pomišljati na humske knezove,
06:42dakle, opet koji su bili rođeci Stefan Nemanja kao Miroslav,
06:46brat Stracimir koji je upravljenim drugim delom zemlje,
06:49Stefan Nemanja, dakle, obrazlaže tu svoju odluku,
06:53blagosilja svog sina Stefana, dakle, poziva njega
06:57i brata Vukana da budu u slozi, u miru.
07:30A zatim je Stefan Nemanja u nastavku te svečanosti objavio jednu za vićinu prisutnih potpuno neočekivanu odluku,
07:41koja je također imala presedan u dotavešnjoj srpskoj istoriji,
07:45odluku da se zajedno sa svojim suprugom povuče sa vlasti u monaški život zapravo da se zamonaši.
07:54Uzor mu je donekle mogao biti i car Manojlo Komnin,
07:58koji se također zamonašio,
08:00a sasvim je moguće da je Nemanja u vreme svog povlačenja,
08:03već doneo odluku da se odazove pozivima svog sina,
08:07koji mu je često pisao sa Svete Gore
08:09i pozivao ga da mu se tamo pridruži kao monah.
08:13Tako da je ta stepenica između vladarskog i svetiteljskog statusa,
08:19trajno zahvaljujući Nemanjinom uzoru,
08:23u srpskoj tradiciji postala vezana za tročlanu formulu vladar, monah, svetitelj.
08:30U tom kontekstu Nemanjin primer je, razume se, osveštan
08:35i taj primer je bio primer i uzor za sve njegove naslednike na srpskom prestolu.
08:42Kao i drugde u hrišćanskom svetu,
08:44tako su i srbi u fazi santifikacije rodonačelnika dinastije
08:52stvorili svoj model idealnog vladara, svetog kralja.
08:57Kod srba se tu javlja osobenost
08:59bez koje se ne može razumeti taj celoviti lik svetog kralja,
09:06a to je upravo monaška komponenta.
09:09Po dolazku na Svetu Goru, monah Simeon pridružio se svom sinu
09:14u manastiru Vatopedu, jednom od najuglednijih manastira Svete Gore.
09:18Na tijem početku, od nevada na 1200,
09:22imamo većo jedno natošnog pridružio,
09:26mt. Athos.
09:27Imamo možda hundre, a ili tu javlja,
09:30od nevada na 1000 monki.
09:32Tla je situacija koji vidimo, od nevada na svetu Sava,
09:36na Athos.
09:37i na našu serbiji kralje,
09:41i dnemanja je u toga svema.
09:44Monah Sava je boravio nekoliko godina u Grčko manastiru Vatopedu
09:53i postao na neki način svojim opredeljenjem za monaški život
10:00uzor i vodič rođenom ocu.
10:04Tako da mu se sam Nemanja u monaštvu Simeon pridružuje u Vatopetskom bravstvu
10:132. novembra 1197. godine.
10:17Vrlo brzo zatim rađa se ideja kod njih dvojice o osnivanju jednog manastira
10:25koji bi bio utočište za srpske monahe na poluostrovu.
10:30Ovi neobični monasi plemenitog porekla dobili su juna 1198. godine
10:36od cara Aleksija Trećeg pravo da ožive zapustili manastir Hjelandar
10:41i obnove ga kao mesto molitve za Srbe.
10:44Hjelandar je u monastiru za srpske monastiru za srpske monastiru za srpske.
10:55Hjelandar je u srpske monastiru za srpske monastiru za srpskri.
10:59Bija, bi biločne včneš, i tako da to pavlijo za srpske monastiru za srpske.
11:06Another interesting thing we find in the Imperial grant is that Sava had requested that Hilandar be granted a status
11:16like that of the other foreign monasteries, let's say.
11:21So in this way, Hilandar would be a kind of ethnic monastery for the Serbian people.
11:28Pratnja koja je došla sa Simeonom iz Studenice iz Srbije čini osnovno jezgro tog prvobitnog srpskog svetogorskog bratstva koje je
11:38brojalo nekih petnaestak ljudi.
11:41Svi radovi na obnovi relativno kratko traju, pre svega zahvaljujući sredstvima koje svom ocu i mlađem bratu šalje veliki župan
11:51Stefan iz Srbije.
