- 2 days ago
DOMACE SERIJE ONLINE:
https://www.dailymotion.com/balkanbox/playlists
------------------------------------------------------------
https://www.dailymotion.com/balkanbox/playlists
------------------------------------------------------------
Category
📺
TVTranscript
00:00:29Transcription by CastingWords
00:00:34Transcription by CastingWords
00:01:04Transcription by CastingWords
00:01:20Transcription by CastingWords
00:01:21Nevesinje se kao grad prvi put pominje 1420. godine, a prvi pisani pomen o Nevesinju tiče se dva velika istorijska
00:01:30događaja, dobijanja autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve i osnivanja Humske episkopije 1219. godine.
00:01:39U februaru 1463. godine velika turska vojska napala je i jednim dijelom opustošila Hercegove teritorije.
00:01:49A u ljeto 1465. poslje jakog udara Turci su napravili uspješan prodor i to je bio početak kraja Slobodne Hercegovine.
00:01:59Nakon velike teritorialne reorganizacije Osmanske države 1867. godine osnovan je Bosanski vilajet kao pokrajina Osmanskog carstva.
00:02:12Imao je sedam sanđaka, od kojih je sedmi bio hercegovački sa sjedištem u Mostaru.
00:02:18Hercegovački sanđak dijelio se na 11 kadiluka, od kojih je sjedište jednog kadiluka bilo u Nevesinju.
00:02:26Istorijski izvori koji se tiču položaja srpskog, uopšte hrišćanskog strenovništa, počinjenog strenovništa do 19. vijeku su veoma brojni.
00:02:36I oni između ostalog ukazuju na ogromne feudalne porezke terete kojima je hrišćansko strenovništvo bilo izloženo praktično kroz cijeli 19.
00:02:47vijek.
00:02:47To je vijek velikih reformi Osmanskog carstva, vijek kada Osmansko carstvo pokušava da se modernizuje i u jednom političkom, vojnom,
00:02:55ekonomskom smislu se približi nekom idealu zapadnog svijeta i modernih zapadnih država.
00:03:01Sve te reforme su iziskivale ogroman novac. Osmansko carstvo je do novca dolazilo na dvojaki način.
00:03:07Bilo da se je zaduživalo, bilo da je povećavalo namete, odnosno poreze, a opet taj teret reformi je konačno padao
00:03:15na leđa počinjenog hrišćanskog strenovništva.
00:03:18Ako recimo imamo u vidu da je 870. godine dug ukupni Osmanskog carstva iznosio oko 200 miliona funti sterlinga, a
00:03:30da je kompletan budžet Osmanskog carstva za tu godinu bio 18 miliona,
00:03:35a njihovi dugovi po kreditima i kamatama bili 15 miliona, onda je jasno kako dužničko ropsto je bilo zapalo Osmansko
00:03:43carstvo u tom periodu.
00:03:44Zbog toga je i bio jedini način za vraćanje tih dugova, u stvari dodatno porosko opterećivanje raje.
00:03:52Neposredno pred ustanak 90% stanovništa u Turskoj caravino živilo je na selu i bavilo se agrarom.
00:04:02A to agrarno pitanje bila i najbolnija tačka Turske caravine, jer za razliku od feudalizma na zapadu,
00:04:11gdje je zemljište bilo privatna svojina u Turskom carstvu, sve je bilo u vlasništu države i sultana.
00:04:20To su koristili lokalni moćnici feudalci, age, begove, spahije, da na svoj način i na svoju ruku ubiraju poreze
00:04:29i tako još više pogoršavaju onako težak položaj hrišćanskog naroda, ono smog metova koji su radili na njihovoj zemlji.
00:04:41Istraživači su pronašli 97 raznih oblika poreza, nameta, na drvarinu, na travarinu, na kazaneju, na koze, na ovce, na krave,
00:04:53na muške glave.
00:04:54Nema našta nisu plaćali poreze, a zulum domaćih feudalaca se nije više mogo podnositi,
00:05:03i onda su prosijenili da je jedini način da se oružano suprosavili.
00:05:12To se karuđeli. Poklaće ih. Turci će ih poklaći.
00:05:19To ta Ciguman zapomaže.
00:05:22Ludi! Ludi! Jeste li hrišćani? Spasavajte svetu braću. Turci će ih poklaći. Ludi!
00:05:30Jo, meni doboga. Vježi, sinko, ne gledaj nesreću.
00:05:43Braćo! Braćo! Braćo! Jeste li hrišćani? Jeste li hrišćani?
00:05:49Ne čekajte, kad Turčin tamo sjeće, ka luđere.
00:05:55Oči naš, iše jesi na nebesih, da svijati svijajne odvoja.
00:06:05Sramota me mićo pred ovim narodom da mirno sjedimo i gledamo.
00:06:09Platit će to oni. I to ćemo dočekati.
00:06:13Predustanak Srez Nevesinski brojao je oko 19.000 duša.
00:06:18Većinom pravoslavnih Srba, manjim dijelom muhamedanaca,
00:06:21a katolika, kao ni drugih narodnosti, nije ne bilo.
00:06:25Do ustanka u Nevesinji su postojale samo dvije crkve.
00:06:28Jedna u Kifinom selu, a druga u Biogradu.
00:06:35Na malu gospojinu, 20. septembra 1874. godine,
00:06:40kod crkve u Biogradu, sastali su se nevesinski glavari
00:06:44i odlučili da se podigne ustanak za oslovođenje
00:06:48od više vijekovne osmanske vladavine.
00:06:51Na sastanku je zaključeno da se od Crne Gore
00:06:54zatraži podrška i pomoć za dizanje ustanka
00:06:57na proljeće sljedeće godine.
00:07:17Dobro mi došli, moji hercegovici.
00:07:29Znam da nije dobro, ali da će Bog bit će bolje.
00:07:32Nije dobro, česti ti knježe.
00:07:34Zato smo i došli kod tebe.
00:07:36Napisali smo žalbu na turske zulume,
00:07:39koje su potpisali i muhole stavili svi nevesinski prvaci.
00:07:43Pa smo mislili česti ti knježe,
00:07:45da je ti pošalješ sultanu Carigrad.
00:07:48Ali i to nije jedini razlog našeg dolaska.
00:07:53Došli smo tražiti da tebe vlagoslov
00:07:55da na proljeće dižemo ustanak u nevesinju.
00:08:02Dragi moji nevesinci,
00:08:05tivna je, junačka je ta vaša želja.
00:08:09Ma još nije došlo vrijeme za ustanak.
00:08:13Znam,
00:08:15Znam da vi nije lako živjeti pod Turčinom,
00:08:17ma još težeš njime ratovat.
00:08:20Trpite.
00:08:22Čekajte bolje vrijeme.
00:08:24A kad to vrijeme dođe,
00:08:25ja ću vi rado pomoći.
00:08:27Tako mi Bog pomoga.
00:08:30Živi, o gospodaru.
00:08:31No se mi nemamo kud vraćati u narod,
00:08:35niti smijemo,
00:08:36ako ne ponesemo tvoj dobar odgovor
00:08:38i blagoslov za ustanak.
00:08:40Mi se u tvoju pomoć tvrdo uzdamo.
00:08:42Ama ona nam je sad potrebna.
00:08:44Daj nam džebane i oružja.
00:08:46Ostalog svega imamo.
00:08:48Pa kad dođe proljeće,
00:08:50vidjet ćeš gospodaru šta su kadri učiniti nevesinci.
00:08:53Zašto su tako pregli nevesinci,
00:08:56da se pokodlju s Turcima u sred Hercegovine?
00:08:58Pregli gospodaru više no ikad od Kosova.
00:09:02Samo te molimo,
00:09:04nemoj nas vraćati bez tvoje pomoći i blagoslova.
