Nedjeljom u 2 - Tomislav Žigmanov (11. veljače 2018.)
- 6 years ago
ALEKSANDARU STANKOVIĆU u 723. emisiji 'Nedjeljom u 2' HTV-a, gost je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov.
Rođen je 1967. u Tavankutu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu na grupi Filozofija s ocjenom 10. Vraća se u Suboticu i osim poezije i proze prima se mnogih poslova pri Otvorenom sveučilištu, u Fondu za otvoreno društvo za programe namijenjene nacionalnim manjinama. Prvi je urednik programa na hrvatskom jeziku Radio Subotice i pokretač časopisa 'Hrvatska riječ'.
Nakon odlaska iz redakcije posvećuje se osnivanju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Predaje povijest filozofije na Teološko-katehetskom institutu Subotičke biskupije. Član je Međuvladina mješovita odbora za praćenje provođenja Sporazuma o zaštiti manjina između Srbije i Hrvatske.
Od 2015. predsjednik je Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Na parlamentarnim izborima u travnju 2016. izabran je za narodnog zastupnika i jedini je predstavnik Hrvata u Skupštini Srbije.
Uza sve te funkcije, Žigmanov piše prozu, haiku, eseje, poeziju, filozofske tekstove.
Govoreći o problemima Hrvata u susjednoj državi, rekao je da su najsiromašiniji Hrvati na svijetu oni u Vojvodini, kao i da bi se on, da je Vučić, ispričao za velikosrpsku agresiju.
Kaže da se odnos službene vlasti prema hrvatskoj zajednici u Vojvodini ogleda između ostalog u situaciji službene proslave na koju nitko nije došao od delegacije iz Beograda. Na pitanje 'kinji' li netko Hrvate u Subotici, odnosno Vojvodini, kaže da su Hrvati tamo objekti negativnih politika, građani države u kojoj se puno toga negativnog veže uz Hrvatsku, kao i da su objekti prešućivanja. Nedopustivim smatra da država kaže da Bunjevci nisu Hrvati. "Ja sam Bunjevac i Hrvat, slobodan i liberalan", kaže Žigmanov.
Rođen je 1967. u Tavankutu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu na grupi Filozofija s ocjenom 10. Vraća se u Suboticu i osim poezije i proze prima se mnogih poslova pri Otvorenom sveučilištu, u Fondu za otvoreno društvo za programe namijenjene nacionalnim manjinama. Prvi je urednik programa na hrvatskom jeziku Radio Subotice i pokretač časopisa 'Hrvatska riječ'.
Nakon odlaska iz redakcije posvećuje se osnivanju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Predaje povijest filozofije na Teološko-katehetskom institutu Subotičke biskupije. Član je Međuvladina mješovita odbora za praćenje provođenja Sporazuma o zaštiti manjina između Srbije i Hrvatske.
Od 2015. predsjednik je Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Na parlamentarnim izborima u travnju 2016. izabran je za narodnog zastupnika i jedini je predstavnik Hrvata u Skupštini Srbije.
Uza sve te funkcije, Žigmanov piše prozu, haiku, eseje, poeziju, filozofske tekstove.
Govoreći o problemima Hrvata u susjednoj državi, rekao je da su najsiromašiniji Hrvati na svijetu oni u Vojvodini, kao i da bi se on, da je Vučić, ispričao za velikosrpsku agresiju.
Kaže da se odnos službene vlasti prema hrvatskoj zajednici u Vojvodini ogleda između ostalog u situaciji službene proslave na koju nitko nije došao od delegacije iz Beograda. Na pitanje 'kinji' li netko Hrvate u Subotici, odnosno Vojvodini, kaže da su Hrvati tamo objekti negativnih politika, građani države u kojoj se puno toga negativnog veže uz Hrvatsku, kao i da su objekti prešućivanja. Nedopustivim smatra da država kaže da Bunjevci nisu Hrvati. "Ja sam Bunjevac i Hrvat, slobodan i liberalan", kaže Žigmanov.