11:52Tako da je manastir obnovljen, dovršeno sposobljen za život monaha u njemu već do kraja 1198. godine.
12:02Dakle, posle nemanjinih pobjeda, posle stvaranja samostalne države, posle tih državničkih, političkih uspeha, trebalo je tu mladu nemanjičku državu staviti
12:15u neke okvire koji su u tadašnjem svetu bili izuzetno važni.
12:20To su ti sakralni okviri. Oni su davali legitimitet. Tako je narod postojao novi. Izrael i razlikovao se od varvarskih
12:29naroda.
12:29Monah Simeon, bivši veliki župan Stefan Nemanja, promenio je svetom 14. februara 1199. godine u svoji zadužbini, manastiru Hilandaru.
12:41Već u dubokoj starosti osjećao je da mu se bliži kraj, negde početkom 1199. godine, već ozbiljno bolestan. On je,
12:51koliko je mogao, učestvuo na bogosluženjima i prepremao se za odlazak sa ovog sveta,
12:58koji je do detalja i na jedan djiriljen način u njegovoj biografiji opisao njegov sin, sveti Sava.
13:06Kada je reč o poslednjim danima Nemanjinim, on je kao sveti čovek, već prosvetljen, predosetio svoju smrt.
13:17On je tražio da se položi na rogozinu, da mu se stavi kamen pod glavu i tražio je tu ikonu
13:26bogorodice jer se zavetovo da pred njom duh ispusti.
13:31To se odvija u krilu Hilandarskog bratstva onako kako je Nemanja i želeo.
13:38Ono što znamo to je da je on sazdao svoj mauzolej u studenici i da je tu bio određeno mesto,
13:48spremljeno mesto za njegov grob.
14:00Stefan Nemanji je došao na presto velikih župana kao bočni i pravoslavni izdenak jedne ribokatoličke porodice srpskih vladara,
14:10porodice vukanovih potomaka i srodnika, kao udalni knez kojeg je postavio vizantijski car,
14:16a presto je napustio kao samodržac, kao nezavisni vladar koji je sam odredio prethodno i uveo vlast svog naslednika
14:25kao novog pastira izadranog božijeg naroda, to je naroda koji se odazvao na božiji poziv.
14:32To je bilo zajedno sa njegovim uspesima u obnovi propale dedovine i prarodovskih zemalja
14:41i njegovo najznačajnije političko dostignuće, najznačajnije dostignuće jednog vladara koji je bio i veliki zadužminar crkve
14:49i za kojeg će se kroz vreme pokazati da je bio osnivač nove moćne vladarske dinastije koje će vladati kroz
14:57narednih sedam kolena.
15:04Predstavi se od nas, gospodin, naš Simeon Nemanja
15:08i ne prođe mnogo vremena, a prozlobi se sin njegov prvorođeni vukan
15:14i ustade protiv reči i volje roditelja svojega, pa podiže vojsku na brata i gospodara svoga Stefana.
15:23Oskvrni se zemlja naša bez zakonjima mnogim i postade ubijena krvlju
15:28i postado smo plenino plemenika, a neprijatelji naši rugaše nam se.
15:35Nemanjinom odlukom na saboru 1196. godine, vukan je kao veliki knez ostao vladar oblasti Duklje,
15:43kojim je do tada vladao, ali je morao da prizna vrhovnu vlast svoga brata kao velikog župana.
15:49Vlast je predata Stefanu, vukan je zaobiđen i pored toga što je on u tom trenutku tu odluku prihvatio
15:57i što je Stefan Nemanja blagoslovio oba svoje sina i tražio od njih vernost tom sporazumu,
16:05Vukanovo nezadovoljstvo će nekoliko godina kasnije u izmenjenim političkim ukolnostima
16:11se izroditi u otvornu pobunu protiv vlasti svoga mlađeg brata.
16:18In seti se veća naserbiske Opposition u seitemođenje čeo nudi dise neunik
16:28Grosčupan Stefan Nemanjić
16:30i svoj bruder Vukan,
16:33der je da eltere bruder
16:34i da je to gebied
16:36in der Dioklia,
16:38altså in dem meer zugevanten
16:41gebied Serbijans,
16:43der so genannten CETA.