00:09:08A za ostalo, kako nam Bog dragi da,
00:09:11ko bude njegova volja pa se oslobodimo,
00:09:14mi stari ne žalimo što ćemo izginut.
00:09:15Bar će naša djeca oslobodi poživjeti.
00:09:18A ono ako ne bude njegova volja,
00:09:21bolje je da izginemo.
00:09:22I mi djeca.
00:09:24No do vijeka da robujemo prokletom tručinu.
00:09:29Bala, kad ste tako opregli, Sokolovi.
00:09:33Ja vi ne mogu odreć moju pomoć.
00:09:36Pričekajte da svane prođeće.
00:09:39Tad će vam se isturit džebane i oružja.
00:09:42A do tad dobro pazite da vi Turci ne bi zao opravo znali.
00:09:46Da biste grdno prošli.
00:09:48I od ostanke ne bi bilo ništa.
00:09:55Čuvajte se, braćo.
00:09:58I da Bog jaki da, da vi bude sračno.
00:10:01Živi u gospodaru.
00:10:051872. godine u Berlinu se sastaju ruski, njemački i austro-ugarski car.
00:10:12Osnova njihovih dogovora jeste podjela osmanskog carstva.
00:10:17Njihov dogovor dovodi do toga da knjaz Nikola, koji želi da u potpunosti kontroliše hercegovačko pitanje,
00:10:28prihvata sve što su dogovorili Rusija, Njemačka i Austrija.
00:10:341875. godine, prilikom obilazka Dalmacije, austrijski car se sastaje sa knjazom Nikolom u Kotoru.
00:10:42Međutim, austrijski car mu jasno stavlja do znanja da više neće tolerisati nikakve samo inicijativne borbene aktivnosti knjaza Nikole.
00:10:52Knjaz Nikola to prihvata vjerovatno imajući obećanja o izvjesnim teritorijalnim ustupcima.
00:10:59Knjaz Nikola Petrović je uvek vodio pomalo, kako bih rekao, dvoličnu politiku.
00:11:06S jedne strane je verni prijatelj Rusije, s druge strane je u izvjesnom smislu saveznik Austrije, odnosno Austro-ugarske.
00:11:13Ja bih naveo ovde jedan detalj iz njegovog pisma Franji Josifu, jer Franji Josif putuje po Dalmaciji aprila 1885. godine,
00:11:21pre susreta u Kotoru, on kaže, zašita koju njegovo veličanstvo ne prekida da daje crnogorskom narodu,
00:11:29nalažem i dužnost da se udružim sa onima koji se vesele danas dolazkom vašeg veličanstva u prestonicu Dalmacije.
00:11:38Naravno, shvatevići politiku knjaza Nikole, koji je u to vrijeme gledao da iskoristi najviše događanja u Hercegovini,
00:11:46u korist Crne Gore, a da pri tome na sebe ne navuče bijez ili Turaka ili Evropskih sila.
00:11:53Hercegovacki ustanici su sve češće počeli da se obraćaju u Srbiju, na Beograd,
00:11:59mada u određenim istorijskim periodima u Beogradu nije postojala jasna volja i želja da se krene u ustanak i da
00:12:07se taj ustanak podrži.
00:12:08Treba uzeti obzir činnicu da je knjaz Nikola kao i srpske vladarske porodice, odnosno u tom trenutku dinastije Obrenovići,
00:12:18njegov najveći, da kažemo, politički rival, knjez Milan Obrenović, znači oni su imali praktično istu ideju da se dođe do
00:12:25jedinjenja srpskog naroda i stvaranje jedne jedinstvene srpske države,
00:12:29ali knjaz Nikola je smatrao da Crnagora, odnosno njegova dinastija, dinastija Petrović, treba da bude taj pijemont, taj centar,
00:12:38taj pokretački motor u tom procesu jedinjenja srpskog naroda i zbog toga je dolazilo do, u velikoj meri, sukoba sa
00:12:46knjezom Milanom
00:12:48i sa vladajućom dinastijom Obrenović u Srbiji, s tim što je i Milan imao jako loše mišljenje o knjazu Nikoli,
00:12:55što potvrđuju i mnogi britanski diplomatski izveštaji, jer je on smatrao da je knjaz Nikola produžena ruka carske Rusije
00:13:04i da u stvari preko njega Rusija želi da ga ukloni sa prestola, pa čak i da ga fizički likvidira.
00:13:12Gospodine Vojvodov!
00:13:15Ima nas dvojice. Kojeg ste zvali?
00:13:18Vas, Vojvodov.
00:13:20Ali mogu i obojci da saopštim.
00:13:26Ovi dobrovoljci što sam ih doveo iz Srbije, mi smo ti kao neka akontacija.
00:13:32Njegovo visočanstvo knjez poručuje.
00:13:34Dalja pomoć sledi kad zatražite pripojenje hercgovine Srbije.
00:13:39Kako da to shvatim? Kao vašu šalu ili šalu njegovo visočanstva?
00:13:44Što se mene tiče, ja bih to rade uzeo kao šalu Vojvodu.
00:13:48Ali njegovo visočanstvo je već postavljali svoju sliku.
00:13:50Evo, da vam se nađe kad postanete srpska pokrajina.
00:13:56Što je peko?
00:13:58Dobre si volje pa ne htjedo da zanovijetam.
00:14:02I sa Cetinja stigla na dlaku ista poruka.
00:14:05Velik njaz, pripajajajte se hercegovci Crnoj gori.
00:14:09Ali ne posla sliku, no punu vreću crnogorskije grbova.
00:14:14E sad, kad bismo ih htjeli, u kojem carstvu da se privolimo?
00:14:19Obojica uprla da šire svoju vlast.
00:14:22Pa ti sad ajde, udovoljim.
00:14:25Prije i na samom početku ustanka,
00:14:27Harambaše, Pero, Tungus i Stojan Kovačević
00:14:30bili su najaktivniji u borbi.
00:14:33Stojan Kovačević je sa svojom četom udarao na najopasnija mjesta.
00:14:37Presretao vojne transporte,
00:14:39otimao im oružje i hranu i dijelio sirotinji.
00:14:43Pero Tungus je 5. jula 1875. godine
00:14:47na Četnoj poljani na planini Bišini
00:14:49napao turski karavan i oduzeo im
00:14:52značajne količine oružja, municije, hrane
00:14:54i drugih namirnica namjenjenih za turski garnizovnu nevesinju.
00:14:59Pero Tungus je legendarni Harambaša.
00:15:0440 godina je bio Hajduk.
00:15:08Od toga 20 kao Harambaša, to je najveći čin među Hajducima.
00:15:12On je dijelio pravdu i vršio osvetu za zlodjela koju su Turci.
00:15:17Radili tako da je i ovaj pucanj ubrzo nevesiku pušku.
00:15:23Jer Pero je saznao da iz Mostara kreće 50 natovarenih konja
00:15:30sa hranom, municijom, oružjem iz Mostara za tursku vojsku u nevesinje.
00:15:35I sa svojom četom izabrao je jedno divno mjesto za busiju, zasio tu, sačekao taj karavan.
00:15:45Desetak pratilaca odmah su ubili.
00:15:48Konje na tovoren uzeli i odveli tamo u Biograd kod crkve, gdje inače bila logistička baza pustanika.
00:15:59Prva varnica ustanka upavljena je u nevesinju.
00:16:04Prvo tim napadom na karavan Harambaše Pera Tunguza.
00:16:09Kasnije kada su Turci pokušali da se obračunaju sa tom hajdučkom četom Pera Tunguza,
00:16:13u stvari u potirisanjima, ne letali su na oružane srpske seljake predvođenje svojim glavarima.
00:16:20I taj prvi oružani suukok kod Krekova 9. jula je u stvari palio varnicu Hercegovačkog ustanka.