16:45I bez obzira što je Stefan
16:47bio utvršćen
16:49na neki način očevim blagoslovom,
16:52koji je imao posebnu
16:54jednu težinu
16:56u njegovom legitimitetu
16:58kao izabrnog vladaoca.
17:00Vukan je kao prvorođeni
17:02imao svoja prava,
17:04a imao je, razume se,
17:05i pomoć svoga tasta
17:07Uvrsko kralje.
17:11Uvrsko kralje.
17:13Uvrsko kralje.
17:18Uvrsko kralje.
17:32Uvrsko kralje.
17:37Uvrsko kralje.
17:45Uvrsko kralje.
17:57Hvala što pratite kanal.
18:44Hvala što pratite kanal.
19:02Hvala što pratite kanal.
19:06Vukan je uz ugorsku pomoć zbacio Stefana s vlasti i postao veliki župan kao vazal ugorskog kralja, a kralj Emerik
19:15kao njegov gospodar postoje titularni kralj Srbije.
19:19Emerik je prosto iskoristio priliku. Iskoristio je sukob Vukana i Stefana da se umeša u untrašnja događanja u tada još
19:30uvek mladoj srpskoj nemanjičkoj državi da Vukana postavi na prestoj.
19:36A Emerik je od tada, pa možemo reći svi ugorski bihavburski vladari do 1918. nose u svojoj tituli i taj
19:46naziv, taj naslov kralja Srbije.
19:51Hvala što pratite kanal.
19:56Ugorski kraj nije mogo da utiče na izkod rata jer je bio zauzet ratom sa ugorskim carem Kalojanom, koji je
20:02izbio nekdo isto vreme.
20:24Pobeda Stefanova u ovom ratu, pomoč bulgarskih trupa,
20:30Dovela je do situacije u kojoj, naravno, Stefan, bez obzira što se vratio na vlast, nije mogao biti srećen, ostajući
20:41u zavađenim odnosima sa pobeđenim starim bratom.
20:45Stefan Nemanjeć, da neuje Grosčupan dan wurde, nach dieser einigung der beiden Brüder, Vukan blieb zunächst auch noch in seinem
20:56Gebiet, sozusagen als eigenständiger mitherrscher im serbischen Gebiet.
21:03Međutim, najveće iznenređenje u tom veoma nestabilnom vremenu bio je neočekivan iskod Četvrtog Hrstaškog Rata.
21:16Neposredni cilj Četvrtog Hrstaškog Rata bio je Egipat. Iza prevoz Hrstaša u Egipat bila je neophodna flota Venecijinske republike, međutim,
21:26pohod je krenuo neočekivanim tokom.
21:29Okolnost ta vojska Četvrtog Hrstaškog pohoda koja se okupila u Veneciji nije bila toliko velika kao što se očekivalo, imala
21:36je ozbiljne posledice.
21:39Naime, manji broj trupa je značio da oni ne mogu da popune sve transportne brodove koje su Venecijanci marljivo prethodno
21:48pripremili za njihov prevoz, pa samim tim ni da nadoknade Veneciji ulaganja koja je imala da bi pripremila tu flotu.
21:58To je omogućilo tadašnjem Venecijanskom letočkom duždu Enriku Dandolu. Tražio je zapravo da se ta razlika koju krstaši nisu mogli
22:09da namiri, namiri jednom uslugom Venecijancima tako što će napasti grad Zadar.
22:15Krstaši su prihvatili da tu uslubu Venecijancima učine i Zadar je osvojen, ali to je zapravo bio samo početak ili
22:25da kažemo najava mnogo krupnijeg skretanja pohoda koje će se desiti u njegovom nastavku.
22:32Uz podršku markiza Bonifacije Monferatsko kao vođe krstaškog pohoda i mletačkog dužda Enrika Dandola kao njegovog najuticajnijeg učesnika,
22:43pretendent na presto, Aleksi Anđeo, sin svrnutog Isaka II. Anđela, uspio da se sporazume sa krstašima, da skrenu prema Konstantinopolju
22:52kako bi njegovog oca vratili na presto.