00:16:44To vrenje u narodu i turski zulumi, naravno i svi ovi aspekti o kojima smo do sada govorili,
00:16:51uslovili su da taj ustanak bukne u nevesinju i da bukne sa tom silinom i snagom
00:17:00koja je prosto zaprepastila i Turke, ali i evropske sile, ali koja je ustalasala i ostale dijelove Hercegovine,
00:17:09tako da za vrlo kratko vrijeme sva Hercegovina se nalazi u stanju ustaničkog vrenja.
00:17:17Nevesinci, nevesinski prvaci, knjezovi, ugledni ljudi su znali da će Turci zato napraviti krvavu osvetu.
00:17:26I odlučili su da se više ne razilaze, da svakodnevno budu na vezi i da budu skupa
00:17:33i da prate Turke šta pripremaju, kakvu odmazu, kakvu osvetu.
00:17:40Tako da su 27. juna u crkvi na Drenoviku, u Kifnu selu, došli, pričestili se, zakljeli se da nema nazad,
00:17:53da se borba nastavlja i taj susret je dvije regularne vojske, znači Turska regularna vojska i ustanička vojska.
00:18:04Sukobili su se iznad sela Krekova na jednoj nekropolis tečaka.
00:18:09Turci su prije početka puškaranja tražili pregovore da se dogovore kako da riješe taj problem.
00:18:16Međutim, ustaniči su primijetili da se Turska vojska raspoređio i da želi da ih opkoleje i odbili su pregovore.
00:18:27A onda je jedan Turčin ranio Anta Gutića i to je okidač bio koje je počela ucnjava.
00:18:36I svi su u stvari čekali prvu varnicu koja će dovesti do tog ustanka.
00:18:48Kada je već se Nevesinje upalo, nije trebalo dugo čekati da čitavu Hercegovinu zahvati taj plamen ustanka,
00:19:00posebno onog trenutka kada je knjaz Nikola shvatio da ne može vući konce hercegovačkog ustanka ako ne podrži ustanike.
00:19:09Dakle, on je u prvo vrijeme pokušavao da zadrži ustanike. Kada mu to nije pošlo za rukom, onda je poslao
00:19:16ljude preko kojih će onda kontroliše ustanak.
00:19:19Tada se vraćaju i hercegovački glavari sa sjeveroistoka Hercegovine, Bogdan Zimonjić i ostali,
00:19:27koji čija pojava, naravno, u njihovim krajevima automatski dovodi do novog uzbuđenja naroda, do kupljanja naroda.
00:19:36Recimo, odred Bogdana Zimonjića je imao oko hiljadu ustanika.
00:19:42Lazar Sočica u pivi je imao sa sobom oko hiljadu i pol ustanika.
00:19:46Maksim Baćović je imao oko 600 banjana.
00:19:48To je bila respektabilna vojna sila, ali ne treba tu zaboraviti ni katoličko stanovništvo u popolu u polju,
00:19:56predvođeno Don Ivanomusićem, s tim što njihov pokret ima specifičnosti zato što je vezan za Austro-Ugarsku.
00:20:07Dok se ustanak širio, Mićo Ljubi Bratić i Aleksa Jakšić su 27. jula 1875. godine u Biličkom selu Vrańska
00:20:16organizovali skupštinu ustaničkih starješina,
00:20:19kako bi formirali privremenu hercegovačku vladu i izabrali rukovodstvo u stanka.
00:20:26Braćo, umjesto da se prepirete oko Turskije glava,
00:20:30izaberite sebi komandanta i vojvodu. Vrijeme vam je.
00:20:34Pravo, velišpeko. Gornja Hercegovina se bi izabrala vojvodu.
00:20:38Vrijeme je da i mi pred jednim kapu skinemo.
00:20:41Ja bi da to bude, Mićo.
00:20:43Ne brzaj, Musiću. Ne brzaj. I drugi se pitaju.
00:20:46Zašto baš, Mićo? Zašto?
00:20:49Oči su mu vidjelje svijeta, pa neka on piše i dalje prograse.
00:20:52Neka tjera politiku, ali da vodi vojsku. Ne.
00:20:55Vala, danas je mudro. Vodi je vojsku, kapetane.
00:20:57Ljudi, treba nam vojvodska ruka i jedna komanda.
00:21:03Ali da međunama ne bude prepirke,
00:21:06pozvat ćemo i pitati sve glavare Južne Hercegovine.
00:21:09Neka i oni odluče.
00:21:10Amin.
00:21:14Manastirska zvona.
00:21:18Vijekovima se ovdje nisu čula zvona.
00:21:31Zvona u Hercegovini.
00:21:40Mićo Ljubi Bratić je bio veoma, veoma sposoban čovjek.
00:21:44Za svoje doba je jedan od najpismenijih ne samoustaničkih vođa,
00:21:49nego i ljudi toga vremena.
00:21:51Znao je više stranih jezika.
00:21:52I što je interesantno, jedini je imao veze i kontakte sa ljudima iz Evrope.
00:21:58Dopisivao se sa Đuzepeom Garibaldijem, održavao sastanke sa novinarima svih značajnijih evropskih listova.
00:22:06Ljubi Bratić na ovom skupu, 27. jula 1875. pokušava za predsjednike vlade da postavi ili Svetozara Miletića,
00:22:17radnika nacionalnog iz Vojvodine, ili da on preuzme vladu i da rukovodi Ustanku.
00:22:24Knjaz Nikola je bio ogoršćan.
00:22:26Zbog čega? Zbog toga što je Mićo Ljubi Bratić imao veoma jasnu viziju u kojom smjeru treba da ide Hercegovački
00:22:34ustanak.
00:22:35Ona je prvo je skupštine u manastiru Kosijerevo, kada je pokušavao da formuliše ustaničke ciljeve,
00:22:41da formira ustaničku vladu i da se proglasi vođa Ustanka, što je nesumnjivo, trebao da bude on.
00:22:47Ljubi Bratić pokušava tom Ustanku da da jednu organizovanu formu, jedne organizovane ustaničke vojske,
00:22:57jednu vrstu ustaničke uprave, kao što je to bilo u Karadžorđivoj Srbiji.
00:23:01E to je ono upravo što nije odgovaralo knjazu Nikoli, jer je sve konce Hercegovačkog ustanka htio da drži u
00:23:07svojim rukama,
00:23:07a pogotovo nije dozvoljavao da se Hercegovci organizuju na taj način, kao organizowana ne samo vojna sila,
00:23:18nego da počnu da pravi te neke državne strukture koje bi bili oponenti Crnoj Gori.
00:23:25I on šalje u logor u Vranjsku ljude koji su mu vjerni i za koje zna da ga neće izdati.
00:23:33Njegovo slanje peka Pavlovića u Hercegovinu je rezultat činjenice da su peko Pavlović i njegovi ljudi
00:23:41više godina ratovali u tim hajduškim akcijama po Hercegovini i da je peko Pavlović znao gotovo svakog Hercegovca lično.
00:23:50Postoji fond Vojvode Mića Ljube Bratića i u njemu jedno poduže pismo upućeno Vojvodi Božu Petroviću
00:23:57koji objašnjava uopšte šta se je dešavalo na toj skupštini, na kakav ružan način su u to vrijeme postupili
00:24:05peko Pavlović i ti emisari knjaza Nikole prema Miću Ljube Bratiću i uopšte Hercegovačkim ustavnicima
00:24:12da do te mjere da je čak i život Mića Ljube Bratića bio ugrožen, da nije bilo ustaničke čete
00:24:21koja ga je prosto spasila od peka i njegovih ljudi, tu je moglo da dođe vrlo lako do kru prolića
00:24:29između Hercegovaca i Crnogoraca.
00:24:38Napad na Nevesinsku kasabu je počeo u ranjutarnjim časovima 29. augusta 1275. godine.
00:24:46Signal za napad je bio oglašavanje Hođe sa Nevesinske džamije koje je pozivao na prvu jutarnju molitvu.
00:24:52Na taj znak ustaniči su krenuli napad i u toku prije podnevnih sati uglavnom zauzeli
00:24:59su dobar dio Nevesinske varoši. Tu se prikupilo oko 2700 ustaničke vojske Hercegovačke,
00:25:11a došlo je oko 700 dobrovoljaci iz Crne Gore koji se zvali Jajor. Međutim, zbog toga što su imali prilično
00:25:22oskudno
00:25:22na oružanje, zbog toga što je Crnogoraca branjena vrlo organizovanom odbranom,
00:25:29ustaniči nisu uspjeli da zauzimu Crnogoraca u kojoj se je branula redovna
00:25:34Turska vojska i u popodnevnim satima, kad su uvidjeli da to ne mogu da urade,
00:25:40krenuli su ga se povlačeje.
00:25:43Nakrek, momči! Nakrek, povlači se! Nakrek, momči!
00:25:54Kad se analizira to kako su se ustanici organizovali i kako su izvršili napad,
00:26:01može se zaključiti da nije napad uspio i zauzimanje nevesenja zbog toga što nije bilo jedinstveno komandovanje.
00:26:09Drugi razlog zašto nije zauzeto nevesenje jeste što su ustanici imali daleko slabije na oružanje.
00:26:17Nisu imali artiljerije, za razliku od Turaka, koji su imali u tvrđavi jednu bateriju topova i kojom su nanosili velike
00:26:25gubitke ustaničkim jedinicama.
00:26:29U ustanici su imali hladno oružje, većinom svaki je imao neki nož ili neki bodež.
00:26:34Malo bolje na oružani imali su jatagane i hanđare sa kojim su mogli nešto da urade u borbi prsa u
00:26:43prsa.
00:26:43Od vatrenog oružja imali su kubure koje su služile za blisku borbu.
00:26:49Poneko je imao i neki revolver koji se pojavio u to vrijeme, a od pušaka su imali džeferdare.
00:26:57To su puške koje se punile spreda, takozvane sprednjače ili kremenjače.
00:27:02Paraleli su se na kremen sa zadnje strane, čija je priprema za deisto bila vrlo spora i zahtjevala je više
00:27:10vremena.
00:27:11Tako da je taj način borbe sa takvom vrstom oružanja nije davao velike šanse za ustanike.
00:27:20To je bio osnovni problem ustanika jer nisu imali topove.
00:27:23A bez topova se utvrđenja nisu mogla uzimati i zbog toga je njihova taktika bila presjecanje putnih komunikacija
00:27:31kojim bi Turci mogli da se nadbijevaju ratnim materijalom i hranom svoje garnizone.
00:27:36A posebno su im u tom smislu bili veoma važni Nikšićki garnizon i garnizon u Goransku.
00:27:43I zbog toga će one najveće bitke, u stvari hercegovačkog ustanka, se i voditi na tim pravcima
00:27:50prema pivi u klancu duge prema Nikšiću.
00:27:53Naročito su značajne dvije bitke koje su vođene u dugi.
00:27:58One su vođene 14. i 28. aprila.
00:28:03Turska vojska na veliki petak 14. aprila kreće da snabdi ova svoja dva uporišta, u ovom slučaju Nikšić,
00:28:11i kreće sa 25 bataljona koji bivaju zaustavljeni od hercegovačkih ustanika, gdje je nanešen poraz vojstici koja je krenula iz
00:28:26Gacka.
00:28:27Nakon tog poraza, Turci pripremaju drugu akciju za snabdjevanje Nikšića.
00:28:35Ovaj put je angažovano 28 bataljona koje je bio tamo duga, to je jedan klanac.
00:28:41Sopolo su uzvišenja, tako da je lako napraviti zasjede.
00:28:46Prema nekim izvorima u ovim akcijama je pognulo više hiljada Turaka u prvoj i drugoj bici na dugi.
00:29:00Odijek pucnja Nevesinske puške širio se Evropom i privukao mnoge dobrovoljce iz Italije, Srbije, Rusije, Češke, Slovenije i drugih evropskih
00:29:11zemalja.
00:29:11Od njih je u augustu 1875. godine formirana legija dobrovoljaca kojom je komandovao Mićo Ljubi Bratić.
00:29:20Dobrovoljcima se priključila i holandska princeza, Žana Merkus.
00:29:37Gospodine Vojvodo, legija strani dobrovoljaca u Hercegovini stavlja se pod vašu komandu.
00:29:42Pod oružjem su garibaldinci, dobrovoljci iz Njemačke, Francuske i Engleske i jedan dobrovoljac iz Holandije.
00:29:48Ukupno pod oružjem dvije stotine i jedan vojnik.
00:29:52Velimir Kostic, poručnik iz Kagojevca.
00:29:55Postrojene čete dobrovoljaca iz Srbije.
00:29:58Vodnik Miroslav Hubmajer iz Ljubljane.
00:30:00Četa dobrovoljaca iz Slovenije, Hrvatske i Dalmacije.
00:30:03Očekuje vaše naređenja.
00:30:07Vladimir Petrović Kuznjecov.
00:30:09Pod mojom su komandom dobrovoljci iz Rusije, Polske i Češke.
00:30:38Dijeluje mi kao neki ratnik.
00:30:39Sveti Dimitrije, tokom srednjeg vijeka poštovan je kao jedan od najvažnijih hrišćanskih vojnika.
00:30:48Ja sam se i priključila ovoj borbi kako bi pomogla porobljenim hrišćanima koji se bore za slobodu.
00:30:55Za vjeru Hristovu.
00:30:57Hrvatskoj, ovdje se narod sam organizovalo.
00:31:00Nije mogao više da trpi turski zulom.
00:31:04Ja sam htio da se uvede neki red.
00:31:06Da se napravi Hercegovačka skupština, vlada, rukovodstvo.
00:31:10Da mi rukovodimo ovim ustankom.
00:31:12Teško da će se ovdje uspostaviti red.
00:31:15Da.
00:31:17Osjetio sam to na svojoj koži i na skupštini u Vranjskoj.
00:31:21Ljudi te ovdje narazumiju.
00:31:23A imeni djeluješ kao neki idealista, često.
00:31:28Zagovaraš neke humane načine ratovanja ovdje.
00:31:33Gdje se glave odsjecaju.
00:31:37Mogla bi ti, makar kao holandska princeza, da me o tome razumiješ?
00:31:42Razumijem te ja.
00:31:44Samo te ne razumije većina boraca.
00:31:48Ovdje vladaju mači oganji.
00:31:51Podi se rato do istribljenja bez milosti.
00:31:55Hrišćani su željni slobode.
00:31:59Nikad nije bio povoljni trenutak za ujedinjenje srpskog naroda.
00:32:02A to ne može bez surovosti.
00:32:05I bez velikih žrtava.
00:32:09Zato te Turci zovu krmaz šeitan.
00:32:14Šta to znači?
00:32:16Srveni djavo.
00:32:17Je li to zbog moje kose?
00:32:21Malo zbog kose, ali više zbog hrabrosti i zbog veštine baratanja oružja.
00:32:27Ja sam došla ovdje da se borim, ali i da dobar dio svog bogatstva uložim u ovaj ustanak.
00:32:33Nemate topove.
00:32:35Samo zastarijele puške.
00:32:37Nemate uniforme.
00:32:39Ljudi su u svojoj odjeći i obući koja je prilično pohabana.
00:32:44Da.
00:32:45Bez topova ne možemo da dobijemo ovaj rat.
00:32:47Razgovarala sam sa nekim francuskim oficirima i rekli su mi da je za kupovinu jedne baterije od šest topova potrebno
00:32:5420.000 franaka.
00:32:56Ja ću tebi dati 30.000.