22:56A vraćanje na presto njegovog oca, Isaka II. za njih je bio dobar izgovor za pohod na Konstantinopol.
23:04I to je dovelo do toga da se naredne godine, 1203. ta krstaška vojska i venecijanska flota nađu pod Carigradom
23:15i započeo je niz događaja koji će kuminirati narednog proleća 1204.
23:21sa krstaškim i venecijanskim osvajanjem i nemilosodnom pljačkom Carigrada.
23:33Leta gospodnjeg 6.712. otvoriše se kapije pakla i rasuše se legije demonske ulicama bogorodičinog rada.
23:42Ne poštedeše ni staro ni mlado, ni žive ni mrtve. Na boga su hulili, hramove njegove oplječkali, počinili su svaki
23:53greh koji je ikad postojao.
23:55Čak su i pogani saraceni, milosredni i blagi u poređenju sa nepomjanicima ovim, koji na grudima nosaše Hristovo znamenje.
24:07Po svojim ukupnim posledicama, Četvrti krstaški rat bio je jedan od najznačajnijih događaja evropske istorije srednjega veka.
24:15Pred Četvrti krstaški rat, carstvo je već bilo, naročito posle smrti Manojla Komnina, u jednoj situaciji polu raspadanja.
24:30U zapadnoj Evropi počinje u 13. veku, recimo, kopanje kanala za navodnjavanje, zemljeradnički prinosi skaču, transport postaje daleko življi, sve
24:43tu u Vizantiji ne postoji.
24:45I što je još važno, u zapadnoj Evropi počinje, baš u 13. veku, jako da se razvija rudarstvo, što u
24:57Vizantiji i ono što je nekad postojalo zamire.
25:00V 1204, je u četvrtom krstaškom vratu Pala Vizantija.
25:07Krstaški su, po uzoru na nju osnovali, svoje čarstvo, svojim patriarhom, latinskim.
25:14Hvala, u 1204, svoje četvrtom krstaškom vratu Konstantinopilu.
25:18A svoje četvrtom krstaškom vratu, svoje četvrtom krstaškom vratu, svoje četvrtom krstaškom vratu.
25:40Krstaša, kao i učvršćivanje Venecije na određenim tačkama.
25:47Glavna država koju su krstaši osnovali bila je ona sa središtem u Carigradu.
25:50Za nju se koristi naziv Latinsko carstvo i u to vreme.
25:55Krstaši, u stvari, nisu uspeli da podele i da osvoje celo carstvo.
25:59izb van Nikuog Domaša je ostalo nekoliko značenih oblasti.
26:03Prezvega na Juž-Nobeli Črnog mora sa jesgomu trapezum tu,
26:07takozvano trapezumsko čarstvo, koji se još ranije odvojilo od klavnine Vizantinskog čarstva,
26:13zatim u Epiru i na severozapadu Malajazi.
26:16O avtokratoras, i aksioma tukhi, maži me ton patriachi
26:20ačem za odklazom začančinovus.
26:25Vezbu pavrši in kako post je stavljega kopeča
26:26snazik, na Afsijaksenju Icu, na Vy Bringingu,
26:32zneđo čarstvo vizantinovi.
26:36Tv. vasikljegov pavrša čarstvo nočio vizantinovi.
26:39To je, učitevšam za dvs. vizantinovi,
26:46križaličio križeni nekovali unikni vizantinovi.
26:50i tako je Lepir nječe.
26:54Je nječešnja nječešnja na Venetiji.
26:59Lepirate je nječešnja,
27:00nečešnja nečešnja,
27:02a to se je bilo učenje.
27:06To je prvišnja teritorijalna svoj Michele.
27:10To je, da je Lepirate, Lepirate,
27:14i tvoje Tessali.
27:16Bukarski čar Kalojani ješ prie pade
27:18da Carigrada priznao primatinu čentija trećeg i ušao u uniju sa Rimskom crkvom,
27:23a njegovi legati su najpre posvetili patriarka Trnova za primasa i arhijepiskopa Bugarske,
27:30a potom njega venčali kraljevskom krunom.