00:33:00Za taj novac možemo da kupimo i puške, o straguš?
00:33:04Ne, ne.
00:33:05Za puške ću ti dati drugu sumu, ali imam jedan uslov.
00:33:10Koji?
00:33:13Zabranjujem ti da govoriš o sumi koju sam ti dala.
00:33:18Ispoštovat ćemo to.
00:33:24Imaš li još neku želju?
00:33:26Imam.
00:33:28Želim da budem komandir baterija topova.
00:33:31Ako dobijemo te topove, mnogo će nam značiti.
00:33:35Ne možemo da osvojimo ni jedan utvrđeni grad bez njih.
00:33:38Hoću da napadnem utvrđenja u Nevesinju, Gacku i Nikšiću.
00:33:43To ne mogu da dozvoli.
00:33:45Su više opasno za tebe.
00:33:48Kad sam tek došla, sumnjao si da mogu da jašem, da mogu da pucam iz puške.
00:33:53Pokazala sam ti da sve to mogu.
00:33:56Možeš.
00:33:58Ali ne možeš da napustiš dobrovoljačku legiju.
00:34:03Znači, u tome je problem, Vojvoda.
00:34:06Ti hoćeš da ja budem pod svojom komandom.
00:34:09Tako je.
00:34:13Dobro, ispunit ću ti želju.
00:34:21Plašeći se posljedica ustanka po međunarodne odnose.
00:34:25Velike sile su odlučile da pokušaju da izdejstvuju pomirenje između ustanjika i turaka.
00:34:31I sa tim ciljem su formirale konzularnu misiju koja je sredinom septembra 1875. upućena u Hercegovinu.
00:34:40Prvi put u istoriji Evrope predstavnici velikih sila su došli u planine, na noge po buljnicima.
00:34:49Ruski, francuski i engleski konzuli otišli su u Nevesinje, a austro-ugarski, njemački i italijanski u okolinu Trebinja.
00:34:57William Richard Holmes je bio jedan od najznačajnijih britanskih diplomatskih predstavnika na Balkanskom polostru, odnosno Osmanskom carstvu.
00:35:06I svi njegovi izveštaji, ne samo tokom Velike istočne krize, već i pre same Velike istočne krize, su izuzetno neobjektivni,
00:35:15odnosno jednostrani,
00:35:17jer on za sve nevolje koje su se dešavale na prostoru Bosne, a i Hercegovine, optuživao hrišćansko stanovništvo, odnosno srpski
00:35:26narod,
00:35:27a imao veliko razumevanje za osmanske vlasti, odnosno lokalne vlasti.
00:35:32I to je posebno došlo do izražaja nakon završetka ove konzularne emisije, kada je uputio jedan veliki izveštaj u Foreign
00:35:39Office,
00:35:40gde je veoma pristrasno govorio ustanicima, tvrdeći da su oni činili, navodno, užasne zločine protiv muslimana, protiv turaka.
00:35:49I ono što je posebno značajno jeste da je on optuživao susede, a pre svega knježevinu Srbiju,
00:35:56da je ona organizovala i pomagala ustanički pokret u Bosni i Hercegovine.
00:36:02Srpski ustanak na prostoru Hercegovine i kasnije Bosne će ulazkom Srbije i Crne Gore u rat protiv Osmanskog carstva,
00:36:12a potom i Rusko-Turski rat, izazvati vrlo važne istorijske događaje, važne po istoriju evropske civilizacije,
00:36:20koje poznajemo kao velika istočna kriza.
00:36:23I zapravo u vrijeme dok traju ustanci, velike sile, tu u prvom redu mislim na Rusiju i Austrugarsku,
00:36:30krojile su novu mapu Evrope, odnosno prije svega Balkanskog poluostrava,
00:36:34što treba posmatrati u kontekstu takozvanog istočnog pitanja,
00:36:38odnosno borbe za prevalast na prostoru jugoistočne Evrope ili Balkana,
00:36:43na onim oblastima ili nad onim oblastima sa kojih se Osmansko carstvo postepeno povlačilo tokom 19. vijeka.
00:36:51A Austrugarska želi da niko drugi ne dođe u Bosni i Hercegovini.
00:36:56Najviše se plaši bilo kako o srpskom utjece.
00:36:58Ona kaže ukoliko Srbija pređe Drinu, to će biti povod za rat.
00:37:04Isti slučaj je i prema Crnoj gori, iako manje prema Hercegovini.
00:37:08Znači, Austrugarska želi privremeno da održi suverenitet nad Bosnom i Hercegovinom
00:37:14do povoljnih prilika da ona dođe u posjed Bosni i Hercegovine.
00:37:18A mogućnost da Bosna i Hercegovina se oslobode i ujedine sa Srbijom, Crnom gorom,
00:37:25sa Austrugarsku je predstavljalo veliku opasnost ostvaranja jedne velike,
00:37:30južnoslovim zbolje reći, srpske države, koja bi njima sigurno bila oponentna Balkanu.
00:37:35S druge strane, Ruska imperija čitavo to vrijeme nastupa kao pokrovitelj hrišćana na Balkanu
00:37:42i te dvije sile su bile i najviše zainteresovane i one su i inicirale tu konzularnu misiju,
00:37:49kada su se diplomatski predstavnici prije svega u Srugarski i Rusije međusobno usaglasili
00:37:55da neće slati pomoć ustanicima i da će tražiti da se ustanak pacifikuje i da se riješi u okvirima Osmanskog
00:38:04carstva.
00:38:04Austrija koja je preko svog ministra jednostranih poslova Grofa Andrašija koji je vršio pripreme za okupaciju Bosne i Hercegovine
00:38:14primoravao Rusiju da prihvati te njezine uslove, zajedno sa Engleskom pravio plan kako da se ti njihovi uslovi ostvare
00:38:23i kako da se riješi to pitanje istočno, kako da se Turska što bezbolnije povuče sa tog prostora,
00:38:33a da što bezbolnije je Austro-Ugarska dođe na taj prostor.
00:38:36Odmah poslije neuspjeha konzularne misije, ministar spoljnjeg poslova Austro-Ugarske sa zvanjem predsjednika vlade, Grof Andraši,
00:38:44ocijenio je da Tursko oružje nije moglo da dokrajići ustanak.
00:38:49I sa još većom žestinom nastavio da nameće Austro-Ugarsku kao jedinog zaštitnika Hercegovine.
00:38:56Austro-Ugarska pokazuje najveći interes za ustanke u Bosni i Hercegovini.
00:39:01Ostalo mi je činjenica da je velik heroj izbjeg licalne teritorije Austro-Ugarske.
00:39:05S druge strane, takozvana Andrašijeva nota od 30. decembra 75. koja predviđa program reformi,
00:39:11prihvaćene je od strane svi drugih velike sila, pa i od Rusije.
00:39:15Zanimljivo je staći da je Andraševoj noti prethodio Gorčakovjev memorandum.
00:39:21Gorčakov je bio znameniti ministar spolnih poslova carske Rusije
00:39:25i on je da bi smirio situaciju na prostoru koja je bila zahvaćena ustankom,
00:39:31znači najprej Hercegovine, zatim Bosna,
00:39:33izna jedan svoj predlog koji je podrazumeo reformu kako uprave na prostoru Bosne i Hercegovine,
00:39:38tako i reformu samog porezkog sistema koji je bio jedan od glavnih uzroka izbijanja ovog hercegovačkog ustanka.
00:39:45Međutim, to nije naišlo na dobar prijem kako britanske diplomatije, tako austrijske diplomatije
00:39:52i Andraševa nota je u stvari kontraodgovor na sam Gorčakovjev memorandum.
00:39:59Ova nota se sastoji od pet tačaka, pet elemena,
00:40:04kod kojih je svakako najznačajnija ona koja se odnosi na uvođenje verskih sloboda,
00:40:08zatim da se ukine desetina, odnosno zakup na porez,
00:40:11koji je bio jedan od glavnih uzročnika iz same pobune,
00:40:15zatim da se direktni porezi koji su se prikupljali ostanu na toj teritoriji
00:40:22i da se formira jedna mešovita komisija koja bi u stvari kontrolisala
00:40:27kako se ta sredstva raspoređuju, kao i da se poboljša položaj seoskog stanovništva.
00:40:33Nemačka, Rusija, Austrugarska u Beču formiraju centar sporozumevanja
00:40:38i odakle idu ta reformna akcija Andrašija.
00:40:41Istovremeno, austrijski oficiri obilaze Bosnu i Hercegovinu,
00:40:45snimaju prave observacije, pripremaju se vojske na granicama Turske itd.
00:40:51Tako da je to jedna politika i po mojom mišljenju dobije nevremena,
00:40:54čekajući verovatno dalje korake Rusije.
00:40:57Rusija je u ovoj fazi saglasna za reforme u Bosni i Hercegovini.
00:41:01Vijesti o izbijanju nevesinskog ustanka su ubrzo po tom događaju
00:41:09pristigle i na prostor zapadne Bosne, odnosno bosanske krajine.
00:41:15Zaista se ustanak u aprilu i maju 1876. godine širi po bosanskoj krajini
00:41:22dobija jednu mnogo veću dimenziju i prema nekim istorijskim podacima
00:41:27preciznije izvještajima stranih konzula, među kojima su vrlo zanimljivi
00:41:32izvještaj britanskih diplomata.
00:41:35Na prostoru Bosanske krajine, Banja Luka, Prijedor, Derventa, Prnjavor,
00:41:40dakle u tom nekom četvoru uglu, u proljeće 1876. godine
00:41:45operiše između 10 i 12 hiljada srpskih ustanika.
00:41:51Ustanike u Hercegovini i ustanike u bosanskoj krajini
00:41:55povezivala je ista ideja, ideja nacionalnog oslobođenja i ujedinjenja
00:42:00i želja za sjedinjenjem sa slobodnom Srbijom i Crnom Gorom,
00:42:05stvaranje jedne zajedničke slobodne srpske države.
00:42:08Ono što ih je razdvajalo, suštinski razdvajala ih je geografija.
00:42:13Između prostora Bosanske krajine i Hercegovine,
00:42:16prije svega istočne Hercegovine, nalazi se središnja ili centralna Bosna,
00:42:21dakle prostor koji je veoma gusto naseljen muslimanskim
00:42:24i katoličkim stanovništom i zbog toga je ostvarivanje
00:42:28fizičkog kontakta između ustanika na prostoru krajine
00:42:32i onih u Hercegovini bilo nemoguće.
00:42:34Odlukom Vojne uprave na Crnogorskom Grahovu 29. februara 1876. godine
00:42:42rasformirana je dobrovoljačka internacionalna jedinica
00:42:46kojom je komandovao Mićo Ljubi Bratić,
00:42:48što je još više oslabilo njegovu poziciju
00:42:51i učinilo ga bespomoćnim usvočavanju sa obstrukcijom knjaza Nikole.
00:42:56Politika knjaza Nikole prema Hercegovini i Hercegovicima možemo slobodno reći
00:43:01da je u dosta slučajeva bila prilično nekorektna,
00:43:05pospuno kada je vidio da dolaze emisari iz Srbije,
00:43:09što je u njemu izazivalo posebnu vrstu bijesa,
00:43:16a kao što znamo, kasnije će Mića Ljubi Bratića
00:43:19uz pomoć Austrugarske, da potpuno skloni iz hercegovačkog ustanka,
00:43:24tačnije da njegov uticaj na hercegovački ustanak
00:43:27u potpunosti eliminiše.
00:43:35Javljam se iz Austrijskog zatvora u Lincu,
00:43:38gdje su mene i Mića Ljubi Bratića deportovale Austrijske vlasti.
00:43:44Pošto su nas prethodno 11. marta ove godine
00:43:47Austrugarske vlasti na prevaru uhapsile kod Imotskog
00:43:50u zapadnoj hercegovini.
00:43:54Ne znam kakva će biti naša sudbina,
00:43:56ali ako mi se nešto desi,
00:43:59sav ostatak svog imetka ostavljam hercegovini
00:44:02i velikom i hrabrom hercegovačkom narodu.
00:44:08Nikada o vas neću zaboraviti.
00:44:13Iako su bili izloženi velikim pritiscima i prijetnjama,
00:44:17ustanici su odlučili da nastave borbu
00:44:20do konačnog oslovođenja i turskog poraza.
00:44:23Prva bitka na Muratovici,
00:44:26koja je vođena 29., 30. i 31. oktobra,
00:44:31znači bila je to bitka koja je trajala tri dana,
00:44:36je posledica svih ratnih dešavanja
00:44:40još od avgusta 1885.
00:44:44Naime, tokom avgusta,
00:44:46Lazar Sočica kao jedan od najznačajnijih vođa tog ustanka,
00:44:50kreće u akcije po Hercegovini.
00:44:53I nakon tih uspjeha,
00:44:56turska vojska kreće ka Muratovici.
00:44:59U ovoj bici dolazi do žestokog sukoba,
00:45:03gdje je crnogorska vojska zbog
00:45:06pozicija koja je zauzimala,
00:45:10pravi izuzetno velike
00:45:11gubitke Turcima,
00:45:15mada kada su te stvari u pitanju,
00:45:18razne izvori nam daju različite podatke.
00:45:21A sav ko je crnogorac,
00:45:25kaprijed, kaprijed!
00:45:26U svakom slučaju, bez obzira na broj,
00:45:29ono što je najznačajnije,
00:45:31da je to težak poraz turske vojske.
00:45:35Sve te posledice ovog boja na Muratovici
00:45:39se svode na to da Turska gubi neke svoje pozicije,
00:45:43vidi se da više nije neranjiva.
00:45:47Prema tome, sama ta bitka na Muratovici
00:45:51znači najveći poraz,
00:45:53a možda i u čitavom ratu poraz turske vojske.
00:45:57Druga borba na Muratovici se vodi 23. februara.
00:46:01Ova borba se vodi od četiri sata popodne
00:46:03do jedan sat poslje ponoći,
00:46:06iz razliku od ove prve bitke na Muratovici,
00:46:08koja je bila tri dana.
00:46:10I u toj bici se dešava situacija
00:46:14da Turci snabdjevaju vernizonu Goranskom i Nikšić.
00:46:18Oni su ga snabdjeli, vraćali su se nazad,
00:46:20na Goliju je stigao glas
00:46:22da se turska vojska vraća u Gacko.
00:46:25Zato su ustanici trčećim korakom
00:46:30došli do mjesta gdje se povlačila turska vojska.
00:46:35S obzirom da je bio veliki snijeg, oni su imali problem i sa konjima, topovima.
00:46:40Propadalo se u snijeg, teško se kretalo, što su ustanici iskoristili.
00:46:45I u ovoj drugoj bici na Muratovici ubijaju 817 turaka.
00:46:50Dakle, ulazak Crne Gore u rat protiv Turske dao je sigurno novi zamah,
00:46:56ali i neku vrstu vojne organizacije hercegovačkom ustanku, hercegovačkim ustanicima,
00:47:02jer znamo da su oni tada formirani u bataljone i čete da je knjaz Nikola
00:47:08na Crnom Kuku postrojio hercegovačku vojsku.
00:47:12I zajedno sa hercegovačkim i crnogorskim bataljonima krenuo niz Hercegovinu.
00:47:18Međutim, moramo reći da je to nastupanje knjaza Nikola
00:47:21i kroz Hercegovinu bilo prilučno teatralno.