27:33Ugarski kralj, Emerik, bio je formalni gospodar Srbije,
27:37a njegov nadbiskup, Kaloče, dobio je pape ovlašćenje da Vukana,
27:43Višiklir i vlastelu privede Rimskoj crkvi,
27:46čemu je trebalo da usledi Vukanovo kraljevsku krunisanje,
27:50a to je sprečeno Stefanovim povratkom na vlast.
28:02U takvim okolnostima brak sa kćerkom Aleksija Trećeg Evdokijom
28:07predstavljao je za Stefana samo teret i on ga je raskinuo.
28:11Oslobodivši se veze sa vizantijskim dvorom koji je bio njegov dotadašnji oslonac,
28:15Stefan se okrenuo papi i zatražio kraljevsku krunu.
28:19Inočenti je treći se isprva saglasio i već odredio legata
28:23koji bi u njegovo ime obavio krunisanje,
28:26ali se tome usprotivio Ugarski kralj Emerik,
28:29glavni oslonac Rimske crkve u Srednjoj Evropi.
28:32To je ono čuveno Stefanovo pismo, uvek smo bili verni sin Rimske crkve
28:37i težimo da idemo njenim stopama kao što je išao i sve te uspomene naš otac Nemanja.
28:42Naravno napisao je zato što je u tom trenutku želeo da dobije nešto.
28:46Međutim, latinska vlast je uspostavljena i na Svetoj gori,
28:50a monaškoj zajednici također su nametnuti papski primat i jurisdikcija,
28:55što je do duše prihvatio samo manastir i viro.
28:59Proizvođenje jeromonaha Save za arhimandrita u Solunu 1206. godine
29:04i svečani prenos moštiju prepodobnog Simeona u manastir Studenicu
29:08na poziv Stefana i Vukana doneli su privremeno razrešenje
29:13izuzetno složenih crkvenih i političkih prilika
29:16u kojima se Srpska država tada nalazila.
29:18Dinastički sukob sinova Svetog Simeona Nemanja,
29:22Stefana i Vukana već je bio okončan kada su već izmirena braća
29:28pisala o trećem bratu, jeromonahu i ahimandritu Save
29:32sa molbom da mošti njihov prepodobnog voca
29:36prenese iz Hilandara u otačastvo kako bi sobom ona donela
29:42i blagoslov državi koja je upravo nešto malo pre toga
29:46bila istrpljena u krvavim dinastičkim sukobima.
29:50i februar 1207. godine Sava je zajedno sa moštima
29:55prispeo pre svega na teritoriju otačastva,
30:00braće su ga dočekali svečano u Hvosnu,
30:03a zatim su svi zajedno preneli mošti Svetog Simeona
30:07u manastir Studenicu, dakle tamo gde je prvobitno
30:10i osnivač manastir Iktitor Simeon Nemanji
30:14predvideo svoje grobno mesto.
30:16Takva je inicijativa o prenosu Nemanjinih moštiju
30:21bila u stvari znak za pravi kraj građanskog rata.
30:26Jer braća zajedno dočekuju Savu koji predvodi povorku
30:34sa Nemanjinim telom.
30:36Nemanjine mošti, našavši se u bogorodičenoj crkvi
30:40u Studenici na spremljenom mjestu,
30:43počeli su da mirotoče i to je bio taj pravi trenutak
30:48u stvari kada se pokazala jedna važna, ključna tačka
30:53njegove svetosti.
30:55Važan čin uz postavljanje Nemanjinog kulta
30:58bio je, odnosno Simeonovo kulta,
31:01bio je prenos muštija.
31:02Kao i drugde, on je bio u stvari jedan čin ugledanja
31:10na svetu istoriju, jednog renovacija sve te istorije
31:13na srpskom tlu, zato što je budio sve one asociacije
31:18dolaska kivota zavetnog, sve one asociacije koje su
31:22vrlo bile poznate srpskoj obrazovanoj eliti toga doba.
31:28Prenos Nemanjin iz Hilandara u Studenicu položio je osnove
31:33onoga što se zove srpska vladarska translacija
31:37koja je čini jezgro i bitnu etapu u stvaranju kulta svetitelja.
31:43U ovom slučaju svetokrodonačelnika dinastije.
31:47Dakle, obavezujuća stvar najviše granga.
31:51Kada gledamo u evropskoj perspektivi, treba reći da postoji
31:57jedan kontekst u kome treba sagledavati tu translaciju
32:01Simeona Nemanji, između ostalog.
32:04Ona je jedna u posljednji, u nizu velelepnih vladarskih
32:09translacija kakve su svetog Dionisija u Sendeni,
32:14svetog Edvarda u Vesminsvirsku opatiju, svetog Karla Velikog u Ahen.
32:20Znači, u vladarske mauzoleje, gde je preko kulta svetoga Kralja
32:27stvoreno dinastičko središte prvoga ranga, znači državno i sakralno središte.
32:36U tom ključu zapravo treba posmatrati ovu translaciju Simeona Nemanje.
32:42Ako gledamo njene etape, mi se opet pokozna koji put uveravamo
32:48koliko je Sava dobro poznavao i kultnu praksu tadašnjeg sveta
32:54i koliko je bio kadar da je sprovede do tančina.
33:03Posle pomirenja Stefana i Vukana i prenosa moštiju prepodobnog Simeona,
33:08prilike u srpskoj državi se za izvesno vreme sređuju,
33:12ali na horizontu spoljne politike pomaljali su se novi izazovi.
33:16Dakle, nakon građanskog rata između braće Vukana i Stefana,
33:22koji je okončno 1205. godine, Stefan konačno preuzima
33:29veliku županski presto, tako da je Stefan mogao da se prvi put
33:36od olaska na presto, to je već punih 10 godina,
33:39da se posveti aktivnoj spoljnoj politici.
33:43Prve korake u nekoj spoljnom političkom delovanju je bilo
33:47protiv Bugarske, gde je uspio da povrati teritorije
33:49koje je Nemanja izgubio 1191. godine nakon bitke na Moravi,
33:53tako da je ponovo Niš, Vranje, Prizred, znači oba polaga
34:00ponova su bila uključena u sastav srpske države,
34:02što je značajno, značajno je proširenje na jugoistoku.
34:05Na odgovor se nije dugo čekalo.
34:07Bugarski car Boril i latinski car Henrik II
34:10preduzeli su u 1214. godine zajednički pohod proti Stefana,
34:15koji se završio njihovim porazom kod Niša.
34:17Tako da je zapravo taj njegova spoljno-politička delatnost,
34:22koja se naglo ispoljila nakon prestanka ratovanja,
34:25s vratom pokazala u stvari spremnost Srbije
34:29da zaista nađe svoje mesto među evropskim državama
34:32početkom 13. veka.
34:35Važan aspekt Stefanove spoljne politike
34:37ticao se odnosa sa bizantijskim gospodarima epirskih oblasti,
34:41koje su izmakle krstaškim osvajanjima
34:44i sa kojima se njegova država graničila na jugozapadu.
34:47Nakon što je to iz toga rata izašao kao pobednik,
34:50ne vidimo u njegovoj spoljnoj politici povratak
34:53tom zbližavanju sa papstvom.
34:57On se naprotiv čini se više držav grčkog sveta,
35:02koji je iznedrio i grčke države,
35:04koje su nastavile da čuvaju tu bizantijsku tradiciju.
35:08Jedna od njih je bila i u Stefanovom neposrednom susredstvu,
35:12to je bila epirska država.
35:15U jednom trenutku tu je zabeležena jedna kriza,
35:18došla je do jednog sukoba oko grada Skadra,
35:21gde je Stefan uspeo da odbije epirski napad.
35:25Odnosi sa osnivačem države, Mihajlom Dukom,
35:29odnosi Nemanjića pokvarili su se kada je ovaj bez uspeka
35:32pokušao da osvoji Skadar koji je bio pod Stefanov Nemanjićem,
35:36a kada Mihajla nasledio njegov polubrat Teodor,
35:40veoma ambiciozan vladar,
35:42Stefan je u dva navrata bez uspeha pokušao
35:46da međusobne odnose učvrsti vračnim savezima.
35:50Tako da je on pokušao prvo sa epircima,
35:53međutim do braka nije došlo
35:56i zbog toga se on okrenuo potpuno novoj strani,
36:02potpuno novom putu pronalaženja supruge i to na zapodu.