00:47:24Dakle, pred njim se nije nalazila nikakva ozbiljnija turska sila,
00:47:30a s druge strane napredovanje je bilo nedopustivo sporo.
00:47:35Do te mjere da mu čak ruski poslanik Jonin u jednom pismu kaže
00:47:42gospodare, poslušajte svog prijatelja, vodite rat tako da jste nastradati.
00:47:47Kaže, ako budete i dalje tako nastupali, izgubit ćete rat.
00:47:52Šta je njemu bilo bitno? Recimo, kad izbiju Gatačko polje,
00:47:56umjesto da udari na Gacko, koje je u tom trenutku nije bilo utvrđeno
00:48:00i tri taborani za amaso iz Vukla iz Gacka je krenula prema Nevesinju,
00:48:06on je obilazio kulu Čengića u Lipnijeku, pravio tamo manifestacije,
00:48:13uživao prosto u toj nekoj vrsti slave, kao da je on prvi koji je razorio
00:48:19kulu Čengića, zauzo i tako dalje. Tako da je kada je stigo u Nevesinje,
00:48:24znači vidio je da će Nevesinje biti veoma teško zauzijeti,
00:48:28posebno bez neke jake artiljerije i on je poslao dva hercegovačka
00:48:35i dva crnogorska bataljona u Bišinu da tu dočekaju prethodnicu Mukhtar Paše.
00:48:43Međutim, kada je Mukhtar Paša napao na ove istorene bataljone na Bišini,
00:48:48on ih je napao svojom snagom, glavninom, tako da su oni vrlo brzo bili opholjeni
00:48:54i jedva se izvukli tu uz velike gubitke, mislim preko 120 ustanika
00:48:58da je ostalo. A što je najgore, niko nikada nije ustanovio
00:49:03šta je bio smisao te bitke u Bišini. Šta su ti bataljoni radili u Bišini
00:49:08kad su dočekali Mukhtar Pašu, knjaz Nikola im nije pružio pomoć,
00:49:13znači nije poslao glavninu vojske da se obračuna sa Mukhtar Pašom,
00:49:17jeć što je najgore rješio je, ovaj naredio je povlačenje.
00:49:23Međutim, 15. jula je dok knjaza Nikola je na utreženje došao
00:49:26austrugarski ataše Temel i prema mnogim izvorovima rekao mu
00:49:31da bilo šta dalje da preuzima prema Ostaru nećemo se priznati.
00:49:36I on je tada odlučio da krene u ostupanje i u to ostupanje je krenuo
00:49:42narednih dana preko Slata i Lukavca i Korita došao je do Vučijeg dola gdje se odigrala bitka na Vučijem dolu.
00:49:51Do same bitke dolazi u trenucima kada knjaz Nikola smjenjuje glavno komandujućeg Petra Vukutića,
00:50:01uzima svu komandu u svojim rukama, smjenjuje i stanka Radonjića koji je na Bišini pokazao se kao izuzetno nesposoban
00:50:08i dočekujući ovu tursku vojsku na Vučijem dolu pravi raspored također da se suprotstave jedni osman paši,
00:50:19on na čelu Muqtara paši i Selim paši da se suprotstavi Gruban Cerović sa nevesincima.
00:50:26Tada u trenucima opsade ili odmiravanja snaga,
00:50:33da Crnogorci uspjevaju da dešifruju tursku trubu koja oglašava da su Turci ostali bez municije.
00:50:43Tada Crnogorci se prihvataju Jatagana i u čemu su bili i najbolji i u toj borbi izbliza su prosto raznijem
00:50:55tursku vojsku i to je najsijajnija pobjeda koja je uz pobjedu na fundini koja će biti 14. augusta,
00:51:03a to je bilo 27. jula, učita o Evropi dobiće ogromnu slagu.
00:51:11Od te tri vojvode, osman pašu je zarobio Luka Filipov Božović,
00:51:18Selim paša je ubijen,
00:51:19a Moktar Paša je jedva uspio da pobjene u Trebinju.
00:51:26Hercegovački ustanici nisu znali u tom trenutku.
00:51:30Naravno da to Nikola nije javno saopštavao,
00:51:34da su njihovi napori za oslobođenje i ujedinjenje sa Crnom Gorom u stvari uzaludni
00:51:42i da je Austrugarska već stavila neprstene govješake i na Hercegovinu i na Bosnu.
00:51:51I oni će zaista u narednom periodu uspjeti da učine velika čuda od junaštva
00:51:59i na Vučinjen dolu, gdje su većinu vojske činili hercegovački ustanici,
00:52:05ali to nije prvi put da Crnogorci pokupe slavu hercegovačkog oružja.
00:52:10Hercegovići su ginuli preuzimanju Podgorice, Bara, Nikšića,
00:52:16ginuli za oslobođenje tih gradova živeći u nadi da će opet krenuti prema zapadu,
00:52:23to je da će krenuti kroz Hercegovinu i da će osloboditi sve do neretve.
00:52:32Ja vam savjetujem da položite oružje.
00:52:41A je li mi to savjetujete kao austro-ugarski general i baron ili kao pravoslavni srbi?
00:52:52Prenosim vam naredjenje mog suverena.
00:52:57Mi smo to već odbili.
00:53:01Nitko u Evropi ne podržava vaš ustanak. Nitko.
00:53:06Ne možete da očekujete pomoć ni sa koje strane.
00:53:10Nemojte da se uzdate u ruska obećanja.
00:53:15Turska je već ranije porazila Rusiju.
00:53:19Ima i drugih hrišćanskih zemalja, osim Rusije.
00:53:25Što se tiče Srbije i Crne Gore, one su nemoćne da vam pomoglu.
00:53:32Poslušajte me.
00:53:35Iskoristite stečene prednosti.
00:53:37Prihvatite ponuđene povlastice.
00:53:41Inače ćete sve izgubiti.
00:53:45Mi smo već sve izgubili.
00:53:50Osim života.
00:53:54Naši domovi su razvareni.
00:53:59Sa Turčinom nema pomerenja.
00:54:05Istirat ćemo neprijatelje iz zemlje.
00:54:10Makar svi iskinuli.
00:54:13Zašto?
00:54:15Zašto da ginete kad možete lijepo da živite?
00:54:20To ćemo vam mi omogućiti.
00:54:25Ako ne budete polagali svu nadu u Austriju,
00:54:30sva dosad prolivena krv,
00:54:33bit će uzaludno.
00:54:34Gospodine Rodiću,
00:54:40mi ne želimo za okupatora,
00:54:43ni švabu,
00:54:45ni Turčina.
00:54:48mi se borimo za svoju slobodu.
00:54:57A tko će vam dati municiju,
00:55:01oružje,
00:55:04čime ćete se vi to boriti?
00:55:07kao i do sad.
00:55:10sabljama,
00:55:13noževima
00:55:14i zubima.
00:55:20Poslije svih stradanja
00:55:22i velikih ljudskih i materijalnih žrtava,
00:55:25umjesto skupo plaćene i zaslužene slobode,
00:55:28velike sile su na Berlinskom kongresu Bosni i Hercegovini
00:55:32dodijelile drugog okupatora,
00:55:35Austro-Ugarsku monarhiju.
00:55:37Brojni proglasi pobuljenih ustanika
00:55:39i njihovi zahtjevi za ujedinjenje sa Srbijom i Crnom Gorom
00:55:43uopšte nisu razmatrani.
00:55:46Odlukom velikih sila na Berlinskom kongresu
00:55:48ta toliko dugo čekana sloboda,
00:55:51nažalost, nije došla na prostor nekadašnjeg bosanskog pašaluka,
00:55:54odnosno Bosni i Hercegovine.
00:55:56Izneverena je ta nada slobode i ujedinjenja,
00:56:00odnosno, kako su govorili ustanici na prostoru Bosanske krajine,
00:56:05mi smo jednog okupatora zamenili drugim.