36:07Ženitba Stefana Nemanjića Anom Dandolo,
36:10jednom zapadnoevropskom rimokatoličkom princezom,
36:14bila je pokazatelj da srpski vladar traži svoj oslonac izvan vizantijskog sveta.
36:19Stefanove traženje mlade na zapadu razume se tamo gde je
36:24sila pobednica u Četvrtom krstaškom ratu vodila glavnu reč,
36:29reče o Veneciji,
36:30Ana Dandolo je unuka čuvenog mletečkog dužda Enrika Dandola,
36:35koji je imao istaknutu ulogu u osvajanju Carigrada.
36:38Dakle, okrećući se pobednicima,
36:42Srbi su vodili jednu pragmatičnu politiku.
36:45U okolnostima, kada je srpska država gotovo sa svih strana
36:49bila okružena rimokatoličkim vladarima,
36:52Stefanovo nastojanje da od pape dobije kraljevsku krunu
36:55bilo je jasno motivisano potrebom
36:57za međunarodnim priznanjem njegovog vladarskog ranga
37:01i očuvanjem države.
37:08I napisavši poslanicu ka velikom saprestolniku
37:12svetih i slavnih apostola papi,
37:15molio je da mu pošalje blagosloveni venac kraljevski.
37:19Bogom blagosloveni venac njemu poslaše
37:22da u istinu savršenstvom blagosloveno bude
37:25kraljevstvo otačastva njegova
37:27i prinesen bi blagosloveni venac u otačastvu njegovo.
37:32Srbija se uvek posmatra kao deo vizantijskog miljeja
37:36i u političkom i u kulturnom smislu,
37:38ali ne zaboravimo da u kulturnom je taj utjece bio veći.
37:43U političkom je tokom srednjih veka Srbija zapravo
37:47čitav svoj 11. i 12. vijek podredila borbi
37:50protiv izanijskog carstva.
37:52Konačna potvrda tog odvajanja bi trebalo da bude
37:55dobijanje zapadne kraljevski titule
37:58koja bi ih svrstala u porodicu zapadnoevropskih vladara.
38:03U svojim nastojanjima da postanu krunisani kraljevi
38:06i Stefan i Vukan pozivali su se na tradicije
38:09velikog kraljevstva od prva,
38:12starog srpskog kraljevstva Vojslavljevića.
38:15Prve korake ka toj kruni mi nalazimo od strane Stefana Nemanjčević 1998. godine
38:22u jednom pismu papi gde on objašnjava da je uvek sledio stope rimske crkve,
38:28da je kao njegov plaženo počuši otac Stefan Nemanja odan tome,
38:32iako mi prosto znamo da u realnosti, u praksi je i Nemanja,
38:36a i Stefan Nemanjče da su bili kao velike župani branitelji pravoslavlja.
38:41Ali je ta kruna bila nešto što bi njima obezbedilo
38:47i garantovalo nezavisnost u odnosu na Vizantijsko carstvo.
38:50On je morao da traži krunu sa zapada ukoliko je hteo da bude nezavisan vladar
38:56ko je protestao opreti toga, pa najviše su se buni njegov brat Vukan,
39:00Ugrska koja je stajala na tom putu i koja nije dozvoljavala papi
39:03da pošalje Stefanu Krunu bez obzira na njegove molope.
39:06Dan in demoment voda Grosžupan,
39:09od voda župan von der bruda des Stefan Nemanjč, Vukan,
39:16sich an den papst vante um eine königskrone zu erbiten
39:20mit dem sein alter titel des königs von Dioklia
39:24sozusagen noch mal befestigt werden sollte.
39:28Njega srećemo kao reksa,
39:30ali kralja Duklje, Dalmacije, Travunije, Hvosna i Toplice,
39:36znači njegova kraljevska titula je bila geografski ograničena.
39:42Znači on nije bio krunisan i kralj svih srpskih zemalja.
39:46Znači on je samo uzeo tu titulu u želji da obnovi Dukljansko kraljevstvo,
39:51da bi osnažio svoj položaj
39:53i nametno se kao pretendent na srpskih prestup.