00:56:07Kada Kirilo Hadžić predaje oružja
00:56:10ustrugarskim okupacijonim jedinicama
00:56:12koje stupaju na tlo Bosanske krajine,
00:56:15Moštanički Iguman, jedan od učesnika,
00:56:17najvažnijih učesnika ustanka na prostoru Bosanske krajine,
00:56:21on daje jednu znakovitu poruku,
00:56:24istorijski veoma vrijednu,
00:56:25koje kaže kako smo se mi, Srbi,
00:56:28tri godine borili sa Turcima
00:56:30i krvarili za ideal nacionalne slobode i ujedinjenja,
00:56:35a vi, po znacima navoda švabe ili Njemci,
00:56:38prevarom dođu ste na gotovo.
00:56:40I prije neveske puške bili su brojni
00:56:46pobune, usanci, bune.
00:56:48Od Karadjordjevog usanka pa do neveske puške
00:56:51bilo je 14 ustanaka u srpskom narodu.
00:56:56Najznačajniji je, naravno, Karadjordjev usanak,
00:56:59pa onda neveska puška,
00:57:02kada se gleda na lokalnom nivou,
00:57:05a kada se gleda malo širo u evropskom smislu,
00:57:10onda je čak značajniji od Karadjordjevog usanka.
00:57:13Jer Karadjordjev usanak je osval u okviru Srbije,
00:57:17a neveska puška je zapalila balfan.
00:57:20Postoje razmišljanja da je upravo
00:57:23hercegovački ustanak,
00:57:25nakon prvog i drugog srpskog ustanka,
00:57:27upravo bio treći srpski ustanak
00:57:29i on zaista, kada se uzmu sve okolnosti,
00:57:32kada se uzmu svi ciljevi, plebnite ideje,
00:57:36je predstavljao tu želju
00:57:38hercegovačkog seljaka, srpskog seljaka
00:57:41u Hercegovini, zatim i Bosni,
00:57:42da se konačno oslobodi osmanjske vlasti
00:57:45i da se ujedini sa svojom maticom,
00:57:48odnosno u tom trenutku sa Knežovinom Srbijom.
00:58:04Je li istina?
00:58:07Došao sam da se dogovorimo za šutra.
00:58:10Šutra, šutra idemo na Goričko polje kod Trebinja
00:58:14da predamo Austro-Ugarskoj vojsci samo Ostraguše.
00:58:20A oružje koje su vam nosili oci i djedovi,
00:58:23nosit ćete i vi.
00:58:24A zašto da predamo?
00:58:26To je naredba svijetlog gospodara.
00:58:29Pa kao što vidite,
00:58:31Hercegovina je postala će Sarabečkog zemlja.
00:58:33A vi kao hrabri i vjerni sinovi svoje domovine
00:58:39treba da priznate Česaru u vlast.
00:58:42Znajte da knjazi Česar žive u ljubavi.
00:58:47Kao da su jedna familija.
00:58:50Vojvodu,
00:58:53mi smo se tri godine
00:58:55vorili sa Turcima.
00:58:57Tri godine krvarili za obraz.
00:59:01Mnogi su tim ratovima izgubili svoje najbliže.
00:59:04Neko oca, neko sina, neko brata.
00:59:08Ostali smo bez kuća, bez ognjišta.
00:59:10Jedino što imamo u životu je
00:59:12obraz i ovaj Alaj Barjak.
00:59:15Da.
00:59:19Alaj Barjak će te
00:59:22šutra predati
00:59:23Austro-Ugarskom generalu Jovanoviću.
00:59:27Vojvodo,
00:59:29kao što znate,
00:59:30ovaj mi je Alaj Barjak
00:59:31predao svijetli gospodar iz svoje ruke
00:59:33na crnom kuku.
00:59:35Kad je ona bila na okupu
00:59:36sva crnogorska i hercegovačka vojska
00:59:38pred polazak na vojnu.
00:59:39Gospodar mi reče,
00:59:41junače,
00:59:43evo ti ovaj Alaj Barjak,
00:59:46nosi ga pošteno
00:59:48i ne daje ga drugome
00:59:49dok u tebi hrabro srce kuca.
00:59:52Do danas ja sam ga pošteno nosio
00:59:54po svijem bojištima u Hercegovini.
00:59:58Mnoga moja braća su oko njega pala.
01:00:01Potokom se krvi prolivalo
01:00:04da se očuva velika,
01:00:07visoka čast
01:00:08ovog Alaj Barjaka
01:00:10pa se u slavu Boga i očuvala.
01:00:13Iako je danas
01:00:14noga nevesinska majka
01:00:16u crno zavijena ili pravo
01:00:17i pošteno da ga ja
01:00:18jutra mirno
01:00:19u tuđe ruke predam.
01:00:23Takve su prilike.
01:00:25To morate razumijeti.
01:00:26Ne, Vojvodo.
01:00:27Za Boga Miloga.
01:00:28Ja ga ne smijem predati
01:00:32jer bi me
01:00:33proklinjale mrtve kosti
01:00:35onije Sokolova
01:00:36što oko njega izgiboše.
01:00:43Treba da znate
01:00:46da mnogi neće predati oružje.
01:00:49Vojvodo Stojan Kovačević
01:00:53niće se živ predati Austrije
01:00:55ni ti položiti oružje.
01:00:57Ovo je naredba
01:00:59svijetlog gospodara
01:01:02koje ne izvrši
01:01:04snosit će posljedice.
01:01:12Nakon predaje oružja
01:01:14i barjaka
01:01:15poniženi i razočarani borci
01:01:17su se razišli po zbjegovima
01:01:19da traže svoje rasute porodice
01:01:21i da na opustijelim
01:01:23i osiromašenim imanjima
01:01:24nanovo podižu svoje domove.
01:01:26Nikada ne prestajući
01:01:28da sanjaju o konačnoj slobodi.
01:01:31Iako gladni i isrpljeni
01:01:32niko od 6.750 hercegovačkih ustanika
01:01:37nije ostao na gozbi
01:01:39koju su Austro-Ugari
01:01:41bogato pripremili.
01:01:42Hercegovački ustanak
01:01:44je svakako jedan od najznačajnijih
01:01:45događaja u modernoj
01:01:47političkoj istoriji srpskog naroda
01:01:49jer je ohrabrio taj proces
01:01:52nacionalne i državotvorne integracije
01:01:54srpskog naroda.
01:01:55Naravno, on nije uspeo
01:01:57u smislu da to pitanje bude rešeno
01:02:00nakon tri godine
01:02:02jer Berlinski kongres je
01:02:03ocekao tu nadu srpskog naroda
01:02:05i samih ustanika da će
01:02:06Bosna i Hercegovina biti integrisan na Srbiju
01:02:08upravo zbog te odluke
01:02:10britanske diplomatije
01:02:11i predloga da se
01:02:12Bosna i Hercegovina stave pod
01:02:14okupaciju vlast
01:02:15austro-ugarske,
01:02:17a zatim tri decenije kasnije
01:02:18da se izvrši aneksija
01:02:19Bosna i Hercegovina
01:02:201908. godine
01:02:21ali je predstavljio taj važan
01:02:23rekao bih korak
01:02:24ka tom procesu
01:02:26nacionalne integracije
01:02:27do koje je došlo
01:02:28nakon formiranja
01:02:29Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca
01:02:30i kada je srpski narod
01:02:32praktično manje više
01:02:33se našao zajednički
01:02:35u jednoj državi.
01:02:38Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenska
01:03:19Svec, Hrvata i Slovenska
01:03:20Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenska
01:03:22iz krijevinar
01:03:23u jednoj državi.
01:03:28Hrvata i Slovenska
01:03:30mislum
01:03:36kraljevs
Comments