39:55Da schritt dann doch der ungarische könig merkwürdigerweise
40:01eigentlich dagegen ein, denn das war der König Imre oder Emmerich auf Deutsch,
40:10der also verhindern wollte, dass hier ein neues Königreich in konkurenz zu Ungarn entsteht.
40:19Želja Stefana Nemanjića za kraljskom krunom tinjala preko 20 godina.
40:27Dolazi ta 1217.
40:29Tek nakon toga prvi put posle onog pokušaja s kraja 12. i početka 13. veka
40:35ponovo u taj spoljnopolitički diskurs srpske države, odnosno države Nemanjića,
40:41ulazi to pitanje kraljevskih krunja.
40:43E upravo je Stefan Nemanjić želeo da bude krunisani kralj
40:46i to je upravo i glavna ambicija da okupi sve srpske zemlje
40:50i da se po ugledu na nekadašnje veliko kraljestvo od prva,
40:54kraljestvo Mihajla i Bodina, sada formira kraljestvo svih srpskih i pomorskih zemalja.
41:01Prema jednoj verziji događaja, Stefan se posle venčanja Anom Dandolo
41:05na nagovor žene odrekao pravoslavne vere,
41:08a zatim je uputio poslanike papi i zatražio od njega kraljevsku krunu.
41:12Legati pape honorija trećeg krunisali su Stefana i Anu kraljevskim vencima,
41:19negde u posljednjoj četvrtini 1217. godine.
41:23Detali obreda i mesto krunisanja nisu poznati.
41:33Bio je krunisan po tim izvorima zajedno sa svojom kraljicom preko papskih legata,
41:40tako što se prethodno odrekao skizme u kojoj se do tada nalazilo.
41:45Da li je Stefanov iskorak prema pastu bio toliko dalekosežan ili ne,
41:51to danas, s obzirom na stanje izvora, nije moguće tvrditi.
41:55Nekog koraka u tom, neki korak u tom smislu je morao biti učinjen.
42:11Imamo pouzdane podatke da se od tada Srpsko krajovstvo smatra državom krajovskog ranga
42:20i da se Stefan Nemanjić smatra za prvovenčanog kraja svoje zemlje.
42:27Dada prično je Babila by Serbija izvora izvora.
42:37Dada je kompist izvora skizmije izvora,
42:42izvora izvora izvora,
42:44in utvecklung der Stellung Savas ein ortodox Orientiertes Königtum bleibt
42:52auf der anderen Seite, aber duldet in seinem Bereich auch katholische,
42:58römisch-katolische bistümer oder erzbistümer.
43:01Stefan se je dobio kraljevsku titulu 1217. godine i Srbija će od tada,
43:10pa tokom narednih skoro 130. godina biti kraljevina.
43:15U tom svetlu Nemojići su mogli da nastupaju i prema papstvu i prema drugim zapadnim vladarima kao deo njihovog sveta.
43:27Ali s druge strane, kao što znamo, Nemojići vladari su i posle 1217. i kako je vreme odmicalo, ostali odani
43:37pravoslavnom obliku hrišćanstva.
43:41Pismo iz 1920. godine sam Stefan obaveštova papu da je on sad reks koronatus, odnosno krunisani kralj.
43:49U srpskim izvorima se on javlja kao prvi venčani, prvo venčani kralj, kralj koji je prvi ovenčan kraljevskim vencem.
43:59Upravo hoće da naglasi da je on zapravo krunisani kralj.
44:03Srpski vladar je tako stekao međunarodno priznatu kraljevsku titulu.
44:08Detalji njegovog sporazuma sa papom i rimskom crkvom nisu poznati.
44:12Ali može se primetiti da je taj sporazum izazvao neželjene posledice u njegovoj državi i protivljenje njegovog brata Arhimandrita Save,
44:22koji je napustio Srbiju i vratio se u monaška obitavališta Svete Gore.
44:26Posle dobijanja kraljevske krune iz Rima moglo izgledati da je spojnopolitička orijentacija Stefanove kraljevine utvrđena za neko duže vreme.
44:37Međutim, do preokreta je došlo neočekivano samo nekoliko godina posle tog čina,
44:43a za preokret je bio zastužan Stefano brat Sava koji se u to vreme nalazio na Svete Gore.
Comments